Mediji su objavili tri plana Kijeva za Donbas. Kako otkriva ukrajinski portal Liga.net, jedan od njih uključuje oduzimanje državljanstva pripadnicima milicija Donbasa, a čak i odvajanje Donjecke i Luganske Narodne Republike.
Prvi plan je implementacija Sporazuma iz Minska u zamjenu za nastavak sankcija. Drugi plan pretpostavlja da će Europska unija oslabiti ili ukinuti sankcije protiv Rusije. Treća opcija je rat u Donbasu.
Ukrajinski portal detaljno opisuje "Plan B", a prema navodima, europski gospodarstvenici vrše ogroman pritisak na Pariz i Berlin da djeluju odlučno i Rusiju i Ukrajinu pozovu na napredak u rješenju spora.
Formalno, prema Moskvi se upućuje puno zahtjeva, ali slabljenje ili produženje sankcija se na kraju veže za značajne ustupke od strane Kijeva. U slučaju odluke EU za ublažavanjem ili ukidanjem sankcija Rusiji, scenarij je sljedeći:
1. Formalno će Ukrajina nastaviti sudjelovati u razgovorima oko provedbe Sporazuma iz Minska, ali će to trajati godinama.
2. Linija razgraničenja u Donbasu de facto postaje punopravna granica.
3. Usvojiti zakon kojim se milicije proglašavaju "terorističkom organizacijom", te se borcima Donbasa oduzima državljanstvo.
Također će se održati nacionalni referendum o odvajanju DNR i LNR. Donjecka i Luganska Narodna Republika je proglasila neovisnost prema rezultatima referenduma održanih 11. svibnja 2014. na teritoriju pod kontrolom milicija.
U Kijevu ovu odluku ne priznaju, a od sredine travnja 2014. godine Kijevu vodi "posebnu protuterorističku operaciju" na istoku Ukrajine, kojom je krenuo u suzbijanje prosvjednog pokreta Donbasa, a sve je preraslo u oružani sukob širih razmjera, koji je odnio 10 000 života, a nekoliko milijuna ljudi je raseljeno. Civilne žrtve se gotovo u potpunosti mogu pripisati djelovanju ukrajinskih snaga, koje su u pokušaju da slome otpor lokalnih milicija redovito granatirale civilne četvrti Donjecka, Gorlovke i drugih gradova i sela u području sukoba.
Europska unija ukidanje sankcija Rusiji uvjetuje implementacijom Sporazuma iz Minska, iako je ukrajinska Vrhovna Rada ta koja treba izglasati zakone o decentralizaciji, amnestiji i lokalnoj samoupravi, kojom bi Donjecka i Luganska Narodna Republika ostvarile visok stupanj autonomije unutar granica današnje Ukrajine.
Do sada ukrajinski parlament u tom smislu nije učinio ništa, a proteklih dana su sve češća kršenja primirja, a najveći sukobi su zabilježeni sjeverno od Donjecka, na potezu između Avdejevke i Jasinovate.
Iako ukrajinske snage sigurnosti sigurno razmatraju i vojnu opciju, predsjednik Petro Porošenko je izjavio kako je prioritet ove godine postizanje mira i vraćanje Donbasa Ukrajini. Govorio je i o tri milijarde dolara ukrajinskog duga Rusiji.
"Stav Ukrajine se ne može razlikovati od uvjeta restrukturiranja kojeg smo dogovorili s drugim kreditorima. U skladu sa preuzetim obvezama, Ukrajina jednostavno nema pravo prihvaćati druge uvjete. Isto tako, kao što je jasno rekla ministrica financija, maksimalno smo otvoreni i spremni za pregovore. Pokušaji uključivanja drugih država u taj proces i traženje jamstava za ukrajinski dug od Sjedinjenih Država i Europske unije je ujedno narušavanje njihovih zahtjeva na temelju kojih je restrukturiran ukrajinski državni dug kod drugih kreditora. Zbog toga sada, ako ruska strana smatra da je moguće brzo pristupiti pregovorima, naša ministrica dva puta izrazila spremnost za njih", rekao je Porošenko, ali se, prema njegovom mišljenju, pregovori odlažu krivnjom ruske strane koja prijeti "sudskom tužbom".
Unatoč prilično teškoj situaciji, kako u ostatku Ukrajine, tako i na liniji razgraničenja, predsjednik Ukrajine je izjavio da je prioritet u 2016. godini postizanje mira u Donbasu.
