U emisiji o Vesni Parun Robert Knjaz je nadmašio samoga sebe – a to nije lako! Svima koji nisu imali pojma o čudnovatom životu slavne pjesnikinje, koja je ‘napisala cijeli Velebit knjiga’, ova je epizoda predstavljala kontinuirani niz iznenađenja, pravi dramski tobogan
U emisiji o Vesni Parun Robert Knjaz je nadmašio samoga sebe – a to nije lako! Svima koji nisu imali pojma o čudnovatom životu slavne pjesnikinje, koja je ‘napisala cijeli Velebit knjiga’ (njih 87), ova je epizoda predstavljala kontinuirani niz iznenađenja, pravi dramski tobogan. Poetesa je živjela u Studentskom gradu, u stanu bez grijanja. Pjesme je pisala na krevetu, u tramvaju ili s nogu jer nije imala stola. U sudoperu je imala toliko smeća da su iz njega rasle biljke! U zrelim godinama zaljubila se u nekog Sirijca, koji je bio puno mlađi od nje, a kad se ptica vratila svome jatu, u nesretnu zemlju Siriju, pa tamo zasnovala mnogočlanu obitelj, s puno djece, pjesnikinja ih je obožavala i potpomagala, odlazeći često u Damask. Nevine su to ruke, teško je naći nevinije. Jedina primjedba emisiji tehničke je naravi: sugovornici su prerijetko potpisani pa često nemate pojma tko vam je na ekranu. To treba popraviti, nisu baš svi pred malim ekranima enciklopedisti i eruditi. A autsorsani Knjaz jedna je od rijetkih svijetlih točaka Pridavlja.
Odličan austrijski film o imigrantima iz Čečenije pokazuje kako samo koju stotinu kilometara sjeverno od Sutle nastaje – uz stanovite poteškoće – nova multikulturna Europa, dramatično različita od ‘Mitteleurope’ iz Zweigovih priča. U srcu radnje je jedanaestogodišnji Ramasan Minkailov, koji glumi samog sebe, mada filmska priča ne oponaša njegov život (izuzev dvije sporedne uloge, svi drugi glumci u filmu su naturščici). Mali Ramasan lijep je, pametan dečko, kojega stariji prijatelj njegova pokojnog oca, koji se iznenada pojavi u Beču, tjera u krađe, pa dječak dolazi u sukob sa zakonom: priča je potresna, kao neki čečenski Oliver Twist, a redateljica Sudabeh Mortezai njegov život prati bez pristranosti, bez tumačenja, faktografski. Ona slijedi maloga i u dobru i u zlu – njezina kamera u gotovo dokumentarnoj maniri, veristički, pokazuje kako izgleda adaptacija migranata ili izbjeglica s istoka na Austriju i Austrijanaca na izbjeglice i migrante. Redateljica je 2014. na filmskom festivalu u Berlinu nominirana za najboljeg debitanta. Austriju, bez predrasuda ili optužujućeg tona, prikazuje kao tolerantnu zemlju zakona i reda.
‘Bio je stvarno izazov naći pravog dječaka za ovako zahtjevan lik’, rekla je Sudabeh Mortezai na Sarajevskom filmskom festivalu. ‘U početku sam bio prestrašen novom situacijom, no potom sam se potpuno suživio s ulogom’, rekao je Ramasan novinarima nakon premijere filma. Bogami se suživio, čestitke, treba pogledati ovaj film da uočimo kako je monokulturno ovo naše podneblje. Alternativa je jasna: ili monokultura ili izumiranje.
Žarko Puhovski je, prema običaju, razgovijetno posložio sve kockice u mozaiku Agrokora i objasnio razmjere strašne afere u kojoj je Martina Dalić okupila par jarana da, na velikoj i mesom bogatoj strvini Agrokora, ispišu zakon prema kojemu će tu stvar što bolje oglodati. Oni su to ‘pro bono’ učinili, a onda krenuli u deračinu prema zakonu koji su sami ispisali. Tako su radili Mugabe i slični likovi, taj je sam sebi na državnoj lutriji namjestio bingo – e pa ovo su mugabei iz našeg sokaka. ‘Nakon što su pisali zakon, ljudi koji su ga pisali više nisu smjeli biti u igri’, rekao je Puhovski. ‘A Ramljak je nakon što je postao izvanredni povjerenik te ljude uveo u igru. Ne može se reći da su se neki tom situacijom samo okoristili, nego su naprosto pljačkali. Vjerojatno se radi o pljački i informacijama iznutra, zbog čega su neki zaradili milijune… No jesu li ti ljudi potpisali izjavu da prihvaćaju obvezu tajnosti podataka koje dobiju u tom procesu? Gotovo sigurno oni to nisu potpisali. Samim time oni nisu kršili propise jer im to nitko nije nametnuo. I nakon proglašenja zakona nisu kršili propise jer ih nitko nije popisao da su oni na zakonu radili. Sabor je svoju funkciju obavio toliko traljavo da je to sramota jer nije tražio podatke tko je radio na zakonu’, rekao je Puhovski, pokazujući da osim lopova i onih koji im drže ljestve ima još krivaca koji se sada prave pametni.
