Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju realno je veći za 1,2% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prvo tromjesečje zabilježio je rast od 0,7% dok je na godišnjoj razini realno veći za 1,4%.
Bruto dodana vrijednost realno je porasla 1,3% pri čemu je najveći pozitivan doprinos došao od 4,4-postotnog rasta u djelatnosti trgovine te 2,9% rasta prerađivačke industrije, dok je najveći negativan doprinos došao od pada u djelatnosti poljoprivrede za 3% godišnje.
Umjesto da je poljoprivreda jedan od najvećih izvoznih aduta, sustavnim zanemarivanjem od strane doslovce svih administracija, sada je postala najveći uteg hrvatskoj ekonomiji. Nedavno smo tako pisali da je u poljoprivredi u posljednje dvije godine izgubljeno čak 9000 radnih mjesta. Najgore je u mljekarstvu i stočarstvu. Hrvatska proizvodi puno manje mlijeka, kukuruza i pšenice od drugih država članica Unije. Osim toga, uvozi mnogo voća i povrća koje bi mogla proizvoditi za vlastite potrebe, ali i za potrebe izvoza. Od gubitka tržišta CEFTA-e i ulaska u EU, preko otvaranja granica do ruskog embarga, kriza se najbolje oslikava na ukidanju kvota za mlijeko. Sve je to negativno utjecalo na situaciju u hrvatskoj poljoprivredi koja je pritom propustila priliku da se prilagodi novim tržišnim uvjetima u pretpristupnom razdoblju.
No, vratimo se pokazateljima kretanja hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu. Realna godišnja stopa rasta BDP-a od 1,2% najviša je od trećeg tromjesečja 2008., a posljedica je rasta i inozemne i domaće potražnje. Naime, oporavak je zabilježen u svim sastavnicama BDP-a pa i u bruto investicijama u fiksni kapital koje su po prvi put nakon šest tromjesečja zabilježile realan rast koji je u promatranom tromjesečju na godišnjoj razini iznosio 0,8%. Posljedica je to vrlo niske baze odnosno dugogodišnjeg razdoblja pada, ali izgledna su i nešto veća ulaganja u opremu s obzirom na sve stabilniji rast industrijske proizvodnje te solidan rast u uslužnom sektoru.
Ohrabruje podatak da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren neto inozemnom potražnjom (1,1 postotni bod) zbog snažnijeg rasta izvoza od uvoza. Realan izvoz roba i usluga porastao je 10,2%. Pritom je realan rast roba u odnosu na isto tromjesečje lani iznosio 14,1%, a usluga 6,1%. Posljedica je to oporavka na tržištima najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, ali i polaganog okretanja tržišnih subjekata na izvoz što naglašava potrebu daljnjeg jačanja izvozne konkurentnosti hrvatskog realnog i uslužnog sektora. Uvoz roba i usluga u drugom tromjesečju realno je porastao 6,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Pojedinačno najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja s udjelom od gotovo 60% i drugo tromjesečje zaredom bilježi oporavak s nešto višom stopom realnog rasta od 0,6%. Rast osobne potrošnje bio je i očekivan s obzirom na povećanje raspoloživog dohotka, poboljšanja indikatora iz ankete o pouzdanju i očekivanjima potrošača te naposljetku rasta prometa trgovine na malo. Dodatno solidan rast izvoza usluga odnosno uspješna turistička predsezona podržali su nastavak oporavka osobne potrošnje.
Naposljetku rast realne potrošnje zabilježila je i država uz stopu od 0,4% godišnje što je u suprotnosti s potrebom snažnije fiskalne konsolidacije s ciljem obuzdavanja deficita i rasta javnog duga.