"Odredio sam sljedeće prioritete za 2016. godinu. To je, prije svega, postizanje mira u Donbasu i njegovo vraćanje Ukrajini. Potrebno je uspostaviti puni suverenitet nad Donbasom", rekao je Porošenko i dodao "kako naglasak na diplomaciju u rješavanju sukoba ne umanjuje ulogu ukrajinske vojske u rješavanju tog pitanja".
"Naglasak na diplomaciju i na međunarodno pravo ni na koji način ne umanjuju ulogu i značaj Oružanih snaga Ukrajine", rekao je Porošenko podsjetivši da je 2016. godine proračun za "obranu" 2,4 milijarde dolara.
Porošenko je također rekao da kako nema "Minska 3" i izrazio nadu "kako ga neće biti ni u budućnosti".
Međutim, prema njegovom mišljenju, sporazum postignut u Minsku u veljači prošle godine treba nove datume, koji će odrediti kada će strane na sebe preuzeti obvezu implementacije svih odredbi sporazuma.
Međutim, ratnu opciju izgleda da ne podržavaju ni EU ni Washington, pogotovo ne MMF, koji novu tranšu kredita Ukrajini uvjetuje implementacijom "Sporazuma iz Minska II". Osim toga, tu je i problem Nizozemske, gdje će se 6. travnja održati referendum o pridruživanju Ukrajine EU.
Savjetnik Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), Jurij Tandit, ranije ovog mjeseca je optužio ruske sigurnosne službe da "čine sve da diskreditiraju Kijev u međunarodnoj areni". Prema njegovim riječima, uoči nizozemskog referenduma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji Moskva troši "sve više sredstava".
Jurij Tandit je rekao da su ukrajinski obavještajci razgovarali sa svojim nizozemskim kolegama, te da su saznali "kako službe Ruske Federacije rade sve da diskreditiraju Ukrajinu".
19. veljače su ukrajinski hakeri skupine "CyberBerkut" rekli kako je čelnik inozemne obavještajne službe Ukrajine pokušavao omesti referendum u Nizozemskoj.
Ministar vanjskih poslova Nizozemske je 7. veljače izjavio kako će njegova vlada, ako građani na predstojećem referendumu budu glasali protiv ratifikacije, biti prisiljena preispitati svoj stav o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji.
Nizozemska je trenutno jedina zemlja EU koja nije ratificirala sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU. Vlada će nakon referenduma razmotriti to pitanje, što je priopćeno još u listopadu 2015. godine. Rezultati referenduma će biti savjetodavne prirode i nisu obvezujući.
Nedavne ankete pokazuju da više od 55 posto Nizozemaca namjerava glasovati protiv sporazuma, dok će za primanje Ukrajine u EU glasati oko 44,5 posto.
Europa gradi novu autocestu kojom zaobilazi Ukrajinu
Kijev je pristao biti dio transportnog projekta koji prijeti Ukrajini i ostvarivanju dodatnih prihoda kao tranzitne države, piše ukrajinski Apostrof.
Bez obzira na sve, ukrajinska strana je izrazila spremnost za sudjelovanje u projektu nove trans-europske rute "Via Carpathia", kojoj je cilj jednom autocestom spojiti europske luke na Baltiku i na Crnom moru.
"Vlasti ovo pokušavaju prikazati kao postignuće. Međutim, izgradnja zaobilazi Ukrajinu vjerojatno zbog nedostatka financijskih sredstava. Osim toga, ovaj je koridor jednostavno beskoristan za Ukrajinu, koja je isključena iz tranzita za isporuke dobara iz ukrajinskih luka sjevernoj Europi", pišu ukrajinski mediji.
Novinari su obratili pažnju na činjenicu da je "Via Carpathia" zapravo put koji zaobilazi Ukrajinu, dizajniran kako bi se smanjila ovisnost europskih zemalja o tranzitu preko ukrajinskog teritorija.
"Ova autocesta će oduzeti dio tranzita roba s područja Ukrajine i našoj zemlji oteti zaradu od tranzita tereta u tom smjeru. To je u biti anti-ukrajinski projekt, koji je u suprotnosti s nacionalnim interesima Ukrajine. No, ukrajinska vlada nema mehanizme kojim bi utjecala na njegovu provedbu", upozorio je bivši zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine, Aleksandar Kava.
