Prije dva dana, odnosno prekjučer ujutro nakon 100-tinjak sati često i ekstremnog onečišćenja zraka, stanje zraka polako se stabiliziralo i u Slavonskom Brodu. Dok je u Europskoj uniji i skoro u cijeloj Hrvatskoj zrak tada već petnaestak sati, pod utjecajem meteoroloških promjena: snijeg i sjeverni, sjeveroistočni vjetar, bio bez (većeg) onečišćenja i u ZELENOM. No poslije stabilizacije i u Slavonskom Brodu je 24-satni klizni prosjek lebdećih čestica PM2.5 bio oko 15 µg/m3, (https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-quality-index) i otada je stanje dalje povoljno! Dokle(?), to je drugo pitanje.

O čemu se tu radi? Bojim se da veći dio problema Brođana sa onečišćenim zrakom stvarno dolaze od preko savske Rafinerije! Pokušat ću na to ukazati određenom analizom stanja zraka za vrijeme nedavne 'pješčane oluje' na našim prostorima i analizom onog što su mjerile naše, susjedne, ali i druge mjerne postaje u RH!

Na početku ne bih puno mudrovao, nego kao uvod, uvažavajući utjecaj meteoroloških promjena: snijeg i sjeverni, sjeveroistočni vjetar, pa i prošlotjednu spomenutu ‘pješčanu oluju’, ponovio bih još jednom, ono što sam nedavno napisao o tom gorućem brodskom problemu:

Nitko ne bježi od toga da Slavonski Brod ima svoja onečišćenja, ali ne onečišćuje Slavonski Brod Bosanski Brod!!! Znamo također, što je i indirektno dokazano da je utjecaj RNB-a oko ili skoro 40% i da je Rafinerija dominantni zagađivač brodskog zraka!

S druge strane RNB (zbog svoje udaljenosti od Centra Slavonskog Broda) je i lokalni zagađivač!

Tako zagađivanje zraka iz Rafinerije postaje puno veći problem, nego ono iz brodskih zagađivača (makar ni njih ne smijemo amnestirati) i ono što stvaraju mnogo puta spomenuti granični prijelaz i loženje na drva u malim ložištima, ali i pozadinsko onečišćenje (tu ponovo ističem i prošlotjednu ‘pješčanu oluju’)…”.

Sigurno već svi Vi pitate, normalno oni koji ne znaju za nju, kakvoj toj ‘pješčanoj oluji’ se radi?

Prošli tjedan, kada sam svoju zadnju kolumnu napisao, nisam ni slutio što će se dogoditi u roku od dan - dan i pol. Tu kolumnu sam napisao četvrtak predvečer, a ona je izašla u našem Periskopu u subotu ujutro. A u petak se dogodilo nešto nevjerojatno i zabrinjavajuće. Ne samo u Slavonskom Brodu, nego skoro u cijeloj Europi…

Nevjerojatno kako se brzo promijenilo stanje onečišćenja u zraku u cijeloj Europi. Tako je i u Slavonskom Brodu na Jelasu petak u 18 00 sati mjerena satna koncentracija lebdećih čestica PM2.5 od 143 µg/m3, dok je u Rafineriji Brod već negdje odmah iza ponoći u petak satna koncentracija lebdećih čestica PM10 bila oko i iznad 100 µg/m3, a u podne je mjerena i 360 µg/m3! Vidi na stranicama ‘GI za čisti zrak’ i ‘Brođani za Brod’ na ‘fejsu’!

Onečišćenje je u sat – dva je zahvatilo kopnenu Hrvatsku… Kako se tada vidjelo u subotu ujutro u roku od desetak sati već na desetak mjernih postaja mjerile su se ekstremno visoke koncentracije onečišćenja, a 24-satni klizni prosjek lebdećih čestica PM2.5 i PM10 bio je iznad 100, ponegdje i 200 µg/m3!

Prvo je objavljeno objašnje Meteotima iz Srbije vezano za to veliko zagađenje u zraku, koje objašnjenje bio je skroz OK. Govorilo se da se radi o česticama pustinjskoga pijeska iz pustinje Karakum, koja se nalazi istočno od Kaspijskog jezera. Jedino je ostalo nejasno zašto i kako se dogodilo da kod velikih zagađivača (industrijski centri, deponije, toplane, itd.) i u Srbiji i Republici Srpskoj, kasnije se vidjelo da i u Hrvatskoj, mjere se još veća onečišćenja od očekivanog(?)!

