Novi Spielbergov film s velikom pričom i porukom. Iako je svijet prikazan kao opasno mjesto u kojem su u igri stvari veće od života i smrti pojedinca, ima smisla boriti se za pojedinačne sudbine i opće principe. Priča je napetija od fikcije, a oslanja se na stvarne događaje i osobe.
U vrijeme kulminacije Hladnog rata i rivalstva SAD i SSSR-a, konkretno 1957. godine, uspješni američki odvjetnik po dužnosti brani sovjetskog špijuna uhvaćenog ‘na radu’ u New Yorku. Kao junak antičke drame, odan načelima struke i temeljnim ljudskim pravima, gospodin Donovan (Tom Hanks) zalaže se za interese općeomraženog klijenta, i sam se izlažući pritisku javnosti, kolega, pa čak i obitelji. I kad pomislimo da je ustrajanjem na principima osuđen na propast kao Sofoklova Antigona, u stvarnosti (i scenariju trojice autora, među kojima su braća Coen), ostaje treća mogućnost koje se može dosjetiti samo vrhunski pravnik i pravi čovjek. Neću otkriti kraj filma, ali i da znate ishod, u njemu nije sca atraktivnost filma, već je zanimljivo njegovo cijelo izlaganje (u trajanju od više od dva sata), s pojedinostima slučaja koji pratimo od gotovo taktilne rekonstrukcije brooklynske ulice kraja američkih pedesetih, do zimskog Berlina u kojem se postavlja svježi zid povijesne podjele. Pored životne ozbiljnosti teme, film rasterećuju upadice humora i mreža fino brušenih dijaloga koji ne otkrivaju samo duhovitost sugovornika, već tipkovnicu braće Coen .
[caption id="attachment_24517" align="alignnone" width="550"]
Most špijuna ; Ustupio CineStar[/caption]
Obiteljski čovjek, pripadnik uglednih pravničkih krugova, inteligentan i integritetan, Tom Hanks je dojmljiviji od akcijskog junaka. Njegov govor u washingtonskoj sudnici može se usporediti s glasovitim govorima koji su promijenili svijet. Ali više od impozantnog pozitivnog junaka, film impresionira ‘dubinskim’ prikazom negativca, ruskog špijuna (slikara amatera), predstavljenog ljudskim portretom, a ne anatemiziranom neprijateljskom konturom. Mark Rylance ostvario je životnu ulogu. Cijeli casting je odličan, a kao što je slučaj u dobrim filmovima, i sporedni likovi su uvjerljivi, osim karikature ruske obitelji uhvaćenog špijuna i (tipično spielbergovski) idealizirane supruge protagonista, koja se na vrhuncu opravdane kulminacije bijesa na tvrdoglavog supruga, suprugu smiješi. Među epizodistima ostvareno je nekoliko antologijskih likova, napose u izvedbi europskih glumaca: Mikhail Gorevoy kao KGB-ovac Schischkin, Sebastian Koch, jamesbondovskih manira u nezahvalnoj ulozi Vogela, a u svojoj minijaturi nevjerojatnu ulogu ostvario je Burghart Klaussner (Pastor u Hanekeovoj ‘Bijeloj vrpci’), na bazi par rečenica i grimasa ostvario je cjelovit lik tragikomičnog Haralda Otta. Na američkoj strani, među ostalim, dojmljivi su Scott Shepherd kao CIA-in agent Hoffman i Dakin Matthews kao sudac Byers, Alan Alda na čelu odvjetničke tvrtke te suzdržana Amy Ryan kao spomenuta Donovanova supruga.
[caption id="attachment_24518" align="alignnone" width="550"]
Most špijuna ; Ustupio CineStar[/caption]
U redateljskom postupku, pored majstorskih zahvata kamerom, izmjene planova, rakursa i paralela, filtracije svjetla, tame i boje i drugih zahvata kojima se usmjerava i ritmizira radnja te ostvaruje atmosfera, najefektnije su učinkovite veze između krajeva scena i sekvenci. Završetak jedne scene ‘skače’ u drugu kao njen vizualni / fabularni početak. Tim se uvjetnim elipsama ekonomizira materijalom i potencira značenje, a krajnji kadrovi služe kao karike lanca kojim se radnja napinje na najučinkovitiju dužinu.
Očekivana doza idealizacije, tipizacije i naglašavanja u cilju postizanja napetosti izvedena je bez shematskog i jednostranog pristupa. Iako predstavlja pecizno određeni povijesni i politički kontekst, film upućuje na univerzalne vrijednosti i potencijale ljudskosti. Pojedinost prevladane europske prošlosti na koju film ukazuje (podizanje Berlinskog zida), neočekivano je aktualizirana današnjom situacijom u pogledu postavljanja žičanih ograda u ujedinjenoj Europi. Ali čak i ako društvena postignuća nisu ireverzibilna, film upućuje na potrebu stalnog poboljšavanja svijeta.