Treba napomenuti da u ovom trenutku, Ukrajina kao tranzitna zemlja gubi povjerenje stranih partnera, iako se ranije računalo da će upravo tranzit donositi značajan prihod državnom proračunu. Konkretno, za treće tromjesečje 2017. godine je predviđeno puštanje u promet željezničkog dijela koridora Žuravka-Millerovo, koji također zaobilazi Ukrajinu. Osim toga, ovo je težak udarac ugledu Kijeva koji pretjeruje s radikalnom blokadom tranzita tereta s Rusijom, čime je proračun zemlje već oštećen za 6 milijardi grivna.
Obama odustaje od Ukrajine i vraća je Kremlju bez borbe
Brojni analitičari su mišljenja da je Obama u stvari odustao od sukoba s Rusijom za Ukrajinu i da će zemlju vratiti Kremlju bez borbe. Moguće je i da griješe, obzirom na godine i milijarde dolara koje je Washington uložio da postigne ovaj cilj. Međutim, neki ruski analitičari tvrde da je pobjeda samo odbijanje neprijatelja da nastavi borbu, što se primjećuje u američkog predsjednika Baracka Obame.
"Jedna od dugogodišnjih prešutnih tradicija američkih predsjednika, pogotovo onih koji su ostali u uredu dva mandata, jest ne ulaziti u rješavanje velikih problema nedugo prije svog odlaska. To se odnosi i na "velike projekte", ulazak u rat, poduzimanje velikih reformi, i tako dalje. Pravila američke politike su takva da se predsjednici u odlasku ne izlažu visokim rizicima. Svi su slijedili trend ne stvaranja nepotrebnih problema novom šefu države, kako naglim odlukama ne bi morao utažiti nezasitnu žeđ. Barack Obama se u potpunosti ponaša u skladu s ovom tradicijom, ali i zbog njegovog relativno mekog karaktera. Kao da je i definitivno odlučio staviti točku na "i" ukrajinskog problema. U intervjuu za časopis Atlantic, pokazao je ranije netipičan realizam i priznao da je Ukrajina uvijek bila i bit će ranjiva zbog jake ruske vojske i ostat će u sferi utjecaja Kremlja", izvorni članak Gregorija Ignatova citira portal Ukraina.ru.
Obama se čak i ne pretvara da preko Ukrajine pogorša odnose s Rusijom i ne prijeti vojnom akcijom.
Obama je ovim učinio veliku uslugu svom nasljedniku, tko god to bio, jer ga je oslobodio potrebe za pravom akcijom u raspetljavanju čvora rusko-ukrajinskih odnosa. U svakoj daljnjoj akciji protiv Rusije će biti vrlo oprezan, samo deklarativno, a uskoro će sve biti svedeno na puku retoriku u poznatom stilu: "Duboko smo zabrinuti..."
Govoreći o Krimu i Donbasu, Washington sada preferira puno niže tonove.
Ne treba zaboraviti da ovo nije prvi udarac Kijevu. Prvi su bili Europljani, koji su poručili Ukrajini da narednih 25 godina zaboravi na bilo kakve izglede za pristupanje EU, kao i ukidanje tako željenog bezviznog režima. Umjesto toga, bezvizni režim je obećan Gruziji, a možda i Turskoj.
Tada će Bruxelles reći da je dosta i da je dovoljno jeftine radne snage, te da nema potrebe za Ukrajincima.
Prvi, koji se u svojoj politici okrenuo za 180 stupnjeva je predsjednik Petro Porošenko. On odjednom izjavljuje "kako osobno mrzi rat protiv Rusije, ali kao vrhovni zapovjednik mora braniti Ukrajinu".
"To je sasvim normalno, jer je sve vrijeme osjećao Amerikance iza sebe, tako da ne da je mrzio Ruse, nego se sav napuhan u uniformi šepurio po Ukrajini, a sada sramežljivo istupa s pomirljivim tonovima. Tek usput spomene da Ukrajina ima vojsku i proračun 2,4 milijarde dolara i da može Donbas vratiti i vojnim putem. Međutim, ključna je izjava da Porošenko 2016. planira mirno vratiti Donbas. Kako? Mirno i brzo! No, kako je to uopće moguće? Osobno mislim da je jedino objašnjenje da su ga odbili u Bruxellesu i Washingtonu, a Porošenko nije imao izbora nego prihvatiti uvjete Donjecka, Luganska i Rusije", nastavlja Ignatov.
