Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju i izazov cijelom čovječanstvu, a Hrvatska zbog svoje veličine i gospodarske moći može dati samo mali doprinos njihovom ublažavanju, ali zato može biti izložena utjecaju značajnih negativnih posljedica tih promjena. Zbog tog razloga veoma je važno razumijevanje klimatskih promjena u cilju uspješne prilagodbe promjenama koje su već prisutne i koje izravno osjećamo – ističe doc.dr. Zvonimira Šverko Grdić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
Ona je, zajedno s prof.dr. Jože Perićem, autorica prvog sveučilišnog udžbenika koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na turizam, a udžbenik »Klimatske promjene i turizam« jedinstven je i u široj regiji.
Na Fakultetu vodi izborni kolegij Turizam i klima, a sudjelovala je i u stvaranju Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koju je Hrvatska morala izraditi kao dio Europske unije te je bila i voditelj znanstvenog projekta »Ekonomske posljedice klimatskih promjena na turizam«. Navodeći kako nije klimatolog, već su ona i prof.dr. Perić preuzeli predviđanja koje izdaju Svjetska meteorološka organizacija i Državni hidrometeorološki zavod, doc.dr. Šverko Grdić ističe da većina projekcija kaže da će Europa uslijed klimatskih promjena imati veće prosječne temperature, posebice u ljetnom periodu, manje količine padalina, te veći broj sunčanih dana, piše Novi list.
– U Hrvatskoj se u razdoblju do 2040. godine očekuje porast prosječne temperature u svim sezonama, uglavnom između 1 do 1,5 stupnjeva Celzijevih. Što se tiče oborina, očekuje se smanjenje količina u jesen u većem dijelu Hrvatske, osim u Slavoniji, te u proljeće na području Istre i Kvarnera te srednjeg Jadrana. U ostalim sezonama tijekom godine količine oborina će se povećati. Ekstremni vremenski događaji će se intenzivirati. No, važno je naglasiti da će se utjecaji klimatskih promjena nakon 2040. godine intenzivirati ako se ne poduzmu ozbiljne mjere ublažavanja tih promjena. Trenutno možemo vidjeti da klimatolozi nakon svake godine ukazuju na činjenicu da je ta godina imala najveću prosječnu temperaturu. Isto tako, analize pokazuju da je travanj 2018. godine bio najtopliji travanj u povijesti mjerenja temperature.
Nadalje, na vlastitim primjerima možete vidjeti određene promjene. Kada sam ja bila dijete znalo se desiti da u Rijeci napada toliko snijega da su se djeca mogla sanjkati. Moja kćer u tijeku svojeg života to nije doživjela. Isto tako vidimo promjene u dostupnosti plaža. Neke plaže koje su u Kostreni postojale prije tridesetak godina danas su zbog porasta razine mora nestale ili se drastično smanjile. Nema jasnih granica godišnjih doba, vremenske nepogode i drugi oblici vremena koje ne očekujemo postale su redovne pojave. Dakle, već danas vidimo posljedice klimatskih promjena, a ono što ćemo u budućnosti osjetiti ovisi i o nama samima. Potrebno je naglasiti da ljudi u ukupnom emisijama stakleničkih plinova sudjeluju s udjelom od samo 0,1 posto. Problem je što se taj postotak iz godine u godinu povećava i negativno djeluje na prirodnu ravnotežu i intenziviranje klimatskih promjena – upozorava doc.dr. Šverko Grdić.
Što se tiče turizma, klimatske promjene će prvenstveno donijeti promjenu prosječnih klimatskih elemenata što će djelovati na promjenu potražnje. Trenutno, glavna sezona je u razdoblju srpanj-kolovoz u kojoj se ostvaruje šezdesetak posto ukupnih turističkih noćenja. U budućnosti će se, prema predviđanjima, sezona proširiti i na razdoblje od ožujka do lipnja, te na rujan i listopad. Broj turista u sadašnjoj glavnom sezoni će se zbog manje povoljnih klimatskih uvjeta smanjiti. Na poslovanje tijekom godine neće djelovati samo povećanje temperature ili mijenjanje ostalih klimatskih elemenata, već i širenje, obogaćivanje i unapređivanje kvalitete ukupne turističke ponude.
