Najljepši mjesec u godini!


Nekada je svibanj, nekada je i lipanj, posebno u Brodu kada zamirišu lipe, doista najljepši mjesec. Ali svibanj je nekako pravi proljetni mjesec; doduše ove godine počeo kao ljetni, ali opet je lijepo toplo, a da se dobro spavati. Noćne temperature nisu još ljetne. Zato pokušavamo, vjerujem svi, biti više vani, ako ništa, i u kući je sve otvoreno i uživa se u prirodnoj toplini To da nema grijanja i neće biti računa, razlog je za dodatno zadovoljstvo.
Ipak, pored proljeća, opet me uhvatilo ono „iseljeničko „ raspoloženje. Kada čitam što su neki u stanju javno izgovoriti, koje sve prijetnje, ukidanja nekih prava za najosjetljivije, izmišljene probleme i nerješavanje stvarnih, onda čovjeku jednostavno prekipi. A kod mene kao u onom vicu:
Kaže Mujo: „ uh, opet mi se ide u Ameriku!“
Haso: „ Bolan Mujo, pa ti nikad nisi bio u Americi!“
Mujo: „ Pa nisam, al i jučer mi se išlo!“
Ja bila i nije da mi se ide baš ekstra u Ameriku, Europa je još prvi izbor. Ali sve češće mi se ide…

Dijele grah koji smo svi platili, kažu, objavljuju popis dužnika za lukno, a i to smo svi platili (iz proračuna, a Papa je rekao da je sve što se da za te crkvene potrebe na dobrovoljnoj osnovi!), ukidaju lijekove za još jednu skupinu osoba s rijetkim bolestima, ali važno je da se gradi most, kupuju avioni, kamioni, nosači aviona. Možda će nam uvaliti i podmornice i to po „ najboljoj ponudi“; ruku na srce, ne znam tko bi u nju sišao! U onim avionima valjda će im dati padobrane! O padu industrijske proizvodnje četvrti mjesec za redom, neću ni počinjati!

Danas opet nova nebuloza pojedinca. Neki PR, nije vrijedan da mu se ime zapamti, predlaže da u turizmu rade djeca od 12 godina! Pa to je doista nonsens.
Ne kažem da mladi ne trebaju ništa raditi. Dapače! Ali možda od 14 godina i samo određene poslove u skladu s godinama i mogućnostima. I sama sam svako ljeto išla brisati šajbe na automobilima, a cijelo ferije u srednjoj školi, neki su išli i u Đuru, neki u hladnjaču, neki u branje jabuka i slično.
Ali u turizmu, gdje, prvo, treba školovan kadar, drugo, oni koji bi uzeli djecu, to su oni koji ne plaćaju ili plaćaju tako mizerno da ne mogu naći radnike, oni bi ih maksimalno iskorištavali. Vjerujem da nema puno roditelja koji bi poslala tako mladu djecu na takve poslove.

Istina je samo jedna, u turizmu se radnici moraju dobro platiti. Vlasnici svih objekata koji potražuju radnike trebali bi zaboraviti bogaćenje u dva ljetna mjeseca i lijep život cijelu godinu na uštrb radnika. Produžiti sezonu, bolje platiti radnike, a država osigurati na neki način makar staž i zdravstveno ostatak godine, pa bi radnici ostali. Ne može se raditi samo ljeti i živjeti i graditi kao da se radi cijela godina, čak i bolje. Jer svi na kopnu rade cijelu godinu, pa i sami žele ono malo vremena na moru imati dobru uslugu, ljubazne domaćine i ostale zaposlene, kvalitetan boravak. Takve su stvari na primjer u Istri pravilo. Svi ljubazni, nasmijani, uslužni. Uz ručak dobijete i aperitiv i kavu ako želite, a koji nisu naplaćeni. Ne treba se po primjer ići dalje. Zato je jedini način da se zadrže radnici, dobra plaća i dobri uvjeti, pa neće onda baš svi otići.

Neki dan pričam baš o odlasku s prijateljicom, i sine mi, pa sam joj i rekla. ( I ona je bila godinama vani) da je razlika između naših i stranih (zapadnih) poslodavaca u jednoj, za radnike jako važnoj stvari. Vani kada dođete negdje na posao, oni su sretni za sve znanje koje imate i volju koju pokažete. Ako nešto ne znate, rado će vas naučiti. Kod nas, znate svašta, radite savršeno posao, ali, lupam, ostavite jednom na primjer, pečat s lijeve strane, umjesto desne, e to je problem. Kako možete biti tako glupi, ni to ne možete zapamtiti, a svaki dan isto radite…. Primjer je banalan, vjerujem da znate što sam htjela reći. Dok kod nas ne budemo na razini da cijenimo znanje, rad i nečiju volju, nema tu napretka.

