Gdje jedno završava, drugo počinje


Što bi naši stari rekli:“ Nije svako zlo za zlo!“, pa baš tako nije uvijek neki kraj ili promjena koju trenutno gledamo kao lošu i negativnu, uvijek takva. Neko 'zlo' pokaže koliko smo bili u krivu ili 'fulali balun' ili da i kad mislimo da je najgore, pokaže se da ipak ima nade, da amplituda sreće tek počinje.

Naravno, to se ne odnosi za naše vladajuće, jer kod njih je 'loš, gori,…' uvjet za članstvo izgleda, ali za neke druge ipak počinje bolje doba. Za Amerikance, točnije USA, nadam se da počinje bolje, normalnije vrijeme. Iako se neki s time ne slažu, uvijek je bilo takvih i bit će, mislim da će biti bolje. Djeluje to nebitno za nas male ljude na drugom kontinentu, ali nije. Puno toga nas dotakne kada ' veliki igrači' rade drastične poteze. Pa tako na pr. u ekonomskom ratu s Kinom, kod nas ljudi kažu 'baš me briga'. Na pr. sitnica koja je meni osobno zasmetala je vezana uz to što volim mobitele marke Huawei. Zbog tog 'rata' na naše tržište je došao najnoviji model ali ima mali problem za nas. Ne podržava Google, znači sve vezano uz njega, sve ono što koristimo. Inače, on mi je drag zbog savršenih fotografija i dobre baterije, što ima sistem kao Iphone, a radi na principu Androida. Meni se svidio i već dugo ih imam i sad, ako se ipak nešto ne promijeni, moram naći nešto drugo, a ne bih. To je samo sitnica, ali primjer da nas sve dotiče. Amerika kao zemlja stranaca, na sreću već mijenja politiku koju je „zločesti Denis ( Donald)“ započeo, ali još važnije i ugovor o klimatskim promjenama je potpisan. Iako sam svjesna da sve što politike čine uglavnom ne čine zbog malih ljudi već zbog svojih interesa, da li karijerističkih, da li stranačkih ili čak nacionalnih, mislim da netko sa 78 godina poput Bidena nema baš neki interes za boljom karijerom, a ne djeluje mi ni kao netko tko još treba nešto dokazati. Tako da se nadam da će biti dobar predsjednik i možda otvoriti put svojoj zamjenici da se nametne kao osoba koja bi mogla biti prva žena predsjednica Amerike. To bi bilo veliko! A Kamala Harris mi se čini kao pravi kalibar za tako nešto.

Puno teških tema kod nas drži nas u uvjerenju da su promjene nemoguće, da su svi loši, da je svuda loše. Žalosno, srećom nije baš tako. Svuda se događaju loše stvari, ali nije generalno tako. Ova nesreća na Banovini je pokazala da nije ni kod nas svuda isto. Imamo bogate dijelove zemlje, pa one srednje i doista zaboravljene i sustavno uništavane. Što je najgore, to nije dovoljno! Tamo se prave razlike između siromašnih i siromašnih. Upravo tako! Da pomoć čak ima predznak. Strašno.

Da ne duljim previše, uputila bih samo još jedan poziv svima koji ovo čitaju. Udruga Pozitiva već duže priprema akciju sakupljanja pomoći i novčanih sredstava za ugrožene. Ovaj vikend je sakupljanje pomoći na punktovima, a jedan je u SL.Brodu na parkingu dvorane Vijuš. U subotu 23. 01., od 10 – 13h. Mole se svi koji mogu i žele da donose konzerviranu hranu, ulje, brašno, kava, šećer, konzerve, deterdženti za suđe i veš, higijenske potrepštine, za djecu, žene, muškarce. Zatim radna obuća i zaštitna kao rukavice i šljemovi. Gorivo, plinske boce, pune i prazne, kuhala, posuđe. Alati, agregati, najloni i sl. Robe većinom ne trebaju, pelene trebaju sigurno i za djecu i odrasle. Madrace i lijekove ali ne kojima je istekao rok. Za bolove i sl. Molimo vas da na kutijama napišete sadržaj, točan i da napišete vaše ime. Također tko želi uplatiti novčani iznos, to može učiniti. Sastavljeni su i paketi za koje možete uplatiti sredstva , a jedan je 87 kn. Podatke za uplatu imate na

https://www.facebook.com/search/top?q=udruga%20pozitiva

Tamo imate i još detalja. Sve će ići u distributivni centar u Sisak ( iako je bilo dogovoreno u Glini, na jednoj livadi, nakon desetak dana tamo je napravljen deponij građevinskog otpada bez riječi i poruke, samo je svanulo. Naravno, nije obezbjeđena alternativna 'livada'. Toliko o „dobrodošloj“ pomoći od svih) u kome će članovi Pozitive razvrstavati i dijeliti pomoć. Sve se radi u suradnji sa udrugom ' Ljudi za ljude', Brankom i ekipom, koji znaju kome je što najpotrebnije tamo na terenu. Tako da će ova pomoć stići u prave ruke. Sve će biti i na stranicama udruge Pozitiva transparentno objavljeno.
Unaprijed zahvaljujem i razumijem da su mnogi već pomagali i pomogli, kao da će to činiti i poslije. Ali hvala i onima koji će doći.
Vidimo se tamo.