To znači prekid neprijateljstava, demobilizaciju velikog dijela vojske i uklanjanje zapreka za priznavanje izbora u Donbasu. Naravno, sudionicima "separatističke pobune" će morati dati amnestiju. Iako još nije službeno, iz praktičnog razloga, koji brine Europljane i Amerikance, Ukrajina će srezati i vojni proračun, koji je prevelik za osiromašenu zemlju.
U zemlji u kojoj je većina stanovništva nema plaće niti mogu platiti komunalije, moderna vojska ne može biti izgrađena.
Štoviše, Obama je nakon dugog niza godina uočio suštinu problema i da Ukrajina graniči s Rusijom, koja ima drugu vojsku u svijetu, te da će "sama utrka u naoružanju" Ukrajinu gurnuti u lijes bez ikakve vanjske pomoći. To jest, Ukrajina će uvijek biti ranjiva i nikakva "Jacenjukova linija" joj neće pomoći. Amerika je shvatila da je sve beznadno. Ukrajina nije Južna Koreja da se mora braniti samo sa sjevera i koja ima potencijalno malu bojišnicu. U Ukrajini, također, kao da počinju shvaćati ovu vrlo neugodnu i bolnu istinu. To se vidjelo i tijekom izrade proračuna, kada se došlo do zaključka da su bolji politički ustupci od ekonomskog kolapsa. Na jedan ili drugi način, ali u svakom slučaju, ovo je pobjeda Moskve. Jer pobjeda je i odbijanje neprijatelja da se dalje bori. A, kako se čini, unatoč povremenoj retorici i ratnim planovima u medijima, neprijatelj je odbio borbu.
To znači da Ukrajina bez europske i pomoći Washingtona nema snage za treću "ratnu opciju", a misli li zadržati Donbas, morat će hitno krenuti s provedbom Sporazuma iz Minska. U svakom slučaju su Donjeck i Lugansk na dobitku.
FOTO - "Via Carpathia" je otvorena izdaja očekivanja Ukrajine od strane Europske unije:
FOTO - sSporazum iz Minska II (Izvor: Sputnik)
altermainstreaminfo
Prvi plan je implementacija Sporazuma iz Minska u zamjenu za nastavak sankcija. Drugi plan pretpostavlja da će Europska unija oslabiti ili ukinuti sankcije protiv Rusije. Treća opcija je rat u Donbasu.
Ukrajinski portal detaljno opisuje "Plan B", a prema navodima, europski gospodarstvenici vrše ogroman pritisak na Pariz i Berlin da djeluju odlučno i Rusiju i Ukrajinu pozovu na napredak u rješenju spora.
Formalno, prema Moskvi se upućuje puno zahtjeva, ali slabljenje ili produženje sankcija se na kraju veže za značajne ustupke od strane Kijeva. U slučaju odluke EU za ublažavanjem ili ukidanjem sankcija Rusiji, scenarij je sljedeći:
1. Formalno će Ukrajina nastaviti sudjelovati u razgovorima oko provedbe Sporazuma iz Minska, ali će to trajati godinama.
2. Linija razgraničenja u Donbasu de facto postaje punopravna granica.
3. Usvojiti zakon kojim se milicije proglašavaju "terorističkom organizacijom", te se borcima Donbasa oduzima državljanstvo.
Također će se održati nacionalni referendum o odvajanju DNR i LNR. Donjecka i Luganska Narodna Republika je proglasila neovisnost prema rezultatima referenduma održanih 11. svibnja 2014. na teritoriju pod kontrolom milicija.
U Kijevu ovu odluku ne priznaju, a od sredine travnja 2014. godine Kijevu vodi "posebnu protuterorističku operaciju" na istoku Ukrajine, kojom je krenuo u suzbijanje prosvjednog pokreta Donbasa, a sve je preraslo u oružani sukob širih razmjera, koji je odnio 10 000 života, a nekoliko milijuna ljudi je raseljeno. Civilne žrtve se gotovo u potpunosti mogu pripisati djelovanju ukrajinskih snaga, koje su u pokušaju da slome otpor lokalnih milicija redovito granatirale civilne četvrti Donjecka, Gorlovke i drugih gradova i sela u području sukoba.