Pozdravljam svaki pozitivan primjer, škola na Braču će od iduće godine davati stipendiju za deficitarna zanimanja u turizmu, stan i nešto džeparca i osigurano radno mjesto u hotelima gdje će obavljati i praksu. Tako da dođu već izučeni iz škole na radno mjesto. Također ima onih koji dobro plaćaju i nude dobre uvjete, ali oni obično imaju „stalne sezonce“ i za njih se slabo i čuje. Žalosno je što je većina ovih drugih. Ali, nama je izgleda dobro jer se malo tko buni. Radije dođu na grah nego na prosvjed, a i to nešto govori (na žalost o neimaštini, ali naravno da nisam na to mislila). Valjda se kod nas samo sit možeš boriti za nešto, bez janjca i plinskih boca, ne vrijedi. Možda, jednoga dana….

Lungić na grašku i mahunama


 

Malo neobična kombinacija, možda, još je i malo rano ( spremite recept!, meni je nešto ostalo u dubokom i moram potrošiti) ali kad na tržnici vidim sve to povrće, ne znam što bih prije kupila. Možete isto tako kupiti i smrznuto ili iz staklenki i jesti tako potrebne vitamine i vlakna iz mahunarki.
Srednje zahtijevno.

SASTOJCI:

2 lungića ( akcija!)

sol papar

ulje

400 g graška

malo brašna

malo mlijeka

400 g žutih mahuna

2 mrkve

1 glavica crvenog luka

2 režnja češnjaka

vegeta

2 žlice milerama

PRIPREMA:

Grašak i mahune oprati i kuhati u slanoj vodi, naravno odvojeno. Za grašak ispržiti 1 žlicu brašna na malo ulja, dodati grašak i malo mlijeka, vegetu i pustiti da kuha 2-3 min. Propasirati štapnim mikserom. Za mahune očistite luk pa ga sitno nasjeckajte, pržite na malo vrelog ulja, kad porumeni dodajte protisnuti češnjak i sjeckanu mrkvu. Kad se malo propirja dodajte žlicu brašna, promiješajte, dodajte mahune, vegetu i podlijte s malo vode. Neka kuha 10-tak min. Kad je gotovo dodajte mileram i po želji malo popaprite. Meso očistite od žilica i posolite i popaprite pa pecite sa svih strana na vrelom ulju. Kad je dobilo boju, prebacite na lim za pećnicu i u zagrijanoj pećnici na 200°c pecite 10 min. Izrežite na komade 2-3 cm debljine i servirajte uz povrće.

Ledeni vjetar


Jedan od omiljenih kolača većini, sada u sezoni jagoda ga napravite s njima, kao se sezona voća mijenja, mijenjajte i vi kombinaciju. Od malina, kupina pa i dinja, odličan su izbor.


Srednje zatijevno.

SASTOJCI:

Za biskvit:

12 bjelanjaka

0.5kg šećera

1/2 žlice vode

1/2 žlice octa

Za

0.5l – 1 l  šlaga ili min 3 vrećice ( kupite pravo vrhnje za šlag, nećete požaliti!)

12 žumanjaka

6 žlica brašna

6dcl mlijeka

250g margarina

100g šećera u prahu.

Po 300 g voća,: kiwi, banane i jagode (ovdje na slici breskve), ili sezonskog malo više od 1kg.

PRIPREMA:

Za biskvit mutite čvrst snijeg od bjelanjaka s malo soli pa lagano dodajte šećer, stalno miksajući. Ulijte vodu i ocat, malo još mutite pa pecite jednu veliku koru, na papiru za pečenje, na limu veličine pećnice. Ako imate noviju pećnicu koje su obično manje, ali imaju ventilator, pecite 3 kore u dužem limu, ako imate 3 kom. možete peći odjednom. Biskvit peći oko pola sata na 150°C, prerezati ga po pola još vruć.

Umutiti šlag. Umutiti žumanjke s brašnom i malo mlijeka pa kuhati u mlijeku kao puding, samo minut dva. U ohlađeno dodati izrađeni margarin sa šećerom u prahu, zatim dodati četiri žlice šlaga i umutiti. Očistiti voće i narezati na ploške.

Slagati: biskvit, kremu, voće, šlag i tako koš 2x na kraju ukrasiti šlagom.