A sad da malo kuhamo. Slano jelo je zimska klasika, jako kalorično ali i ukusno. Novi recept za slasticu koja se meni jako svidjela jer ja zbilja volim ' mokre' kolače. Ovaj čak i sa karamelom nije presladak, pa probajte.

Buhtle sa slaninom


Po ovom receptu možete praviti buhtle i sa sirom, slane, kao i slatke sa pekmezom ili nuttelom, samo kod njih u tijesto dodate 100 g šećera i limunove korice po želji.



Jednostavno.

SASTOJCI:

500g brašna

1 kocka kvasca (40g)

1/4 mlakog mlijeka

1 dl mineralne vode

60g šećera

1 prstohvat soli

1 jaje

1 veća glavica luka

250 g slanine sjeckane na kockice

papar

PRIPREMA:

Prosijati brašno u zdjelu, u sredini napraviti rupu i ubaciti germu u komadićima, malo šećera posuti preko germe. Preliti kvasac toplim mlijekom i pustiti da se otopi.

Ostali šećer, sol, mineralnu i jaje rasporediti po rubu brašna. Sve sastojke umijesiti, s nastavkom za tijesto iz sredine prema van, u glatko tijesto .

Tijesto ostaviti na toplom dok se volumen ne udvostruči, oko 30-40 minuta. Za to vrijeme sitno nasjeckajte luk i pržite na malo ulja. Ohladite i pomiješajte sa slaninom. Popaprite. Tijesto još jednom promijesiti, razvaljati na radnoj površini kocku. Razvaljajte na debljinu do 1 cm i pravite kvadrate, na svaki stavite žlicu slanine, zamotajte i dobro spojite rubove. Premažite uljem i stavite na nauljen dublji  lim. Ostavite poklopljene dok ne udvostruče volumen. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 1 h. Najbolje prijaju tople, ali i hladne isti dan.

Tres leches




Tri mlijeka u prijevodu, a kod nas su preveli kao tri leće, jer valjda zvuči slično. Kažu da kolač izvorno dolazi iz Meksika, iako mnogi pričaju kako su ga jeli u Grčkoj, Makedoniji i sl. Kako god bilo, naziv je latinoamerički, a okus odličan.

SASTOJCI:

za biskvit:

6 jaja

100 g šećera

1 prašak za pecivo

1 vanil šećer

5 žlica griza

za preljev:

300 ml kondenziranog mlijeka

400 g vrhnja za šlag ( pravog, ne biljnog)

800 ml mlijeka

za karamel:

200 g šećera

250 g slatkog vrhnja ( sad nipošto biljnog jer se ne može povezati pa nećete dobiti dobar karamel)

žličica maslaca

malo soli

PRIPREMA:

Razdvojite bjelanjke i žumanjke. Tucite čvrst snijeg od bjelanjaka. Polako dodajte šećer pa ga mutite dok se ne istopi. Brašnaste sastojke odvojeno promiješajte. U snijeg prvo dodajte žumanjke, polako umiješajte, pa lopaticom umiješajte brašno. Pecite na papirom obloženom dubljem limu u zagrijanoj pećnici oko 30 min na 220°c. 200 je dovoljno ako pečete s ventilatorom.

Mlijeko, kondenzirano mlijeko i vrhnje pomiješajte. Kada je biskvit pečen, okrenite ga i skinite papir. U limu u kojem ste pekli, uspite pola mlijeka, uronite pažljivo mlaki biskvit, pa prelijte ostatak mlijeka. Čini se previše, no nije. Ostavite da se ohladi. Može i u hladnjaku kad se ohladi na sobnoj temperaturi.

Za karamel istopite šećer da dobijete karamel, onda pažljivo prelijte vrhnjem i na laganoj vatri kuhajte dok ne dobijete lijepu, gustu smjesu karamela. Vruć je tečniji nego hladan, pa to morate imati na umu. Kada je gotov, sklonite s vatre i ostavite minutu. Tada ubacite maslac i miješajte da se sjedini. Na koncu dodajte sol. Ona naglasi aromu. Mlaki karamel pažljivo premažite preko kolača. Najbolje isti dan kad se poslužuje, jer taj biskvit upije i karamel nakon nekog vremena. Ali okusu ne smeta!