Zagrebačke obrtničke škole pune su kao šipak, nema mjesta za upis, doznajemo u HRT-ovu Dnevniku. Logično. Jedan bravar za manji poslić uzme petsto-šesto kuna, pa nek' ima pet takvih dnevno, može živjeti kao grof, premda se ne smije nadati da će živjeti kao Bravar
Štemati ili bubati – za klince skoro da nema dileme (foto Screenshot/HRT)
Quo vadis, Aida?, HRT, 11. srpnja, 21:00
"Quo vadis, Aida?" sjajan je, potresan i uvjerljiv film o genocidu u Srebrenici – filmove o zločinima tako treba snimati, a ne onako kako ih snima diletant Sedlar. Jasmila Žbanić vrhunski je režirala "Aidu" – katkad imate dojam da gledate dokumentarac (takve su sve masovke i svi eksterijeri), a katkad intimnu doku-dramu jedne obitelji koja će uskoro stradati u Mladićevoj krvavoj akciji. Uopće, epove, kolektivne sudbine treba raditi tako da fokus bude na individualnom, a ne na općem, tako gledatelji lakše i emotivnije doživljavaju priču. Veristička naracija posebna je odlika ovog filma. Boris Isaković sjajan je kao Ratko Mladić, njemu očito uloge povijesnih srpskih zlotvora sjajno idu (maestralan je kao Milošević u "Porodici", taj je glumac na našim prostorima donedavna bio nepoznat), kao i Izudin Bajrović, glumac svjetskog formata.
Otvoreno, HRT, 11. srpnja, 22:00
Na dan splitskog izbornog potopa HDZ-a, odnosno fijaska nestranački stranačkog Zorana Đogaša, kada je jedina logična tema Otvorenog bio ishod izbora u drugom gradu u zemlji i prvom na svijetu, uredništvo se odlučuje prirediti Otvoreno o – glisiranju uz obalu!? Zašto ne o francuskim sirevima? Medij je, ipak, poruka. Kremljolozi, stručnjaci za ezoterične hodnike Moskve, nekoć su prema TV programu znali kada je u sovjetskom partijskom vrhu prevrat. Ako bi satima svirao Čajkovski (ili netko sličan, nije važno), to je bio znak da urednici nisu dobili mišljenje, da se ne zna koja je struja nadjačala, pa su čekali bijeli dim iz CK ili Središnjeg odbora, kako se to danas kaže. Nakon splitskih izbora (u kojima je Puljak izveo presedan, jer Split nikad nije dvaput vodio jedan čovjek), a lokalni HDZ upao u turbulencije iz kojih neće lako izaći, prirediti emisiju o glisiranju znak je da je Plenković ljut kao ris. Više nam je to reklo glisiranje/klistiranje, nego da su dovedena dva-tri kriptostručnjaka na daljinskom upravljaču jedine nam i voljene stranke.
Novi dan, N1, 12. srpnja, 8:00
Ranko Stojanac baš je fino, pristojno a ubojito, rešetao Olega Butkovića, ministra mora, zemlje i neba koji će zahvaljujući Marićevoj demisiji postati potpredsjednik vlade, a neki kažu jednoga dana i predsjednik HDZ-a. Zašto Butković nije preuzeo resor obnove, tada se izvlačio na osrednjost, a sada je postao potpredsjednik vlade, pitao ga je Stojanac, a ovaj duhovito odgovorio da je čovjek osrednje pameti za koga je vođenje tog resora preteško, ali potpredsjednikovanje nije. Hoće li Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, odgovarati zbog možebitnih malverzacija Tomislava Tolušića? Ne zna Oleg, nema on pojma, s kolegicom dobro surađuje. Nije se Stojanac dao zaustaviti, dominirao je u grozdu novinara, postavljao pametna i oštra pitanja na fin, duhovit način, u čemu mu je ministar, mora se priznati, hladnokrvno i ravnopravno parirao. Pohvale obojici.
Novi dan, N1, 14. srpnja, 8:00
Ti su novinari baš kao osice, zaskaču dužnosnike s neugodnim pitanjima. Na nekoliko takvih koje je o novom ministru financija premijeru uputila Iva Puljić Šego, Plenković je s osmijehom od uha do uha odgovorio kako je to "fin čovjek" koji "lijepo izgleda", "dobro govori i razumije se u posao". "Vidjet ćete", reče pa nastavi dalje. Premda je Plenković govorio u naglašeno šaljivom tonu, činjenica je da su to osobine s kojima se ulazi u njegovu vladu – biti "fin" i "lijepo izgledati" kod njega su preporuka br. 1, premda bismo u vladi rađe gledali Kvazimoda koji zna znanje. To, naime, da se čovjek koji iz kabineta uskače ravno u ministarsku fotelju "razumije u posao" nije baš nešto čemu bi se dalo povjerovati. A Plenkovićevi kadrovi izgledaju kao klonirani – visoki, vitki kao hrtovi, mladi, tanka struka, u tamnoplavim odijelima sa zastavicom na reveru, garda su koju bi čovjek bez razmišljanja pozvao u svatove, ali baš u Vladu – hm?!
Dnevnik, HRT, 15. srpnja, 19:00
Kopernikanski obrat! Zagrebačke obrtničke škole pune su kao šipak, ne možeš naći mjesta za upis. Logično. Jedan bravar za manji poslić uzima petsto-šesto kuna, pa nek' ima pet takvih dnevno, može živjeti kao grof, premda se ne smije nadati da će živjeti kao Bravar. Sat predavanja na fakultetu plaća se puno manje, pa ti misli hoćeš li štemati ili bubati. To bi bila dobra vijest za Hrvatsku, kada ne bi bilo osnovane sumnje da će većina tih zanatlija, čim završe školu, odmagliti u Njemačku. Tamo sa zanatom mogu živjeti još bolje.
Dnevnik Nove TV, 15. srpnja, 19:15
Hrvoje Krešić je kao zrak – sveprisutan! Eno ga u Njemačkoj, drugom važnom epicentru svih europskih problema, a najnoviji – koji bi mogao iskrsnuti iz nestašice plina – mogao bi biti pogolem. Nijemci će, naime, imati milijarde eura gubitaka, ugroženi su cijeli sektori. Krešić je ipak iznio optimističku procjenu prema kojoj će, uz jake mjere štednje, Nijemci pregurati zimu. A s drugog kontinenta, naš omiljeni partybreaker, Noam Chomsky, globalno je postavio "ljestvicu užasa". "Washington će", rekao je taj vitalni 93-godišnjak, "iskoristiti Putinovu kriminalnu invaziju na Ukrajinu kako bi podigao cijene energenata u svijetu i tako cijela priča, koja je tako glasno najavljivana, o nultoj emisiji ugljena, plina i nafte, kako bi se smanjilo zagađenje planete i zaustavilo globalno zagrijavanje, pada u vodu. Euforija u kancelarijama direktora naftnih kompanija može se mjeriti samo s onom u kancelarijama prodavača oružja. Rat u Ukrajini i strah od nestašice energenata, koji je putem kontroliranih medija proširen svijetom, poslužit će kao izgovor da se nastavi sa zagađivanjem planeta, što će samo ubrzati neminovni kraj čovječanstva kakvo smo dosad poznavali. Nastavit će se sipanje otrova u atmosferu uz blagoslov najveće svjetske sile, koja je to trebala onemogućiti."