Zahtjevna rekonstrukcija perioda kasnih pedesetih i to na interkontinentalnoj paraleli lokacija (New York, Berlin) izvedena je gotovo besprijekorno. Sitnica koju sam zamijetila (tek kad sam film gledala drugi put!), bio je nedostatak pare iz usta likova na snježnom berlinskom jutru, ali ‘nitko nije savršen’, kako kažu u jednom (savršenom!) filmu. Uz to, jedan sudionik ulične njemačke bande pretjerao je u mrgođenju. I da ponovim, ona karikatura špijunove obitelji u ruskoj ambasadi više pristaje parodiji nego ‘istinskom’ thrilleru.
Dilema se postavlja u pogledu završetka filma. U odnosu na metaforu vezanu za glavnog junaka (Standing Man) i naslov filma (Bridge of Spies), bilo bi efektno da je film stao na berlinskom Glienecke mostu (film počinje u podnožju Brooklynskog mosta). Na to je upućivala i zaključna glazbena tema. Realizirani kraj, međutim, zatvara sva pitanja otvorena u filmu i svima daje satisfakciju, što više odgovara Spielbergovoj optimističkoj (i komercijalnoj) filmskoj prirodi.
Most špijuna je film koji možete gledati drugi put, iako znate što će se dogoditi.
Ada Jukić, Zagreb, 26.11.2015.
Most špijuna
Bridge Of Spies (2015.)
Amblin Entertainment, DreamWorks SKG, Fox 2000 Pictures, 2015.
Trajanje: 141 min.
Format: 2,35:1
Color: Color | Black and White
Zvuk: Datasat | Dolby Digital
Redatelj: Steven Spielberg
Glume: Tom Hanks, Mark Rylance, Alan Alda, Amy Ryan, Scott Shepherd, Austin Stowell, Michael Gaston, John Rue, Billy Magnussen, Dakin Matthews, Domenick Lombardozzi, Victor Verhaeghe, Mark Fichera, Brian Hutchison, Joshua Harto, Henny Russell, Rebekah Brockman, Jillian Lebling, Noah Schnapp, Sebastian Koch, Burghart Klaussner
Most špijuna – Movie Site
Bridge Of Spies – IMDb
film-mag
U vrijeme kulminacije Hladnog rata i rivalstva SAD i SSSR-a, konkretno 1957. godine, uspješni američki odvjetnik po dužnosti brani sovjetskog špijuna uhvaćenog ‘na radu’ u New Yorku. Kao junak antičke drame, odan načelima struke i temeljnim ljudskim pravima, gospodin Donovan (Tom Hanks) zalaže se za interese općeomraženog klijenta, i sam se izlažući pritisku javnosti, kolega, pa čak i obitelji. I kad pomislimo da je ustrajanjem na principima osuđen na propast kao Sofoklova Antigona, u stvarnosti (i scenariju trojice autora, među kojima su braća Coen), ostaje treća mogućnost koje se može dosjetiti samo vrhunski pravnik i pravi čovjek. Neću otkriti kraj filma, ali i da znate ishod, u njemu nije sca atraktivnost filma, već je zanimljivo njegovo cijelo izlaganje (u trajanju od više od dva sata), s pojedinostima slučaja koji pratimo od gotovo taktilne rekonstrukcije brooklynske ulice kraja američkih pedesetih, do zimskog Berlina u kojem se postavlja svježi zid povijesne podjele. Pored životne ozbiljnosti teme, film rasterećuju upadice humora i mreža fino brušenih dijaloga koji ne otkrivaju samo duhovitost sugovornika, već tipkovnicu braće Coen .