Neobično je kako je Martina Dalić u pisanju zakona okupila sve osim – pravnih stručnjaka! A ponajbolja među njima kad je o insolvencijskom i stečajnom pravu riječ, Jasnica Garašić, sablažnjena je Lex Agrokorom još od njegova nastanka. Na koncu balade – ako je ostavka koju je u ponedjeljak podnijela potpredsjednica Vlade konac – ona priča isto što i na početku: što se grbo rodi, vrijeme ne popravi (Baltazar Bogišić). ‘S najvišeg mjesta u državi dobijete poruku da je u redu da, ako imate poznanstvo s ministricom, stvorite svoj pravni okvir’, rekla je Jasnica Garašić komentirajući Plenkovićeve izjave o nastanku zakona. Prema njezinom mišljenju, jednako je problematična i odluka Ustavnog suda koji je također mimoišao stručnjake i odlučivao prema logici oportuniteta: ‘Odgovornost predsjednika suda Miroslava Šeparovića je u tome što svojim sucima nije osigurao ekspertizu stručnjaka.’ Lex Agrokor je u svim zemljama u kojima se nalazi imovina Agrokora, a to su Slovenija, Srbija, BiH i Crna Gora, odbijen. ‘Ovaj zakon ne bi se više nikad i ni na koga smio primijeniti’, rekla je stručnjakinja, a nekako slutimo da i neće. Hijene su namirene, a reprizu je nemoguće odraditi čak i u ovako pospanoj zemlji, koja stalno hrče dok je pljačkaju mangupi iz naših redova.
Lijepo je gledati raspjevanu Europu, simfoniju svjetla, boja, zvuka. Koliko god pljuvali Euroviziju, svi je uvijek gledamo, pratimo, navijamo. Ove je godine bilo puno dobrih pjesama – francuska, izraelska, britanska, ciparska, švedska, austrijska… koja god da je pobijedila ne bi bilo krivo, ali Europa (plus Australija) ove je godine voljela temperamentni Mediteran i Bliski istok. Duško Ćurlić bio je puno bolji od kolegice Uršule Tolj, koja je pretjerano nezamjetna za ovaj tip spektakla. Austriju je predstavljao obojeni pjevač, Austrijanci su glasali za Židove, hrvatski gledatelji najviše su bodova dali Srbiji (mržnja ipak ide odozgo!), i sreći i veselju nije bilo kraja ni konca. A sada čekamo mundijal u Rusiji, novu odu radosti za masovnu publiku!
Hrvatski velikani: Vesna Parun, HRT, 6. svibnja, 20:37
U emisiji o Vesni Parun Robert Knjaz je nadmašio samoga sebe – a to nije lako! Svima koji nisu imali pojma o čudnovatom životu slavne pjesnikinje, koja je ‘napisala cijeli Velebit knjiga’ (njih 87), ova je epizoda predstavljala kontinuirani niz iznenađenja, pravi dramski tobogan. Poetesa je živjela u Studentskom gradu, u stanu bez grijanja. Pjesme je pisala na krevetu, u tramvaju ili s nogu jer nije imala stola. U sudoperu je imala toliko smeća da su iz njega rasle biljke! U zrelim godinama zaljubila se u nekog Sirijca, koji je bio puno mlađi od nje, a kad se ptica vratila svome jatu, u nesretnu zemlju Siriju, pa tamo zasnovala mnogočlanu obitelj, s puno djece, pjesnikinja ih je obožavala i potpomagala, odlazeći često u Damask. Nevine su to ruke, teško je naći nevinije. Jedina primjedba emisiji tehničke je naravi: sugovornici su prerijetko potpisani pa često nemate pojma tko vam je na ekranu. To treba popraviti, nisu baš svi pred malim ekranima enciklopedisti i eruditi. A autsorsani Knjaz jedna je od rijetkih svijetlih točaka Pridavlja.
Macondo, HRT, 9. svibnja, 15:40
Odličan austrijski film o imigrantima iz Čečenije pokazuje kako samo koju stotinu kilometara sjeverno od Sutle nastaje – uz stanovite poteškoće – nova multikulturna Europa, dramatično različita od ‘Mitteleurope’ iz Zweigovih priča. U srcu radnje je jedanaestogodišnji Ramasan Minkailov, koji glumi samog sebe, mada filmska priča ne oponaša njegov život (izuzev dvije sporedne uloge, svi drugi glumci u filmu su naturščici). Mali Ramasan lijep je, pametan dečko, kojega stariji prijatelj njegova pokojnog oca, koji se iznenada pojavi u Beču, tjera u krađe, pa dječak dolazi u sukob sa zakonom: priča je potresna, kao neki čečenski Oliver Twist, a redateljica Sudabeh Mortezai njegov život prati bez pristranosti, bez tumačenja, faktografski. Ona slijedi maloga i u dobru i u zlu – njezina kamera u gotovo dokumentarnoj maniri, veristički, pokazuje kako izgleda adaptacija migranata ili izbjeglica s istoka na Austriju i Austrijanaca na izbjeglice i migrante. Redateljica je 2014. na filmskom festivalu u Berlinu nominirana za najboljeg debitanta. Austriju, bez predrasuda ili optužujućeg tona, prikazuje kao tolerantnu zemlju zakona i reda.
