Vlada u Jasenovcu – komemoracija buja, genocid iščezava (foto Sandro Lendler)
Nakon dugo vremena službenoj obljetnici proboja zadnjih logoraša iz ustaškog logora Jasenovac zajedno je prisustvovao cijeli državni vrh – premijer, predsjednik Sabora i predsjednik Republike, kao i predstavnici srpskog, židovskog i romskog naroda koji su ponajviše stradali u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Iz službenog dijela programa čule su se poruke preživjelih logoraša i kulturnih radnika koji su stavili naglasak na važnost obrazovanja kao preduvjeta kulture sjećanja.
Upadljivo je, doduše, falio jedan detalj: genocid. S vanjskih informativnih ploča Javne ustanove Spomen područja (JUSP) Jasenovac, gdje je bio prisutan kao odraz službenih stavova ove ustanove od njenih začetaka, genocid je nestao prošle godine. S genocidom, svojevoljno je otišao i dotadašnji ravnatelj Ivo Pejaković, odbivši sudjelovati u institucionalnom relativiziranju ili poništenju konteksta koji dotad nitko izvan rigidnije desničarske scene nije dovodio u pitanje: da su ustaše provodili genocidno nasilje nad srpskim stanovništvom.
Ne čudi, stoga, da i ovaj komemorativni dan u godini slijedi ostala 364. Ciljano i programski, genocidne politike prema Srbima lagano iščezavaju s područja nekadašnjeg logora. Postepeno, ali sigurno napuštaju javne izloške i pozornice, a uskoro vjerojatno i službene stranice ove institucije. O takvoj pozadini ustaške države moglo se čuti tek na margini ovotjedne službene komemoracije, kroz izjave za novinare.
"Taj režim je u svojoj teoriji i praksi imao zločin, koji je bio pojačan i rasnim zakonom prema kojem su bili krivi svi – Židovi, Romi, Srbi, ljudi koji nisu imali ukaljane ruke nikakvim zlodjelima, a bili su ovdje osuđeni jer su drugi i drugačiji. To je ono što nazivamo genocidom nad Romima, Židovima i Srbima", rekao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA), ponovivši reporteru Novosti Nenadu Jovanoviću da govori o genocidu i nad Srbima jer ga neki negiraju.
Tko ga dakle negira? Negiraju ga i ciljano potiskuju politički pokrovitelji komemoracije u Jasenovcu. Relativizira ga hrvatska vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Premda je realno prihvatiti ocjene da je pozitivno što je nakon dosta vremena u Jasenovcu kolona bila objedinjena, takvu harmoniju nužno je narušiti bjelodanom činjenicom: dok javno komemorira žrtve ustaškog terora, izvršna vlast u Hrvatskoj pozadinski se bavi poništavanjem stvarnih razmjera njihova stradanja.
"Osuđujemo teror ustaškog režima na ovom mjestu. Pozivamo u novom konceptu komemoracije osobito mlade da kroz obrazovanje saznaju punu istinu o tome što se ovdje događalo", rekao je Plenković u Jasenovcu. Pored premijera u tom je trenutku stajala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, u čijem resoru i pridruženim kulturnim ustanovama traje dvogodišnja kampanja miniranja "pune istine o tome što se ovdje događalo".
U toj operaciji terenske radove obavljali su razni kultur-politički sekundanti. U određenim epizodama istaknula se njena posebna savjetnica Dubravka Đurić Nemec, kao i ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, ujedno predsjednica Upravnog vijeća JUSP-a Jasenovac Matea Brstilo Rešetar. Prije godinu i pol sudjelovale su u stopiranju opisa srpskog stradanja u NDH kao genocidnog u sklopu izložbe koju je Hrvatska radila u suradnji s Memorijalnim muzejom Holokausta u Washingtonu. Nakon inzistiranja Amerikanaca da i taj genocid ipak bude eksplicitno spomenut na panoima, projekt je zaustavljen. Potom su po nalogu istog ministarstva odstranjene javne informativne ploče s područja JUSP-a na kojima je genocid bio u istoj rečenici sa Srbima.