Ova je stranica koja kako kažu “daje najtočniju vremensku prognozu”: https://www.neverin.hr/vijesti/oneciscenje-iz-azije-pijesak-iz-pustinje-karakum-zagadio-zrak-u-vise-gradova/. No, davala je i prilično dobru prognozu onečišćenja zraka u vezi s lebdećim česticama iz pustinje Karakum!

Zaista stanje u Europi, pa i u Hrvatskoj polako se stabilizirala. Kako bi rekli: kako je onečišćenje došlo, tako je i otišlo. No Slavonski Brod je jedno vrijeme dalje bio u CRVENOM, zrak je dalje bio onečišćen. 24-satni klizni prosjek lebdećih čestica PM2.5 je bio bliži 30 µg/m3, nego granici umjerenog onečišćenja (25 µg/m3)!

Tako je brodska mjerna postaja na Jelasu, preko puta Rafinerije Brod i desetak sati poslije smirivanja bila jedna od 3 - 4 postaje koje nisu u funkciji mjerenja pozadinskog onečišćenja (kao napr. postaje u Humu, Plitvicama, Kopačkom ritu, itd.), da je u top 10 najonečišćenijih u Hrvatskoj.

 

Također je interesantno da u top 10 postaja nije bila nijedne od postaje koje su ovih dana spomenute u izvještajima Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i DHMZ-a oko povećanih koncentracija lebdećih čestica iz pustinje Karakum (Zagreb, Osijek, Sisak, Zoljan kraj Našica, itd.). Interesantno je da se Slavonski Brod nigdje nije spominjalo. No nije to prvi put kada je riječ o ekstremnom zagađenju u zraku u HR da Slavonski Brod se ne spominje. Koja slučajnost!!!

 

U Zagrebu koji je grad s razlogom bio istaknut u većina izvještaja, najveća satna koncentracija lebdećih čestica PM10 od 402 µg/m3 izmjerena je na mjernoj postaji Zg-3. Dok na ostalim postajama su mjerene prilično niži maksimalnih vrijednosti. Tako je na mjernoj postaji Zg-1 od 291, Zg-2 od 326 i u Krešimirovoj 318 µg/m3.

Na gornjem grafikonu lijepo se vidi da većeg onečišćenja na postaji Zg-3 ni prije, ali ni poslije te spomenute ‘pješčane oluje’ nije bilo i da to onečišćenje Zagreb je zahvatilo 27. ožujka u prijepodnevnim satima, a svoj maksimum je imao popodne u 15 00 sati i kontinuirano usporeno iščezlo 40-tak sati nakon što je ono došlo do maksimuma.

 

U Hrvatskoj za vrijeme te spomenute ‘pješčane oluje’ najveća satna koncentracija lebdećih čestica PM10 od 407,7 µg/m3 izmjerena je u Osijeku. Na gornjem grafikonu lijepo se vidi da većeg onečišćenja u Osijeku ni prije, ali ni poslije nije bilo i da to onečišćenje Osijek je zahvatilo 27. ožujka ranije nego Zagreb. To onečišćenje svoj maksimum je imao prijepodne u 10 00 sati i kontinuirano usporeno je iščezlo 50-tak sati nakon što je ono došlo do maksimuma.

 

U Sisku je grafikon onečišćenja potpuno identičan s grafikonima iz gradova koji su prethodno spomenuti: Zagreb i Osijek. Onečišćenje je svoj maksimum od 339 µg/m3 imao popodne u 14 00 sati i kontinuirano usporeno iščezlo 40-tak sati nakon što je ono došlo do maksimuma.

 

Slavonski Brod je jedini kopneni grad sa onečišćenim zrakom koji nije bio spomenut u izvještajima Zavoda za javno zdravstvo i DHMZ-a. U Slavonskom Brodu najveća satna koncentracija lebdećih čestica PM2.5 od 142 µg/m3 izmjerena je na mjernoj postaji SB-1 petak u 18 00 sati.

Na gornjem grafikonu lijepo se vidi da većeg onečišćenja na postaji SB-1 ni prije, ali ni poslije te spomenute ‘pješčane oluje’ nije bilo. No također je vidljivo da to onečišćenje dok je kontinuirano usporeno iščezlo imao dva maksimuma. Teško nešto o tome ad hoc zaključiti, ali podaci s mjerne stanice u Rafineriji sugeriraju određeni zaključak vezano za zagađenje koje je nastalo u Rafineriji. No njima ćemo naknadno govoriti.

 

Na ovom grafikonu se vidi da do većeg onečišćenja na drugoj mjernoj postaji SB-2 uopće nije došlo. Također je vidljivo da dok je onečišćenje na Jelasu kontinuirano iščezlo na postaji SB-2 postojao jedan ‘zakašnjeli maksimum’ u noći 28. na 29.. Teško nešto i o ovome ad hoc zaključiti, no i tu podaci s mjerne stanice u Rafineriji sugeriraju određeni zaključak vezano za zagađenje koje je nastalo u Rafineriji.

