Proljeće u najljepšem izdanju


Mislim naravno na mjesec u kome se nalazimo, svibanj, nekako slovi za najljepše proljetne dane, za izlete i druženja na otvorenom. Ovaj vikend će dokazati da to ne mora uvijek biti tako, pa ćemo još malo upaliti grijanje, ali nadam se da su to zadnji trzaji lošeg, doista lošeg, vremena.

Danas, za vas jučer, sjela sam sa poznanicom na kavu i malo smo pričale o svemu i svačemu, ali i o mogućnostima koje naš grad pruža. Zaključak je u jednoj riječi 'katastrofa'!
Ona je otišla provjeriti nešto za samozapošljavanje, pa je morala prvo provjeriti u koju kategoriju obrta bi to spadalo. Jer svaka vrsta djelatnosti ima svoj broj, pod kojim se poslije vodi obrt. Broj veže potrebne strukovne kvalifikacije i uvjete za otvaranje nekog obrta. Uglavnom, to se ide negdje u županiju na drugi kat, gdje vam djelatnik u jednoj od soba kaže u koju kvalifikaciju vaša ideja ili zanat spada, koji je broj i onda ste sigurni da možete obrt otvoriti. Kod samozapošljavanja je to obavezno, ili morate otvoriti firmu. Poznanica rekavši što bi otvorila i radila s upitom da joj djelatnik kaže broj, dobila je odgovor: „ Ma odite vi u Irsku, što će vam to!“
Zamislite poticaja, zamislite te požrtvovanosti za pomoć. Pomoći nekome tko bi ostao, nekome tko bi radio i od svog rada živio. Tko bi u krajnjem slučaju uplaćivao za plaću tog istog djelatnika! Valjda misle da novac pada s neba! Da će biti za njihove mirovine ako svi odu?! Da će oni proizvesti zdravi kapital koji se pretače u državnu blagajnu?! Naravno, dok god plaćamo prirez 12%, dok god su spomeničke rente na prostor tolike kolike jesu, prevelike ( čemu uopće), dok god nikome u vladajućim garniturama nije stalo da ljudi rade i od svog rada dobro, doista dobro, žive, do tada ćemo propadati u ovom bezdanu. Jer druga stvar koju sam čula opet i opet se zapošljavaju radnici/e u državne službe, nema veze jesu li frizerke ili kuharice ( ne podcjenjujem ni jedan zanat ili školu, ali zato nam je ovako kako je, zato svi odlaze jer ovako to jednostavno ne ide. Bar ne za ljude koji bi bez političkog upletanja normalno živjeli. Uostalom i sama sam pokušala biti i utjecati radom i primjerom u aktivnoj politici, pa sam vidjela da je tu doista previše prljavih igara i osobnih interesa, a najmanje brige za narod i odustala. Ne želim u tome učestvovati. Iako ima ljudi koji su još idealisti i koji žele nešto iznutra promijeniti ili pokušati se boriti za malog čovjeka, samo njih prati mantra da su svi isti. Nisu, ali ih je malo pa se ne čuju.), koje ne znaju na ekranu kompjutera naći ikonu za Word, one rade, ali nisu tu da zbilja rade, one su tu da primaju plaću, a raditi moraju oni koji su od nekad prije tu, pa sve znaju, a moraju čuvati posao.

Da se vratim na samozapošljavanje, poslije je otišla da se malo raspita kojim inspekcijama podliježe, koje uvjete sigurnosti i sl. mora zadovoljiti. Naravno, nitko ništa ne zna, nisu oni tu savjetodavna ustanova. (?!)
Nego što su? Samo za kažnjavanje? Mi svi se trebamo roditi „pripametni“, pa osim što trebamo znati nešto raditi, moramo znati sve zakone i sve propise. Iskreno, da je neki stolar ili bravar ili šnajderica voljela čitati i učiti kao što bi izgleda svi trebali znati napamet NN, bili bi vjerujem ili biznismeni s fakultetima, modni dizajneri i slično. Jer baš zbog toga, ljudi se ne usude ni pokušati.

Ja znam samo primjer Njemačke. Tamo vam inspektor dođe, nađe nepravilnosti i da rok, obično po dogovoru, do kada ćete ih ukloniti. Kada opet dođe, ako se i desi da niste sve popravili, ali da se vidi da ste se trudili i većinu riješili, da vam još jedan rok. Tek onda ide eventualno kazna, ali ne demotivirajuća, već da drugima bude primjer da se ipak treba držati propisa. Jer ljudi koji stvaraju BDP, zdravi novac, se ne kažnjavaju tako da na koncu zatvore ili ni ne započinju posao. Znam, na žalost, more primjera gdje su se za mali prekršaj dobivale drakonske kazne. Pa znate i svi vi, od par kuna viška u kasama, do sličnih situacija. Nije uvijek ni do inspektora, jer oni isto dobiju depešu, pa moraju nekoga kazniti. Opet je problem što to ne vrijedi za sve jednako.