Europska unija ukidanje sankcija Rusiji uvjetuje implementacijom Sporazuma iz Minska, iako je ukrajinska Vrhovna Rada ta koja treba izglasati zakone o decentralizaciji, amnestiji i lokalnoj samoupravi, kojom bi Donjecka i Luganska Narodna Republika ostvarile visok stupanj autonomije unutar granica današnje Ukrajine.
Do sada ukrajinski parlament u tom smislu nije učinio ništa, a proteklih dana su sve češća kršenja primirja, a najveći sukobi su zabilježeni sjeverno od Donjecka, na potezu između Avdejevke i Jasinovate.
Iako ukrajinske snage sigurnosti sigurno razmatraju i vojnu opciju, predsjednik Petro Porošenko je izjavio kako je prioritet ove godine postizanje mira i vraćanje Donbasa Ukrajini. Govorio je i o tri milijarde dolara ukrajinskog duga Rusiji.
"Stav Ukrajine se ne može razlikovati od uvjeta restrukturiranja kojeg smo dogovorili s drugim kreditorima. U skladu sa preuzetim obvezama, Ukrajina jednostavno nema pravo prihvaćati druge uvjete. Isto tako, kao što je jasno rekla ministrica financija, maksimalno smo otvoreni i spremni za pregovore. Pokušaji uključivanja drugih država u taj proces i traženje jamstava za ukrajinski dug od Sjedinjenih Država i Europske unije je ujedno narušavanje njihovih zahtjeva na temelju kojih je restrukturiran ukrajinski državni dug kod drugih kreditora. Zbog toga sada, ako ruska strana smatra da je moguće brzo pristupiti pregovorima, naša ministrica dva puta izrazila spremnost za njih", rekao je Porošenko, ali se, prema njegovom mišljenju, pregovori odlažu krivnjom ruske strane koja prijeti "sudskom tužbom".
Unatoč prilično teškoj situaciji, kako u ostatku Ukrajine, tako i na liniji razgraničenja, predsjednik Ukrajine je izjavio da je prioritet u 2016. godini postizanje mira u Donbasu.
"Odredio sam sljedeće prioritete za 2016. godinu. To je, prije svega, postizanje mira u Donbasu i njegovo vraćanje Ukrajini. Potrebno je uspostaviti puni suverenitet nad Donbasom", rekao je Porošenko i dodao "kako naglasak na diplomaciju u rješavanju sukoba ne umanjuje ulogu ukrajinske vojske u rješavanju tog pitanja".
"Naglasak na diplomaciju i na međunarodno pravo ni na koji način ne umanjuju ulogu i značaj Oružanih snaga Ukrajine", rekao je Porošenko podsjetivši da je 2016. godine proračun za "obranu" 2,4 milijarde dolara.
Porošenko je također rekao da kako nema "Minska 3" i izrazio nadu "kako ga neće biti ni u budućnosti".
Međutim, prema njegovom mišljenju, sporazum postignut u Minsku u veljači prošle godine treba nove datume, koji će odrediti kada će strane na sebe preuzeti obvezu implementacije svih odredbi sporazuma.
Međutim, ratnu opciju izgleda da ne podržavaju ni EU ni Washington, pogotovo ne MMF, koji novu tranšu kredita Ukrajini uvjetuje implementacijom "Sporazuma iz Minska II". Osim toga, tu je i problem Nizozemske, gdje će se 6. travnja održati referendum o pridruživanju Ukrajine EU.
Savjetnik Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), Jurij Tandit, ranije ovog mjeseca je optužio ruske sigurnosne službe da "čine sve da diskreditiraju Kijev u međunarodnoj areni". Prema njegovim riječima, uoči nizozemskog referenduma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji Moskva troši "sve više sredstava".
Jurij Tandit je rekao da su ukrajinski obavještajci razgovarali sa svojim nizozemskim kolegama, te da su saznali "kako službe Ruske Federacije rade sve da diskreditiraju Ukrajinu".
19. veljače su ukrajinski hakeri skupine "CyberBerkut" rekli kako je čelnik inozemne obavještajne službe Ukrajine pokušavao omesti referendum u Nizozemskoj.
Ministar vanjskih poslova Nizozemske je 7. veljače izjavio kako će njegova vlada, ako građani na predstojećem referendumu budu glasali protiv ratifikacije, biti prisiljena preispitati svoj stav o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji.
