Sve ide po planu. Tri mjeseca nakon što se pojavio prvi broj hrvatsko-romskog magazina Crveni Kotač/ Loli Rota, krajem ožujka, kako je i utvrđeno odredbama Ugovora potpisanog s Ministarstvom kulture, izašao je i drugi broj. Grafički nešto malo dotjeraniji, s obiljem fotografija, sadržajno podjednako jak, na programskoj podlozi jačanja romske samosvijesti o vlastitim potencijalima, osnaživanja uloge zaštitnika ljudskih, društvenih i tradicijskih vrijednosti Roma u okvirima Republike Hrvatske, podlozi koja ima zadaću stanjivanja linije razdvojanja od ostalih naroda i narodnosti, svrhu informiranja pripadnika romske manjine o socijalnim pravima, te namjenu međusobnog upoznavanja različitih karakteristika romskih grupacija s pojednih područja koja nastanjuju – drugi okretaj Crvenog Kotača potvrdio je da se kretanje naprijed u potpunosti zasnivalo na realizaciji rečenog.
Kad je riječ o realizaciji ovog velikog informativnog i kulturnog projekta na nacionalnoj razini, ponovo treba istaknuti pokretača, Brođanina Ibrahima Gušanija, te provjereni uredničko-žurnalistički dvojac Marinka i Anitu Krpan. Oni su u potpunosti odgovorni odnosno zaslužni za profesionalno vrhunski odrađen novinarski posao. Podsjećamo da je, u smislu najave drugog broja SBPeriskop objavio inspirativni predgovor Marinka Krpana.
Dakle, što se može pročitati u drugom broju Crvenog Kotača? Generalno, sadržaj je vjerni odraz položaja i sudbine Roma i njihovih predstavnika u Republici Hrvatsko. Sadržaj time dezavuira stoljećima stvarane stereotipije o romskom narodu. Izdvajamo: zanimljiv intervju s Nazifom Memdijem, prvim Romom zastupnikom u Hrvatskom Saboru; informaciju o sukobu Nacionalne koordinacije (jedan od čelnika je Gušani) s Veljkom Kajtazijem, saborskim zastupnikom romske nacionalne manjine koji je prozvan za netransparentno trošenje sredstava državnog proračuna namijenjenih Romima; članak naslovljen Neizdrživo nam je toliko dugo čekatina hrvatsko državljanstvo, na temelju sudbina Djeladina Bećirija i Miftara Asanaja o problemima u uputama za stjecanje hrvatskog državljanstva; reportažu s brodskog buvljaka o tome kako se snalaze trgovci rabljenom robom; priču o obitelji Đurđević iz Jagodnjaka koju je zadesila teška bolest kćeri Jovane, a završava apelom da joj se pomogne; predstavljanje Ramize Memedi, predsjednice Udruge žena Romkinja „Bolja budućnost“ i urednice časopisa „Budućnost“; veliku priču o novogradiškim Romima i mobiliziranju njihovog identiteta; vedro kazivanje o glazbenom tendemu Medi i Bukiju iz Pule; priču o nogometnom klubu „Roma“ iz Slavonskog Broda koji je prisilno zamrznuo status zbog beskućništva. Za Crveni kotač“ pisala je dr. Verica Ječmenici-Jazbec, umirovljena liječnica, specijalistpedijatar, o povredama i nezgodama kod male djece. Iz Srbije se javio publicist, novinar i pravnik Bajram Haliti tekstom o migraciji Roma usred dekade inkluzije Roma.
Izabrane teme koje je „pokrio“ drugi broj Crvenog kotača, adekvatan način njihove prezentacije, postignuti smisao informiranja Roma i ostalih građana Hrvatske o problemima, ali i o značenju i značaju romske manjine, aktualnom i onom kojem se teži – u potpunosti su opravdali dobivena finacijaka sredstva dobivena od Ministarstva kulture.