Program na osnovi kojeg je Andrej Plenković dobio povjerenje za svoju Vladu teško se može definirati kao program Vlade, prije je to, kako su to primijetili i u oporbi – popis ciljeva koji se žele ostvariti, a bez navođenja načina kako će se to postići, u kojem vremenskom roku i s kojim sredstvima.

„Naravno da program Vlade mora biti općenit jer bi inače imao 500 strana“, mudro je to u sabornici prokomentirao potpredsjednik Sabora Željko Reiner.

Činjenica je, međutim, da u predloženom dokumentu od 46 stranica nema gotovo ničeg konkretnog, odnosno da se išlo čak i ispod standarda koje je HDZ zauzeo u svom izbornom programu. Koalicijski partneri HDZ i MOST nisu se potrudili posložiti zajedničku platformu iz dva donekle različita programa, već su naprosto izbjegli ulaziti u bilo kakvo preciziranje svojih budućih politika.

Kao naznaka fuzioniranja dvaju programa možda se može spomenuti dio iz uvoda u kojem se spominje kako će Vlada izraditi bilancu nacionalnog bogatstva i Strategiju nacionalnog održivog razvoja kojom će definirati prioritete za dugoročni opstanak, razvoj, prosperitet i sigurnost države za srednjoročni i dugoročni razvoj Hrvatske. Tu se navodi kako će „u cilju pružanja objektivnih i nezavisnih preporuka o pitanjima ekonomske politike temeljem ekonomskih analiza te empirijskih studija Vlada osnovati ekonomski savjet koji će sačinjavati eminentni ekonomski stručnjaci, a koji će imati savjetodavnu ulogu“. Formiranje takvog ekonomskog savjeta u svom je izbornom programu obećavao MOST, no isto je ta platforma najavljivala i prije prošlih izbora, a po ulasku u vlast s HDZ-om to više nije spominjala.

Kao četiri temeljna cilja Vlade do 2020. Plenković je naveo ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu te društvenu pravednost i solidarnost.

Kada ćemo vidjeti tu poreznu reformu?


Sljedećih 12 mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok, baziran na razvoju poduzetništva koji bi se trebao temeljiti na pet stupova.

Na prvom se mjestu navodi porezna reforma  – Vlada će provesti cjelovitu poreznu reformu i olakšati uvjete poslovanja poduzetnicima i ulagačima, navodi se u programu, ali se ne iznose nikakvi detalji te porezne reforme. Spominje se tek da će njome biti obuhvaćeni porez na dobit, porez na dohodak, doprinosi, PDV, porez na promet nekretnina i imovinski porezi te kako će se provesti i reforma poreznih postupaka kroz izmjene Općeg poreznog zakona, promjene u sustavu fiskalizacije i izmjene Zakona o poreznoj upravi.

Podsjetimo kako su tijekom izborne kampanje novi/stari ministar financija Zoran Marić, kao i europarlamentarka Ivana Maletić u više navrata govorili kako je porezna reforma već spremna, da bi nakon jučerašnjeg  potvrđivanja nove Vlade premijer i njegov ministar financija najavljivali kako će se u zaokruživanje tog paketa krenuti idućeg tjedna. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će zajednički jezik pronaći s MOST-om s obzirom da su glavni ljudi manjeg partnera u vlasti u svom izbornom programu bili protiv smanjenja PDV-a te zagovarali manje ambiciozno rasterećenje  kad je riječ o porezu na dohodak.

U programu se spominje i kako će Vlada nastaviti proces fiskalne decentralizacije, ali će se istovremeno uspostaviti jednostavniji i razumljiviji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Uz to, navodi se, izradit će se novi sustav dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne samouprave iz državnog proračuna s ciljem ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske.

Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, u korist poduzetničkih ideja i na korist općina, gradova i županija, a za potrebe izgradnje novih poduzetničkih potpornih institucija, ponovljena je i ovaj put mantra koju stalno slušamo. Javna poduzeća proći će temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu, obećano je. Na osnovi analize, za poduzeća koja nisu od strateške važnosti utvrdit će se optimalni modeli njihovoga daljnjeg raspolaganja.

CRO kartice


Kao drugi stup za razvoj poduzetništva navodi se da će Vlada konkretnim mjerama ulagati u generatore rasta, odnosno u djelatnosti s najvećim potencijalom rasta. Među takvim djelatnostima navedena je poljoprivreda te se tvrdi kako će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima (koji će to biti kriteriji ne navodi se). Konkretno je obećanje da će se udvostručiti navodnjavane površine i to korištenjem sredstava iz EU fondova, a manje konkretno ono da će Vlada „osigurati učinkovit financijsku sustav za poljoprivredu, smanjenje PDV-a za dobra koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji te provedbu reprograma postojećih zaduženja, odgodu otplate i bolje kreditne uvjete uz duži rok otplate“. Nižu se potom obećanja o boljoj iskoristivosti sredstava iz programa ruralnog razvoja te ona namijenjena ribarstvu.