Ne želim reći da ne treba pokušati otvoriti nešto, ali ovo mi je bila potvrda onoga što se često čuje:  'Ne isplati se', a trebalo bi da se isplati, da svi od toga imaju koristi. I vlasnici i radnici i država u krajnjem slučaju. Pa bi se nešto uplaćivalo u mirovinski fond, a ne bi se vodio rat o dvije godine preko nekoliko! Broj uplata kroz dugi period je važniji i broj isplata istih od dužine uplaćivanja za te dvije godine šačice ljudi koja će ostati. Uskoro i da se radi do stote, neće biti dovoljno, jer ljudi odlaze, realni sektor kopni, državni aparat raste, a broj mirovina koje se isplaćuju bez višegodišnjih uplata ne jenjava, čak raste! To ni švicarska ne bi mogla podnijeti. Srećom ( a vidjet ćemo da je u stvari na žalost, iako je tragikomično da desnica vidi spas u komunističkoj Kini), kupit će nas Kinezi, dovesti par milijuna Kineza i postat ćemo Kina. Nije baš lijep za čuti, ali to je rastuće gospodarstvo koje voli bijelo roblje. Možda budu i bolji gospodari od sadašnjih!?

Danas preporučujem jednu zanimljivu salatu i jako lijepu tortu, jer vrijeme je jagoda i svečanih prilika, pa možda se ohrabrite i napravite i nešto drugačije.

Salata sa šparogama, krastavcima, graškom i sirom


Odlična salata u zelenoj boji koja može biti i obrok. Jako ukusan!

SASTOJCI:

1 mala glavica luka

1 veći limun

4 žlice cvjetnog meda

2 žlice dijon senfa ili nekog drugog aromatičnijeg senfa

6 žlica maslinovog ulja

500 g zelenih šparoga

pola baguetta ili sl. peciva

200 g graška ( naravno u sezoni svježe kuhanog ili iz limenke)

200 g fetta sira ili sl. bijelog, a može i mozzarella

1 srednje veliki krastavac za salatu oko 200 g

par žlica sjeckanih prženih lješnjaka ili oraha ili pistacija

1 šaka listova mente

sol i papar

PRIPREMA:

Baguette nasijecite i s malo malinovog ulja pošpricajte, po želji propaprite pa pecite u pećnici na 180°c ili na tavici da postanu hrskave. Luk sitno nasjeckajte, pomiješajte sa sokom limuna, senfom, medom, uljem i prvo probajte. Nemojte soliti ako koristite slani sir, poslije je lako dosoliti. Preporuka, napravite malo više ovog dresinga, jer je ovo onako knap, tko voli aromatičnije da ima, a ako ostane, u slijedećim danima ćete potrošiti na neku drugu salatu. Sada očistite i pripremite krastavac i šparoge. Ako imate dobru sjeckalicu, tj. guljač, s njim trebate po dužini sjeći tanke slojeve oba povrća. Ja imam dobar guljač povrća i to ide dosta dobro. Također, ako su deblje šparoge, lakše je. Šparoge stavite same u posudu i prelijte dresingom pa neka stoje desetak minuta. Grašak skuhajte i ohladite u hladnoj vodi pa umiješajte sa šparogama kao i tanke trake krastavca i komadiće sira. Listiće mente iskidajte na komadiće, bolje je nego rezati nožem ali ako vam se ne da, možete i nasjeckati. umiješajte i probajte. Po želji još začinite, solju, paprom ili s još dresinga. Nakon nešto vremena ( ako salata malo stoji) postane malo blaža, pa računajte s tim. Pospite orašastim plodovima i servirajte s baguettom.

Torta s rabarbarom i jagodama


Prekrasna kombinacija mirisnih jagoda i rabarbare daju voćnu svježinu ovoj torti.
Srednje zahtijevno.

SASTOJCI:

Za biskvit:

60 g maslaca

7 jaja

250 g šećera

150 g brašna

50 g škrobnog brašna

2 žličice praška za pecivo

50 g kakaoa

za voćni ragout:

250 g rabarbare

250 g jagoda

2 žlice sirupa od nara ili sl.

3 žlice škrobnog brašna

za kremu:

500 g vrhnja za šlag

80 g šećera

3 vrećice fix-a za šlag

300 g neslanog svježeg sirnog namaza

3 žlice sirupa od nara ili sl.

PRIPREMA:

Pećnicu zagrijte na 190°c. Istopite maslac. Jaja mutite sa šećerom na pari, mutite da se ohlade i postanu kremasta. Brašno pomiješajte sa škrobnim brašnom, praškom za pecivo, malo soli i kakaom. U masu sa jajima prvo lagano dodajte maslac, pa lagano umiješajte kakao masu. Pecite u kalupu fi 26 cm oko 35-40 min. Ohladite ga. U međuvremenu voće operite i očistite, rabarbaru isijecite na kockice od 1 cm i jagode isto. Zakuhajte 150 ml vode sa šećerom i sirupom, škrobno brašno istopite sa 2 žlice vode, dodajte u tekuću smjesu i prokuhajte uz miješanje. Dodajte rabarbaru i kuhajte 1 min. Jagode umiješajte tek u skoro potpuno ohlađenu masu. Promiješajte. Vrhnje za šlag mutite sa šećerom i dodajte fix i sirup. Na kraju dodajte prethodno izmiješani sirni namaz. Biskvit prerežite 2x vodoravno. Voćnu smjesu stavite u jednu a šlag u drugu vrećicu, ja koristim one za duboko, malo čvršće, pa na njima napravite u kutu rupu promjera oko 1,5 cm. Po potrebi stavite prsten oko donjeg biskvita, naizmjenično pravite krugove vrhnja i voća, stavite drugi biskvit i ponovite postupak. Tortu izvana namažite kremom i ukrasite po želji, jagodama, čokoladom ili sl.