'Uspomene’ iz FB arhive vrlo često prisjete nas korisnike na neke događaje koje smo mi korisnici u prošlosti pribijeležili i objavili na toj društvenoj mreži. Često su to postovi osobnog, ali mogu biti oni i društvenog karaktera, a ponekad oni se mogu poslužiti u nekakvim statističkim ili sličnim našim analizama.
Svakako, te neke analize mogu biti u funkciji ocjene i procjene tih događaja, pa kako je u naslovu rečeno, u našem slučaju i pomoći oko ocjene onečišćenja brodskog zraka…
'Uspomene’ iz FB arhive iz studenog 2015. godine
Tako ovih dana, točnije u prvoj polovini studenog su na fejsu na stranici Građanske inicijative za čisti zrak pojavile vrlo česte 'uspomene’ iz 2015. god. kada u Sl. Brodu danima su koncentracije lebdećih čestica, sumporovodika, sumporov dioksida i benzena bile alarmantno visoke!
Napr. na Jelasu su tada mjerene satima, pa i 7 - 8 sati kontinuirano visoke koncentracije lebdećih čestica PM2.5 iznad 100 -120, pa i 170 µg/m3! Također i sumporvodika iznad granične vrijednosti (7 µg/m3), pa i od 38, 39 i 42 µg/m3, a i sumporov dioksida iznad granične vrijednosti (350 µg/m3), pa i od 650 µg/m3! Slična je bila situacija tada i na mjernoj postaji kod Stadiona (vidi sliku).
Na kraju, tada se moglo zaključiti kako je u Sl. Brodu taj veliki smrad i velike koncentracije onečišćenja u zraku “ukazuju da je prekosavska Rafinerija nafte intenzivirala proizvodnju. Uz to nafta koja se prerađuje sve više je sumnjive kvalitete i vjerojatno je 'prebogata' sumporom!”.
Više puta su tada iz Građanske inicijative o tom novom velikom onečišćenju brodskog zraka upućene i poruke Brođanima, ali i nekim institucijama u RH: Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Državnoj inspektoratu, Državnoj upravi zaštite i spašavanja, Gradu, itd. .
Stigao je i odgovor od tadašnje Pomoćnice ministra Ministarstva zaštite okoliša, Marije Sćulac Domac o tome da je ona uputila dopis Andreju Getingeru, generalnom direktoru Rafinerije nafte Brod u kojem traži objašnjenje zbog nastale situacije. No na tome je i ostalo...
Što više i dalje su neki stručnjaci, pa tako i naši brodski ‘stručnjaci’ pričali bajke o loženju na drva u malim (obiteljskim) ložištima, o prekograničnom i gradskom prometu i sl.. A u Rafineriji je u tih deset godina ‘popaljeno’ godišnje i do 100 – 150.000 tona otpadnog mazuta! Dobro ste čuli: otpadnog mazuta i to najlošije kvalitete! No sada kada Rafinerija ne radi, valjda se vidi razlika!
Otkada Rafinerija ne radi, brodski zrak je puno manje onečišćen
Sada Rafinerija nafte Brod ne radi. Ne radi od 9. listopada 2018. godine kada je u Slavonskom Brodu u 21 30 sati na južnom horizontu iznad Save zasjalo nebo, kada je u bosanskobrodskoj rafineriji eksplodirao pogon IV i došlo je do velike havarije u postrojenju za krekiranje!
Svima je jasno da ovakvo stanje ne može i neće beskonačno potrajati. Što više, još krajem rujna su vlasnici Rafinerije nafte Brod iz Optima grupacije dali na znanje svim ‘zainteresiranim’ i onima koji sumnjaju da će Rafinerija ponovo raditi i sve drže pod kontrolom i kada dođe vrijeme, krenuti će sa sanacijom. Baš kako smo mi u Eko-Integralu pretpostavili i više puta najavljivali, tj. kada će se stvoriti uvjeti oni u rafineriji ‘pokrpati’ će oštećena postrojenja i krenuti ponovo u preradu nafte…
Zato vrijedi ponovo provjeriti kakvo je sada stanje zraka u Sl. Brodu i kakvo je obzirom na stanje kada je Rafinerija intenzivno radila!
Ono što se vidi uspoređujući podatke za mjesec rujan, listopad i prvu polovicu studenog s mjerenjima iz prošlih godina, da su podaci iz ovogodišnjih mjerenja zaista pokazuju poboljšanje stanja. Naročito ako je riječ o koncentraciji lebdećih čestica, ali i sumporovodika, sumporov dioksida i benzena…
Ove godine (u tih dva i pol mjeseca) srednja vrijednost koncentracije lebdećih čestica PM2.5 (prosjek od tih dva i pol mjeseca) na mjernoj postaji Jelas iznosila 13,3 µg/m3, dok prošlih godina prosjek u istom intervalu bio je puno veći i to svake godine iznad 20 µg/m3: 2017. godine 20,5; 2018. godine 21,5; 2015. godine 23,5; a 2016. 31,8 µg/m3!
Iznimno je važno primijetiti da u to vrijeme dnevni prosjek koncentracije lebdećih čestica PM2.5 samo je 6 puta bio iznad 25 µg/m3, a nijednom iznad 50 µg/m3 (vidi grafikon)! Dok je u 2018. dnevni prosjek koncentracije lebdećih čestica PM2.5 26 puta, 2017. godine 18 puta, 2016. godine 30 puta, a 2015. 22 puta bio iznad 25 µg/m3! Također se vidi da u svim prethodnim godinama u tom intervalu od dva i pol mjeseca uvijek je bar 2 puta dnevni prosjek koncentracije lebdećih čestica PM2.5 bio iznad 50 µg/m3! A 2016. godine i 8 puta, a 2015. 10 puta!!!
Sve ovo ukazuje na to da je Rafinerija nafte Brod za vrijeme intenzivne prerade nafte, obzirom na ostale (lokalne) zagađivače, veliki, moglo bi se reći ogromi zagađivač ovih prostora. To se s naše strane, strane brodskih ekologa i aktivista za čisti zrak tvrdi i tvrdilo se u posljednjih jedanaest godina. Nažalost, vrlo često, moglo bi se reći skoro uvijek, u odgovarajućim institucijama to se slabo čulo. Možda je situacija još bila i gora jer jednostavno nije se htjelo ni čuti!
To se u budućnosti morat promijeniti! Institucije na svim nivoima u RH moraju odraditi svoj posao.