– Potrebno je naglasiti da se turizam mora prilagoditi novim klimatskim uvjetima i tako iskoristiti blagodati pozitivnih učinaka klimatskih promjena, te kompenzirati, uz velike napore i planske politike one negativne učinke koji su neizbježni. Dakle, ako turizam prilagodi svoju ponudu i poslovanje mogli bi očekivati pozitivne učinke. Ako to ne učini negativni učinci biti će neizbježni. Privlačna odredišta na obalnom, ali i kopnenom te planinskom dijelu Hrvatske povezana su s aktivnostima na otvorenom. Veliki dio turističkih proizvoda koji se odvija na otvorenom prostoru ranjiv je na klimatske promjene pa tako samo promjene u temperaturi ili količini padalina mogu imati ili negativan ili pozitivan utjecaj na turizam.
Sukladno tome, klimatske promjene na svim područjima u Hrvatskoj donijet će određene ekonomske koristi i troškove. Ako se obalno područje ne prilagodi mogli bi se pojaviti problemi s porastom razine mora što će dalje uzrokovati velika ulaganja i probleme u smislu: opasnosti za komercijalne i ribarske luke, mogućeg zagađenja obalnih izvora slatke vode, mogućeg oštećenja bara i močvara te ubrzanje obalne erozije. Osim toga doći će do problema s mijenjanjem flore i faune, znatno većom potražnjom za električnom energijom i slično – navodi doc.dr. Šverko Grdić.
Razvoj hrvatskog turizma je od samih početaka vezan uz povoljne klimatske pogodnosti, a i danas klima ima ključnu ulogu u pozicioniranju Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu. To dokazuju brojna istraživanja koja se bave ispitivanjem stavova turista iz kojih proizlazi da su povoljna klima te ljepota krajolika i bogatstvo flore i faune najvažniji činitelji prilikom donošenja odluke o odabiru Hrvatske kao destinacije za odmor.
Osim toga, u Hrvatskoj je klima od iznimne važnosti za turizam zbog dinamike turističke ponude, odnosno radi toga što se većina turističkih tijekova odvija u ljetnim mjesecima za koje se očekuju i najveće promjene klimatskih parametara. Istodobno, klimatske promjene u Hrvatskoj s toplim jesenima i zimama, odnosno proljećima bitno pridonose atraktivnosti Hrvatske u većem dijelu godine, a ne samo tijekom ljeta. No, negativni učinci klimatskih kretanja, dodaje, već se osjećaju i na području Kvarnera. Problemi poput gubljenja plaža i potrebe novog nasipavanja, podizanja razine mora i poplavljivanja područja, uništavanja cjelokupne infrastrukture, nedostatak snježnog pokrivača i potrebe za zasnježivanjem već sada su prisutni. Iako su se vremenski ekstremi događali i u prošlosti, oni sada uzrokuju veće i intenzivnije probleme i nisu vezani samo uz jedno godišnje doba.
– Danas se oni dešavaju češće, razorniji su i nepredvidivi, čega smo i sami svjedoci. Zbog toga bi sve planove razvoja trebalo uskladiti sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske i prilikom planiranja novih projekata, infrastrukture i slično prilagoditi ih u skladu s projekcijama klime u budućnosti. Osim toga, potrebno je raditi na izgradnji svijesti i kapaciteta za planiranje i provedbu prilagodbe i ublažavanja. Tako bi Kvarner, kao i ostatak područja Hrvatske, u određenoj mjeri mogao izbjeći negativne učinke koje će klimatske promjene svakako donijeti – zaključuje doc.dr. Šverko Grdić.
seebiz
