Lenjin u porno terminu

RTL danas

U najavi priloga o pripremama vojne parade u Zagrebu, RTL ističe veliki, barnumovski naslov – ‘Moćna sila’. Najava proizvodi dojam tragikomike. Imamo šest aviona od kojih lete tri. Nijemci su Rusima u prvih mjesec dana rata 1941. na zemlji uništili 8000 aviona. Slovima – osam tisuća. To spominjemo radi ilustracije što doista jest sila, a što poslovična žaba koja sa zavišću promatra potkivanje konja pa i sama diže nogu. Pothranjivanje iluzije o ‘moćnoj sili’ samo je jedan vid štetočinskog izbezumljivanja naroda manijom veličine, endemskom bolešću ovih prostora, koja je podosta kumovala svim lokalnim sunovratima. I srpska vojska, piše Blic, ima letjelice – ali samo na papiru. Uglavnom se ne mogu odlijepiti od zemlje. Ni na jugu nije puno veselije. Značajan dio grčkog deficita – podsjetimo – stvoren je golemim i posve nepotrebnim kupnjama oružja, jer su Grci isto ‘sila’, i to takva da im je suverenitet ukinut bez puščanog metka. Jedina sila u ovoj regiji jest Turska, i kvit. Preporuka – izbjegavati takve gluposti u najavama, nije to nivo.

Hrvatska uživo, HTV

Nakon otvaranja afere Pirangate, Damir Smrtić razgovarao je sa slovenskim stručnjakom za međunarodno pravo Mihom Pogačnikom. Dobar izbor. Pogačnik je, naime, najprije pravnik pa tek onda Slovenac. Iskreno je priznao da je Arbitražni sud do te mjere kompromitiran namještaljkama pa se Slovenija može uzdati samo u dobru volju Hrvatske da u arbitraži ostane. Ova afera pada par mjeseci pred izbore i Zoranu Milanoviću mogla bi donijeti veliku političku pobjedu, uz stanoviti rizik, dakako. A mi bismo se trebali zapitati zašto tako silovito reagiramo samo na nepodopštine stranih sudova? Hrvatski Ustavni sud, Županijski sud u Zagrebu, Vrhovni sud i neki drugi sudovi u zemlji, napravili su zadnjih godina mnoštvo golemih svinjarija koje će – za razliku od razgraničenja kod Savudrije – izravno pogađati živote brojnih ljudi u ovoj zemlji. Bi li ta sudišta trebalo raspustiti? Neka od njih sigurno bi, dok bi drugima trebalo promijeniti sastav ili ustavnu zadaću. Naše je pravosuđe u tišini pretvoreno u alat klasne dominacije – jedne aršine primjenjuje za bogate i moćne, druge za siromašne. Jedni gule krumpir, drugi gule robiju. O političkim utjecajima da se i ne govori. No, na to se nitko ne buni. Možda bismo na čelo tih sudova trebali postaviti Slovence? Pa da vidimo čija majka crnu vunu prede.

Dnevnik, HTV

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je u Sloveniji. Komemoriraju se ruske žrtve u Prvom svjetskom ratu. Medvedev nudi Sloveniji ulazak u novi plinovod koji bi trebao ići preko Grčke. Slovenija je – podsjeća novinarka – bila dio projekta Južni tok, a do sankcija EU-a s Rusima su imali robnu razmjenu tešku više od dvije milijarde eura godišnje. Na sklapanje posla za Južni tok u Brdo kod Kranja došao je svojedobno i Vladimir Putin. Na ovom skupu je uskrsnuo, kao svizac Phil, i otac slovenske državnosti, najmoćniji političar jučerašnje, današnje, a možda i sutrašnje Slovenije – Milan Kučan, koji je posve slučajno danas predsjednik Društva slovensko-ruskog prijateljstva. Nazire li se ovdje odgovor tko je Zagrebu dao, i zašto, vrpce s razgovorima slovenskih članova Arbitražnog suda, koje Hrvatskoj posve neočekivano vraćaju nadu u to da će arbitraža biti ukinuta? Čini se – da. Naše službe znaju špijunirati uglavnom novinare, za sofisticiranu akciju tipa Pirangate, gdje treba znati koga se sluša, što je meritum i koje su rečenice ozbiljan prekršaj, trebaju znanja kojima raspolažu ozbiljne službe. Na pitanje koje, odgovor je dao već Balkanski špijun – CIA, snajka, CIA.

RTL Direkt

Zoran Šprajc ugošćuje Zorana Bohačeka. Duhovit, simpatičan tip, uvijek spreman pomoći, pružiti ruku drugu u nevolji, merhametli lik, kako bi rekli Bosanci. Od Bohačeka, glasnogovornika Udruge banaka, doznajemo kako su banke podnijele najveći teret krize nastale zbog toksičnog proizvoda, kredita u švicarskim francima. Nakon rođenja Majke Tereze, Balkan nije dao ovakvo nešto. Kandidirati za neku nagradu iz sfere humanizma.

Lenjin u Oktobru, Lenjin 1918., HTV 3

Nije toliko važno imati novca – presudno je imati ideju, voljeti svoj posao i biti znalac. U ciklusu sovjetskih propagandnih filmova, uredništvo Trećeg opet nas je razveselilo koktelom starih, jeftinih, uglavnom crno-bijelih filmova iz komunističkog razdoblja ruske propagande, a oni su se pokazali odličnim izborom, dobrim motivom za razmišljanja i usporedbe. Dva filma, ‘Lenjin u Oktobru’ i ‘Lenjin 1918.’ (potonji govori o razdoblju građanskog rata – u Rusiji je nakon revolucije plamtjelo dvadesetak građanskih i plemenskih ratova, a Englezi su oformili koaliciju zapadnih zemalja koja je pomagala Kolčaka, Denjikina, Wrangela i druge bijele kontrarevolucionare) odličan su povod za razmišljanje o propagandi. U oba filma počišćeni su iz sadržaja gotovo svi članovi Politbiroa, osim onih koji su žigosani kao teški izdajice, kvarnjaci i spletkaroši. Staljin se spominje tek usput, kao čovjek koji na terenu vodi borbe, nije on kabinetsko spadalo. Lažna skromnost, ili strah režisera da ne povuče krivi potez? Ni Tita nema u Hadžićevom ‘Desantu na Drvar’, Bulajićevoj ‘Neretvi’ i u nizu drugih uradaka. U drugom filmu, režiser je – vjerovatno namjernom ironijom – plasirao apsolutno genijalnu rečenicu – ‘Drug Felix (Đeržinski, šef Čeke, ruske Udbe) ima istančan smisao za istinu…’Iz ovakvih je uradaka vjerovatno i Obrad Kosovac crpio inspiraciju – propaganda treba biti brutalna, neiznijansirana, primitivna. Vođu treba prikazati kao genija koji sve rješava sam, u nizu velikih, državničkih gesti. Ne trebaju mu nikakvi jalni diletanti, stoka sitnog zuba, judoškudaši. Pokazalo se da te recepture uspijevaju, pa ne treba imati iluzija. Jedina pogreška uredništva emitiranje je ovih filmova u porno terminu – iza ponoći, bliže jedan sat. Moglo je i bolje. Ne vole svi ujutro imati mondene, intelektualne, sartrovske podočnjake.

portalnovosti