Nizozemska je trenutno jedina zemlja EU koja nije ratificirala sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU. Vlada će nakon referenduma razmotriti to pitanje, što je priopćeno još u listopadu 2015. godine. Rezultati referenduma će biti savjetodavne prirode i nisu obvezujući.
Nedavne ankete pokazuju da više od 55 posto Nizozemaca namjerava glasovati protiv sporazuma, dok će za primanje Ukrajine u EU glasati oko 44,5 posto.
Europa gradi novu autocestu kojom zaobilazi Ukrajinu
Kijev je pristao biti dio transportnog projekta koji prijeti Ukrajini i ostvarivanju dodatnih prihoda kao tranzitne države, piše ukrajinski Apostrof.
Bez obzira na sve, ukrajinska strana je izrazila spremnost za sudjelovanje u projektu nove trans-europske rute "Via Carpathia", kojoj je cilj jednom autocestom spojiti europske luke na Baltiku i na Crnom moru.
"Vlasti ovo pokušavaju prikazati kao postignuće. Međutim, izgradnja zaobilazi Ukrajinu vjerojatno zbog nedostatka financijskih sredstava. Osim toga, ovaj je koridor jednostavno beskoristan za Ukrajinu, koja je isključena iz tranzita za isporuke dobara iz ukrajinskih luka sjevernoj Europi", pišu ukrajinski mediji.
Novinari su obratili pažnju na činjenicu da je "Via Carpathia" zapravo put koji zaobilazi Ukrajinu, dizajniran kako bi se smanjila ovisnost europskih zemalja o tranzitu preko ukrajinskog teritorija.
"Ova autocesta će oduzeti dio tranzita roba s područja Ukrajine i našoj zemlji oteti zaradu od tranzita tereta u tom smjeru. To je u biti anti-ukrajinski projekt, koji je u suprotnosti s nacionalnim interesima Ukrajine. No, ukrajinska vlada nema mehanizme kojim bi utjecala na njegovu provedbu", upozorio je bivši zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine, Aleksandar Kava.
Treba napomenuti da u ovom trenutku, Ukrajina kao tranzitna zemlja gubi povjerenje stranih partnera, iako se ranije računalo da će upravo tranzit donositi značajan prihod državnom proračunu. Konkretno, za treće tromjesečje 2017. godine je predviđeno puštanje u promet željezničkog dijela koridora Žuravka-Millerovo, koji također zaobilazi Ukrajinu. Osim toga, ovo je težak udarac ugledu Kijeva koji pretjeruje s radikalnom blokadom tranzita tereta s Rusijom, čime je proračun zemlje već oštećen za 6 milijardi grivna.
Obama odustaje od Ukrajine i vraća je Kremlju bez borbe
Brojni analitičari su mišljenja da je Obama u stvari odustao od sukoba s Rusijom za Ukrajinu i da će zemlju vratiti Kremlju bez borbe. Moguće je i da griješe, obzirom na godine i milijarde dolara koje je Washington uložio da postigne ovaj cilj. Međutim, neki ruski analitičari tvrde da je pobjeda samo odbijanje neprijatelja da nastavi borbu, što se primjećuje u američkog predsjednika Baracka Obame.
"Jedna od dugogodišnjih prešutnih tradicija američkih predsjednika, pogotovo onih koji su ostali u uredu dva mandata, jest ne ulaziti u rješavanje velikih problema nedugo prije svog odlaska. To se odnosi i na "velike projekte", ulazak u rat, poduzimanje velikih reformi, i tako dalje. Pravila američke politike su takva da se predsjednici u odlasku ne izlažu visokim rizicima. Svi su slijedili trend ne stvaranja nepotrebnih problema novom šefu države, kako naglim odlukama ne bi morao utažiti nezasitnu žeđ. Barack Obama se u potpunosti ponaša u skladu s ovom tradicijom, ali i zbog njegovog relativno mekog karaktera. Kao da je i definitivno odlučio staviti točku na "i" ukrajinskog problema. U intervjuu za časopis Atlantic, pokazao je ranije netipičan realizam i priznao da je Ukrajina uvijek bila i bit će ranjiva zbog jake ruske vojske i ostat će u sferi utjecaja Kremlja", izvorni članak Gregorija Ignatova citira portal Ukraina.ru.