Druga identificirana djelatnost je turizam u kojem se planiraju udvostručiti prihodi ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Vlada će poticati nova ulaganja u turizam i kroz izradu kataloga investicija u turizmu te uklanjanjem zakonskih prepreka i aktiviranjem neiskorištene državne imovine.  Jedino donekle konkretno obećanje je ono o uvođenju CRO kartica (koje se može pokazati spornim o čemu je Faktograf već pisao). Riječ je o „novom modelu hrvatskog turističkog vaučera kako bi svima u Hrvatskoj bio omogućen povoljan odmor, uz istodobno poticanje razvoja domaćeg tržišta“.

Jedan od generatora rasta je i industrija – vlada će posebno poticati izvoznike, a domaćoj će proizvodnji pomoći tako što će proizvođačima osigurati cjenovno prihvatljive i dostupne sirovine i energiju, obrazovanu radnu snagu, dobru prometnu povezanost, brzu i učinkovitu administraciju i povoljne izvore financiranja.

Vezano uz energetiku, navodi se kako će Vlada „izraditi Strategiju energetskog razvoja do 2050. godine koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije, koja uključuje i obnovljive izvore energije, a sve u skladu sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu“.

Digitalizacija


Kao treći stup za razvoj poduzetništva navodi se kako će Vlada poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje administracije i sudova. Tu se spominje famozna digitalizacija svih procesa i povezivanje svih tijela državne uprave. Vlada će uspostaviti Središnji državni informacijski sustav te uvesti korištenje e-identiteta za svakog građanina.

„Svatko će u bilo kojem trenutku putem interneta moći vidjeti u kojoj je fazi rješavanja njegov predmet“, navodi se.

Brzi internet bi u sva kućanstva trebao biti uveden do 2020.

Kao četvrto, spominje se održivost javnih financija i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita te povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog. Tu se spominje jedno od rijetkih konkretnih obećanja – Hrvatska bi do 2020. trebala imati uravnotežen proračun opće države, a javni bi se dug trebao smanjiti za 10 postotnih bodova.

Vlada će poduzimati mjere u cilju rješavanja problema blokiranih građana i poduzeća i to kroz smanjenje udjela nenaplativih kredita. Banke i druge kreditne institucije poticat će da izvansudskim putem pokušaju otpisati teško naplativa i nenaplativa potraživanja, što će biti uključeno u reformu cjelokupnog poreznog sustava. Vlada će pomoći građanima izmjenama Ovršnog zakona, kreiranjem dugotrajne sheme za otplatu dugova blokiranih građana te ih zaštitim malo prekasno, onemogućavanjem uporabe valutne klauzule kod dugoročnih stambenih kredita u onim valutama za koje nije vezana domaća monetarna politika. Vlada najavljuje i  povećanje trasparentnosti u radu HNB-a.

Za jačanje regionalnog razvoja najavljuje se uvođenje novih NUTS2 statističkih regija za novo programsko razdoblje (poslije 2020). Najavljeno je i donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima te osnivanje Fonda za regionalni razvoj koji bi trebao pomagati pripremu projektne dokumentacije za EU fondove.

Kurikularna reforma – ni da ni ne


Kao peto, spominje se kako će Vlada provesti reformu obrazovnog sustava.

„Vlada će provesti reformu obrazovanja u skladu s najboljom europskom praksom te zajedno s poticanjem cjeloživotnog obrazovanja omogućiti modernizaciju hrvatskog gospodarstva utemeljenog na znanju“, spominje se te dodaje kako će „u sklopu cjelokupne reforme obrazovanja, Vlada nastaviti kurikularnu reformu s ciljem modernizacije sustava odgoja i obrazovanja“. U programu se ne spominje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je Hrvatski sabor prihvatio 2014. i koja je bila temelj za Cjelovitu kurikularnu reformu koju je provodila Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem, a koja je bila i podloga za povlačenje sredstava iz europskog fonda. Pavo Barišić novi sporni (Novosti,  Index) ministar obrazovanja i znanosti kazao je novinarima prilikom preuzimanja dužnosti od svog prethodnika Predraga Šustara kako na kurikularnoj reformi želi angažirati i postojeće povjerenstvo koje je angažirao Šustar i Jokića, ali i akademika Vladimira Paara, odnosno sve one koji su na reformi obrazovanja radili unazad zadnjih 11 godina.

Usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada


Vlada će osigurati jednaku dostupnost dječjih vrtića i školskih ustanova svima te usklađivanje troškova odgoja i obrazovanja s financijskim mogućnostima obitelji, navodi se, bez spominjanja na koji će se način osigurati sredstva.

Radi usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada Vlada kani uvesti model dualnog strukovnog obrazovanja u kojem poslodavci zajedno s obrazovnim institucijama odlučuju o programima i upisnim kvotama. To će se temeljiti na primjerima najbolje prakse u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj

Kad je riječ o visokom obrazovanju, navodi se kako će Vlada uspostaviti programsko financiranje visokoškolskih institucija, unaprijediti Bolonjski proces, poticati STEM programe i omogućiti organiziranje poduzetničkih inkubatora na visokim učilištima. Obećana je jednaka dostupnost visokom obrazovanju preko stipendija i povoljnih uvjeta smještaja te besplatnog obrazovanja za redovite studente. Subvencioniranim kamatnim stopama za rješavanje stambenog pitanja mladih istraživača motivirat će se mlade znanstvenike za ostanak i rad u Hrvatskoj.

Kao konkretni cilj može se izdvojiti najava povećanja izdvajanja za istraživanje i razvoj prema 2 posto BDP-a kroz povećanje izdvajanja iz proračuna,  europske projekte i kroz privatni sektor. Obećanje je to koje se već ponavljalo kroz razne dosadašnje izborne cikluse.

Za poticanje inovacija Vlada će osnovati Nacionalno inovacijsko vijeće, Inovacijsko vijeće za industriju te pet tematskih inovacijskih vijeća za svako od tematskih prioritetnih područja Strategije pametne specijalizacije.

Ne spominje se više 180 000 radnih mjesta


Za razliku od predizbornog programa HDZ-a, u ovom se programu ne najavljuje novih 180 000 radnih mjesta. Govori se o proaktivnoj politici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te redefiniranju mjera za mlade poput „stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa“, ali ne u kojem smjeru će biti redefinirane. Najavljene su, ali ne i definirane i neke nove mjere te povoljni krediti do 350 000 kuna za pokretanje vlastitog posla. Mladi bi trebali biti lakše zapošljivi ciljanim obrazovanjem u djelatnostima od strateškog interesa za Hrvatsku poput turizma, graditeljstva, prometa i brodogradnje.

U dijelu koji se tiče tržišta rada s jedne se strane spominje bolja suradnja sa sindikatima, a s druge reforma radnog zakonodavstva koja će osigurati učinkovitu primjenu načela fleksibilnog radnog vremena.

Demografija


Iako je demografiju odredila kao jedan od glavnih ciljeva te ju je uvela i u ime jednog ministarstva,Vlada ne odaje dojam da ima demografsku politiku. Navodi se kako će „vlada izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utjecati na porast nataliteta“, ali ne i koje će to točno mjere biti. Spominju se izmjene u naknadi za novorođeno dijete, ali se izrijekom ne spominje 1000 eura za novorođenče; spominje se naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta i dječji doplatak, ali ne koliki bi oni trebali biti. Status roditelja odgajatelja trebali bi steći roditelji s četvero i više djece, „uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda“.

Vlada će pomoći stambeno zbrinjavanje obitelji kroz poticanu stanogradnju i subvencioniranje kamata na stambene kredite i izgradnju kuća. Posebnim mjerama, ali ne znamo kojim, poticat će se naseljavanje i zapošljavanje u ruralnim sredinama.

Naglašava se značaj obitelji te kako će Vlada „donijeti obiteljsku politiku kojom će osnažiti obitelj, provoditi politike koje pomažu usklađivanju rada i obiteljskog života“. Najavljuje se i alimentacijski fond za djecu u jednoroditeljskim obiteljima.

U poglavlju koji se tiče zaštite socijalno ugroženih te zdravstva obećava se da će mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav „uz nužnu konsolidaciju radi njihove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju“.

Najavljena je reforma sustava socijalne skrbi i novčanih naknada. Vlada će definirati minimalni standard, odnosno minimum sredstava koji će biti zajamčen svakom građaninu, izraditi Strategiju socijalnog stanovanja te provoditi programe za pomoć djeci iz siromašnih obitelji, beskućnicima i drugim ugroženima.

Zdravstvene košarice


U dijelu koji se tiče zdravstva najavljuje se ukidanje listi čekanja za hitne preglede te ograničenje vremena za one koji nisu hitni na maksimalno šest mjeseci (nabavkom nove i boljom iskoristivošću opreme).

Spominje se i definiranje tzv. „zdravstvene košarice“, koja bi nas naposljetku mogla vratiti na „standard“ i „nadstandard“ kakvog je zagovarao prethodni ministar Dario Nakić.