‘Bio je stvarno izazov naći pravog dječaka za ovako zahtjevan lik’, rekla je Sudabeh Mortezai na Sarajevskom filmskom festivalu. ‘U početku sam bio prestrašen novom situacijom, no potom sam se potpuno suživio s ulogom’, rekao je Ramasan novinarima nakon premijere filma. Bogami se suživio, čestitke, treba pogledati ovaj film da uočimo kako je monokulturno ovo naše podneblje. Alternativa je jasna: ili monokultura ili izumiranje.
Novi dan, N1, 10. svibnja, 8:15
Žarko Puhovski je, prema običaju, razgovijetno posložio sve kockice u mozaiku Agrokora i objasnio razmjere strašne afere u kojoj je Martina Dalić okupila par jarana da, na velikoj i mesom bogatoj strvini Agrokora, ispišu zakon prema kojemu će tu stvar što bolje oglodati. Oni su to ‘pro bono’ učinili, a onda krenuli u deračinu prema zakonu koji su sami ispisali. Tako su radili Mugabe i slični likovi, taj je sam sebi na državnoj lutriji namjestio bingo – e pa ovo su mugabei iz našeg sokaka. ‘Nakon što su pisali zakon, ljudi koji su ga pisali više nisu smjeli biti u igri’, rekao je Puhovski. ‘A Ramljak je nakon što je postao izvanredni povjerenik te ljude uveo u igru. Ne može se reći da su se neki tom situacijom samo okoristili, nego su naprosto pljačkali. Vjerojatno se radi o pljački i informacijama iznutra, zbog čega su neki zaradili milijune… No jesu li ti ljudi potpisali izjavu da prihvaćaju obvezu tajnosti podataka koje dobiju u tom procesu? Gotovo sigurno oni to nisu potpisali. Samim time oni nisu kršili propise jer im to nitko nije nametnuo. I nakon proglašenja zakona nisu kršili propise jer ih nitko nije popisao da su oni na zakonu radili. Sabor je svoju funkciju obavio toliko traljavo da je to sramota jer nije tražio podatke tko je radio na zakonu’, rekao je Puhovski, pokazujući da osim lopova i onih koji im drže ljestve ima još krivaca koji se sada prave pametni.
N1 uživo, 10. svibnja, 13:45
Neobično je kako je Martina Dalić u pisanju zakona okupila sve osim – pravnih stručnjaka! A ponajbolja među njima kad je o insolvencijskom i stečajnom pravu riječ, Jasnica Garašić, sablažnjena je Lex Agrokorom još od njegova nastanka. Na koncu balade – ako je ostavka koju je u ponedjeljak podnijela potpredsjednica Vlade konac – ona priča isto što i na početku: što se grbo rodi, vrijeme ne popravi (Baltazar Bogišić). ‘S najvišeg mjesta u državi dobijete poruku da je u redu da, ako imate poznanstvo s ministricom, stvorite svoj pravni okvir’, rekla je Jasnica Garašić komentirajući Plenkovićeve izjave o nastanku zakona. Prema njezinom mišljenju, jednako je problematična i odluka Ustavnog suda koji je također mimoišao stručnjake i odlučivao prema logici oportuniteta: ‘Odgovornost predsjednika suda Miroslava Šeparovića je u tome što svojim sucima nije osigurao ekspertizu stručnjaka.’ Lex Agrokor je u svim zemljama u kojima se nalazi imovina Agrokora, a to su Slovenija, Srbija, BiH i Crna Gora, odbijen. ‘Ovaj zakon ne bi se više nikad i ni na koga smio primijeniti’, rekla je stručnjakinja, a nekako slutimo da i neće. Hijene su namirene, a reprizu je nemoguće odraditi čak i u ovako pospanoj zemlji, koja stalno hrče dok je pljačkaju mangupi iz naših redova.
Pjesma Eurovizije, HRT, 9. – 12. svibnja, 21:00
Lijepo je gledati raspjevanu Europu, simfoniju svjetla, boja, zvuka. Koliko god pljuvali Euroviziju, svi je uvijek gledamo, pratimo, navijamo. Ove je godine bilo puno dobrih pjesama – francuska, izraelska, britanska, ciparska, švedska, austrijska… koja god da je pobijedila ne bi bilo krivo, ali Europa (plus Australija) ove je godine voljela temperamentni Mediteran i Bliski istok. Duško Ćurlić bio je puno bolji od kolegice Uršule Tolj, koja je pretjerano nezamjetna za ovaj tip spektakla. Austriju je predstavljao obojeni pjevač, Austrijanci su glasali za Židove, hrvatski gledatelji najviše su bodova dali Srbiji (mržnja ipak ide odozgo!), i sreći i veselju nije bilo kraja ni konca. A sada čekamo mundijal u Rusiji, novu odu radosti za masovnu publiku!