Obama se čak i ne pretvara da preko Ukrajine pogorša odnose s Rusijom i ne prijeti vojnom akcijom.
Obama je ovim učinio veliku uslugu svom nasljedniku, tko god to bio, jer ga je oslobodio potrebe za pravom akcijom u raspetljavanju čvora rusko-ukrajinskih odnosa. U svakoj daljnjoj akciji protiv Rusije će biti vrlo oprezan, samo deklarativno, a uskoro će sve biti svedeno na puku retoriku u poznatom stilu: "Duboko smo zabrinuti..."
Govoreći o Krimu i Donbasu, Washington sada preferira puno niže tonove.
Ne treba zaboraviti da ovo nije prvi udarac Kijevu. Prvi su bili Europljani, koji su poručili Ukrajini da narednih 25 godina zaboravi na bilo kakve izglede za pristupanje EU, kao i ukidanje tako željenog bezviznog režima. Umjesto toga, bezvizni režim je obećan Gruziji, a možda i Turskoj.
Tada će Bruxelles reći da je dosta i da je dovoljno jeftine radne snage, te da nema potrebe za Ukrajincima.
Prvi, koji se u svojoj politici okrenuo za 180 stupnjeva je predsjednik Petro Porošenko. On odjednom izjavljuje "kako osobno mrzi rat protiv Rusije, ali kao vrhovni zapovjednik mora braniti Ukrajinu".
"To je sasvim normalno, jer je sve vrijeme osjećao Amerikance iza sebe, tako da ne da je mrzio Ruse, nego se sav napuhan u uniformi šepurio po Ukrajini, a sada sramežljivo istupa s pomirljivim tonovima. Tek usput spomene da Ukrajina ima vojsku i proračun 2,4 milijarde dolara i da može Donbas vratiti i vojnim putem. Međutim, ključna je izjava da Porošenko 2016. planira mirno vratiti Donbas. Kako? Mirno i brzo! No, kako je to uopće moguće? Osobno mislim da je jedino objašnjenje da su ga odbili u Bruxellesu i Washingtonu, a Porošenko nije imao izbora nego prihvatiti uvjete Donjecka, Luganska i Rusije", nastavlja Ignatov.
To znači prekid neprijateljstava, demobilizaciju velikog dijela vojske i uklanjanje zapreka za priznavanje izbora u Donbasu. Naravno, sudionicima "separatističke pobune" će morati dati amnestiju. Iako još nije službeno, iz praktičnog razloga, koji brine Europljane i Amerikance, Ukrajina će srezati i vojni proračun, koji je prevelik za osiromašenu zemlju.
U zemlji u kojoj je većina stanovništva nema plaće niti mogu platiti komunalije, moderna vojska ne može biti izgrađena.
Štoviše, Obama je nakon dugog niza godina uočio suštinu problema i da Ukrajina graniči s Rusijom, koja ima drugu vojsku u svijetu, te da će "sama utrka u naoružanju" Ukrajinu gurnuti u lijes bez ikakve vanjske pomoći. To jest, Ukrajina će uvijek biti ranjiva i nikakva "Jacenjukova linija" joj neće pomoći. Amerika je shvatila da je sve beznadno. Ukrajina nije Južna Koreja da se mora braniti samo sa sjevera i koja ima potencijalno malu bojišnicu. U Ukrajini, također, kao da počinju shvaćati ovu vrlo neugodnu i bolnu istinu. To se vidjelo i tijekom izrade proračuna, kada se došlo do zaključka da su bolji politički ustupci od ekonomskog kolapsa. Na jedan ili drugi način, ali u svakom slučaju, ovo je pobjeda Moskve. Jer pobjeda je i odbijanje neprijatelja da se dalje bori. A, kako se čini, unatoč povremenoj retorici i ratnim planovima u medijima, neprijatelj je odbio borbu.
To znači da Ukrajina bez europske i pomoći Washingtona nema snage za treću "ratnu opciju", a misli li zadržati Donbas, morat će hitno krenuti s provedbom Sporazuma iz Minska. U svakom slučaju su Donjeck i Lugansk na dobitku.
FOTO - "Via Carpathia" je otvorena izdaja očekivanja Ukrajine od strane Europske unije:
FOTO - sSporazum iz Minska II (Izvor: Sputnik)
altermainstreaminfo