Također je primijećeno u Slavonskom Brodu i jedna velika nejasnoća koja je od početka ovog ‘pješčanog’ zagađenja bilo prisutno. Stanja na brodskim mjernim postajama (na Jelasu i kod Stadiona kraj Save) nikako nisu pokazala ne identična, nego ni približna onečišćenja. Što više kod Stadiona mjerene su satne koncentracije lebdećih čestica PM10 tek na granici onečišćenja! Što više u samom gradu izgleda bila je povoljnija situacija nego oko velikih zagađivača (deponija, rafinerija).

Je li riječ o velikom utjecaju oklopa koji je vjerojatno stvoren visoko u zraku od ‘transportiranih’ lebdećih čestica svih veličina iz područja iza Kaspijskog jezera ili možda o utjecaju lokalnih vjetrova? Izgleda vrijedilo je zapažanje da kod velikih zagađivača su se mjerila još veća onečišćenja(?)! Riječ je valjda o utjecaju tog oklopa koji ne propušta onečišćenje iz lokalnih emisija gore, visoko u zrak. No sve su to samo pretpostavke.

 

Ovaj grafikon smo uveli samo zbog uspoređivanja podataka. Na grafikonu se vidi stanje zraka u Slavonskom Brodu između 15.i 21. prosinca prošle godine. Podvlačim da se radi o onečišćenju lebdećim čestica PM2.5 koje čestice su nekoliko desetak puta manje od lebdećih čestica PM10. Radi se o lebdećim čestica 2.5 mikrometra nasuprot česticama od 10 mikrometra!

U prosincu prošle godine su dvadesetak i više puta mjerene satne koncentracije lebdećih čestica PM2.5 iznad 200 µg/m3, što je zaista ekstremno onečišćenje, pa i od 257,3 µg/m3!

Tada smo mi u Eko-Integralu više puta reagirali na to onečišćenje i nekoliko pisma uputili Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ministarstvo je još u prosincu “uputilo pismo prema Rafineriji nafte Brod, u kojem je zatražena informacija o statusu rada rafinerije …”.

Dana 30. siječnja smo zaprimili novi odgovor iz Ministarstva u kojem nas informiraju da “vezano uz upit o očitovanju na upućeno pismo prema Rafineriji nafte Brod, u kojem su zatraženi informacija o statusu rada rafinerije, informacija da li i u kojoj mjeri postrojenje rafinerije, odnosno uređaji za loženje u okviru rafinerije obavljaju aktivnosti koje uzrokuju emisije onečišćujućih tvari u zrak, zatim informacije o provedbi rekonstrukcije rafinerijskog postrojenja i dovođenja rafinerije u proizvodnu funkciju te informaciju o planiranom ponovnom pokretanju proizvodnje, napominjemo kako Ministarstvo zaštite okoliše i energetike još nije dobilo službeni odgovor na traženo.”.

No, nakon toga, krajem veljače je ponovo ragiralo Ministarstvo, pa smo u Posavskoj Hrvatskoj od 28. veljače mogli pročitati ovaj poražavajući odgovor:

“U Ministarstvu navode da su u prosincu uputili pismo Rafineriji … te da se Rafinerija očitovala kako od siječnja 2019. godine nije obavljala preradu sirove nafte, a u razdoblju od 10. studenog do 10. prosinca 2019. godine … u Rafineriji je u radnom režimu bio samo jedan kotao (od tri) Parne kotlovnice kapaciteta 75 t/h, koji je radio smanjenim kapacitetom…”.  Pa je pametnom dosta dopisivanja!

 



Na gornja dva grafikona prezentirani su podaci mjereni u Rafineriji 27.i 28. ožujka. Tada je u Rafineriji mjerena najveća satna koncentracija lebdećih čestica PM10 od 359,6 µg/m3, ali za ta dva dana kontinuirano se mjerila onečišćenja lebdećim česticama PM10 oko i iznad 100 µg/m3. Riječ je bilo i tu o utjecaju ‘pješčane oluje’. Također je vidljivo da i u Rafineriji dok je to onečišćenje iščezlo ono je kao i onečišćenje u Slavonskom Brodu imao dva maksimuma.

Suma sumarum, možemo zaključiti da je za vrijeme ‘pješčanog’ zagađenja, emisije zagađenja iz Rafinerije dobrano su utjecale na ukupno onečišćenje ne samo u Rafineriji, nego i u Slavonskom Brodu.