[caption id="attachment_24517" align="alignnone" width="550"]
Most špijuna ; Ustupio CineStar[/caption]
Obiteljski čovjek, pripadnik uglednih pravničkih krugova, inteligentan i integritetan, Tom Hanks je dojmljiviji od akcijskog junaka. Njegov govor u washingtonskoj sudnici može se usporediti s glasovitim govorima koji su promijenili svijet. Ali više od impozantnog pozitivnog junaka, film impresionira ‘dubinskim’ prikazom negativca, ruskog špijuna (slikara amatera), predstavljenog ljudskim portretom, a ne anatemiziranom neprijateljskom konturom. Mark Rylance ostvario je životnu ulogu. Cijeli casting je odličan, a kao što je slučaj u dobrim filmovima, i sporedni likovi su uvjerljivi, osim karikature ruske obitelji uhvaćenog špijuna i (tipično spielbergovski) idealizirane supruge protagonista, koja se na vrhuncu opravdane kulminacije bijesa na tvrdoglavog supruga, suprugu smiješi. Među epizodistima ostvareno je nekoliko antologijskih likova, napose u izvedbi europskih glumaca: Mikhail Gorevoy kao KGB-ovac Schischkin, Sebastian Koch, jamesbondovskih manira u nezahvalnoj ulozi Vogela, a u svojoj minijaturi nevjerojatnu ulogu ostvario je Burghart Klaussner (Pastor u Hanekeovoj ‘Bijeloj vrpci’), na bazi par rečenica i grimasa ostvario je cjelovit lik tragikomičnog Haralda Otta. Na američkoj strani, među ostalim, dojmljivi su Scott Shepherd kao CIA-in agent Hoffman i Dakin Matthews kao sudac Byers, Alan Alda na čelu odvjetničke tvrtke te suzdržana Amy Ryan kao spomenuta Donovanova supruga.
[caption id="attachment_24518" align="alignnone" width="550"]
Most špijuna ; Ustupio CineStar[/caption]
U redateljskom postupku, pored majstorskih zahvata kamerom, izmjene planova, rakursa i paralela, filtracije svjetla, tame i boje i drugih zahvata kojima se usmjerava i ritmizira radnja te ostvaruje atmosfera, najefektnije su učinkovite veze između krajeva scena i sekvenci. Završetak jedne scene ‘skače’ u drugu kao njen vizualni / fabularni početak. Tim se uvjetnim elipsama ekonomizira materijalom i potencira značenje, a krajnji kadrovi služe kao karike lanca kojim se radnja napinje na najučinkovitiju dužinu.
Očekivana doza idealizacije, tipizacije i naglašavanja u cilju postizanja napetosti izvedena je bez shematskog i jednostranog pristupa. Iako predstavlja pecizno određeni povijesni i politički kontekst, film upućuje na univerzalne vrijednosti i potencijale ljudskosti. Pojedinost prevladane europske prošlosti na koju film ukazuje (podizanje Berlinskog zida), neočekivano je aktualizirana današnjom situacijom u pogledu postavljanja žičanih ograda u ujedinjenoj Europi. Ali čak i ako društvena postignuća nisu ireverzibilna, film upućuje na potrebu stalnog poboljšavanja svijeta.
Zahtjevna rekonstrukcija perioda kasnih pedesetih i to na interkontinentalnoj paraleli lokacija (New York, Berlin) izvedena je gotovo besprijekorno. Sitnica koju sam zamijetila (tek kad sam film gledala drugi put!), bio je nedostatak pare iz usta likova na snježnom berlinskom jutru, ali ‘nitko nije savršen’, kako kažu u jednom (savršenom!) filmu. Uz to, jedan sudionik ulične njemačke bande pretjerao je u mrgođenju. I da ponovim, ona karikatura špijunove obitelji u ruskoj ambasadi više pristaje parodiji nego ‘istinskom’ thrilleru.
Dilema se postavlja u pogledu završetka filma. U odnosu na metaforu vezanu za glavnog junaka (Standing Man) i naslov filma (Bridge of Spies), bilo bi efektno da je film stao na berlinskom Glienecke mostu (film počinje u podnožju Brooklynskog mosta). Na to je upućivala i zaključna glazbena tema. Realizirani kraj, međutim, zatvara sva pitanja otvorena u filmu i svima daje satisfakciju, što više odgovara Spielbergovoj optimističkoj (i komercijalnoj) filmskoj prirodi.
Most špijuna je film koji možete gledati drugi put, iako znate što će se dogoditi.
Ada Jukić, Zagreb, 26.11.2015.
Most špijuna
Bridge Of Spies (2015.)
Amblin Entertainment, DreamWorks SKG, Fox 2000 Pictures, 2015.
Trajanje: 141 min.
Format: 2,35:1
Color: Color | Black and White
Zvuk: Datasat | Dolby Digital
Redatelj: Steven Spielberg
Glume: Tom Hanks, Mark Rylance, Alan Alda, Amy Ryan, Scott Shepherd, Austin Stowell, Michael Gaston, John Rue, Billy Magnussen, Dakin Matthews, Domenick Lombardozzi, Victor Verhaeghe, Mark Fichera, Brian Hutchison, Joshua Harto, Henny Russell, Rebekah Brockman, Jillian Lebling, Noah Schnapp, Sebastian Koch, Burghart Klaussner
Most špijuna – Movie Site
Bridge Of Spies – IMDb
film-mag