Njihove odluke bile su praćene opravdanjima koje su im garnirali recenzenti javno nepoznatog identiteta: pitanje ovog konkretnog genocida nije do kraja riješeno. Možda se desio, a možda i nije, jednostavno nismo sigurni. Ako potonja rečenica nalikuje na ciničnu hiperbolu, ona je daleko od toga: kada je Amerikancima objašnjavala razloge zbog kojih naša strana ipak ne bi spominjala sporne genocidne politike na međunarodnoj izložbi, Brstilo Rešetar pravdala se izostankom stručnih i pravnih istraživanja o toj temi. Usprkos svim saznanjima o politikama ustaške paradržave za vrijeme Drugog svjetskog rata.
U međuvremenu, na poziciju Ive Pejakovića došla je Sara Lustig, ali samo privremeno, kao vršiteljica dužnosti. Imenovanjem posebne savjetnice premijera Andreja Plenkovića za Holokaust, suzbijanje antisemitizma i odnose sa židovskim zajednicama na čelo JUSP-a Jasenovac, samoj ustanovi se otvorila snažnija podrška izvršne vlasti. Donesen je novi statut, usvojeni su interni pravilnici i drugi akti. Povećan je predviđeni broj zaposlenika.
Uspostavljeni su novi odjeli i radna mjesta, poput osoba zaduženih za marketing ili pozicija pomoćnika ravnatelja. U manje od godinu dana središnja država pružila je pomoć koju su prethodnici Sare Lustig i predstavnici stradalnika te antifašista godinama neuspješno zazivali. U prosincu 2024. srpski mediji objavili su da je na zasjedanju Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) Lustig "potvrdila da je NDH izvršila genocid nad Srbima". "Današnji izvještaji srpskog tiska su netočni i stavljaju riječi u usta hrvatskom predstavniku", demantirala ih je IHRA istog dana, jasno ilustrirajući stav Pejakovićeve v. d. nasljednice po ovom pitanju.
Sada, kada je JUSP približen Vladi, potpora buja, a znanstveni otpor je iščezao. Kada se prošle godine koordinirano napadalo ravnatelja Pejakovića, ministrica Obuljen Koržinek je bila obećala reviziju cijele službene stranice JUSP-a Jasenovac. Poručila je da u Jasenovcu ubuduće treba prenositi znanja o Holokaustu nad Židovima, genocidu nad Romima i – "masovnim zločinima" nad Srbima. Samo iz ove rečenice može se nazrijeti narav "revizije" na koju ministrica računa.
Sredinom prošle godine preko Hrvatskog muzejskog vijeća imenovano je posebno Povjerenstvo za provedbu evaluacije muzeološkog djelovanja JUSP Jasenovac. Njihov cilj je "implementacija Preporuka koje je uputio Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust (IHRA)". Upravo je set sugestija IHRA-e o poboljšanju zastarjelog postava poslužio kao izlika hrvatskoj strani da se odstrane oni informativni panoi na području JUSP-a na kojima se spominje genocid nad Srbima. Prošlog mjeseca članovi Povjerenstva prezentirali su Hrvatskom muzejskom vijeću preliminarno izvješće.
Dokument koji zasad nije dostupan javnosti sadržavao je, prema kratkom opisu same sjednice, i osvrt na obavljen stručni nadzor nad muzejskim radom, kao i sadržajem i karakterom stručnog rada i stalnog postava JUSP-a Jasenovac. Zbog popriličnog obujma skeniranja zatečenog stanja, produžen je mandat ovog Povjerenstva. Njihove konačne sugestije poslužit će za "unaprjeđenja stručnog i profesionalnog obavljanja temeljne djelatnosti" JUSP-a Jasenovac.
Važnost nastavka rada Povjerenstva na evaluaciji sadržaja stalnog postava na ovoj sjednici naglasila je posebna savjetnica ministrice, već spomenuta Dubravka Đurić Nemec, dok se na njihovo preliminarno izvješće referirala i predsjednica Upravnog vijeća JUSP-a Jasenovac Matea Brstilo Rešetar.
Hvaleći novi koncept komemoracije i v. d. ravnateljicu Saru Lustig, Plenković je u Jasenovcu još rekao kako je važno da mladi na mjestu bivšeg logora saznaju punu istinu "da se takvi zločini nikada ne zaborave i još važnije, da se nikada ne ponove". Drugim riječima, ako ulažemo poprilične napore da zaboravimo stvarne razmjere zločina iz prošlosti, kao što to radi hrvatska vlada, oni bi se mogli ponoviti. Trećim riječima, sudjelujući u negaciji genocida iz vremena prošlog, možda nije ni neobično da hrvatska vlada ne vidi genocid sadašnji, onaj koji Izrael provodi u Gazi.