Vlada obećava Nacionalni plan razvoja bolnica, izgradnju nove dječje bolnice i Institut za djecu. Besplatna palijativna skrb trebala bi biti dostupna 24 sata dnevno.

Liječnike će se zadržati u Hrvatskoj boljim radnim i financijskim uvjetima. Postupke zdravstvene zaštite koje je moguće premjestit će iz sekundarne bolničke djelatnosti u domove zdravlja.

Vlada najavljuje reforme u mirovinskom sustavu te obećava da će do kraja mandata mirovine narasti za pet posto (bivši ministar Branko Grčić u saborskoj raspravi rekao je da je to nedovoljno ambiciozna i da bi s obzirom na trendove to povećanje trebalo biti dvostruko veće).

Najavljuje se uvođenje nacionalne mirovine, kao i mogućnost ostajanja na tržištu rada nakon navršenih 65 godina.

Reforma izbornog sustava


Vlada najavljuje „temeljitu analizu postojećeg izbornog sistema“, ali u kojem smjeru naznačuje samo konstatacijom da je jedan od nedostataka neusklađenost između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama.

Plenkovićevi ministri žele dobru suradnju s organizacijama civilnog društva, vjerskim zajednicama (poštujući načelo odvojenosti Crkve i države) i pripadnicima manjina.

U poglavlju „Branitelji, kultura, manjine i mediji“ najavljuje kako će Vukovar biti proglašen područjem posebnog pijeteta prema žrtvama te donošenje Jedinstvenog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Obećano je kako će se kroz četiri godine postupno povećati proračun za kulturu te da će se donijeti Strategija kulturnog razvoja koja će utvrditi srednjoročne i dugoročne ciljeve razvoja kulture. Vlada želi poticati kulturno stvaralaštvo u svim područjima te poboljšati status umjetnika.

Detaljno o suradnji s manjinama


Dio programa koji se odnosi na manjine detaljnije je razrađen, pokazujući kako je Vladi stalo da ispravi lošu sliku koju je imala prethodna HDZ-ova Vlada.

Vlada će u prvih 60 dana u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina pripremiti Operativne programe za pojedine nacionalne manjine, a prema prethodno usuglašenim prioritetima. Svakih šest mjeseci zastupnici nacionalnih manjina održavat će konzultacije s predsjednikom Vlade o provođenju odredbi Programa Vlade RH 2016. – 2020. te Operativne programe. U prvoj godini mandata Vlada će izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja unaprijediti razvojne programe na području na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina kako bi se osigurala veća financijska podrška i posebni razvojni instrumenti.  Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodit će se uz dosljednu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o odgoju i obrazovanju pripadnika nacionalnih manjina.

Vlada će osigurati primjenu odredbi Ustava, Ustavnog zakona i Zakona o pravu manjina na službenu uporabu jezika i pisma.

Prije izglasavanja državnog proračuna za 2017., izmijenit će se i dopuniti Vladina uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima ugovora, programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge nacionalnih manjina. Osigurat će se neophodna sredstva Savjetu za nacionalne manjine, institucionalni i materijalni uvjeti za rad kulturnih, istraživačkih i medijskih ustanova nacionalnih manjina posredstvom resornih ministarstava

Novi zakoni o Hini i HRT-u


Vlada će se zalagati za medijsku politiku koje će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te inzistirati na poštivanju medijskih sloboda.

Najavljeno je donošenje Medijske strategije na osnovi kojih će se aktualizirati paket medijskih zakona. Vlada će pokrenuti donošenje novog Zakona o Hini  i Zakona o HRT-u kojima, tvrdi,. želi doprinijeti očuvanju njihove neovisnosti.

U okviru svojih nadležnosti, Vlada će poduzeti mjere kako bi se stekli uvjeti za postupno smanjenje RTV pristojbe te će inzistirati na procesu restrukturiranja HRT-a.

Nacionalna sigurnost i vanjska politika


U poglavlju Nacionalna sigurnost i obrana ponovo se najavljuje donošenje Strategije nacionalne sigurnosti i ulaganje u Oružane snage, a problemu migracija pristupa će u suradnji s europskim partnerima.

Plenkovićeva Vlada najavljuje podizanje razine kvalitete djelovanja hrvatskih predstavnika u institucijama EU.  Zalagat ćemo se i za podršku BiH i ostalim državama jugoistočne Europe na putu prema EU te osnaživanje hrvatske srednjoeuropske pozicije.

Vlada će posebnu pozornost posvetiti pripremama za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.

Zaključno, sve to zajedno nije bila Powerpoint prezentacija s motivacijskim parolama, ali nije ni daleko od toga.

faktograf