I nakon nekoliko godina dodjele bespovratnih sredstava poduzetnicima prema metodologiji vremena dostave projektne prijave iznenađenjima nema kraja. Posljednji poziv, koji je poduzetnicima trebao osigurati ulaganja i IKT ukupne vrijednosti alokacije od 53 milijuna kuna, ispao je pravi fijasko, a 200 posto alokacije iskorišteno je već u prvih 35 sekundi od trenutka kada je bilo moguće prijaviti projekt, stoga je poziv privremeno obustavljen



Prema neslužbenim informacijama, 'izvisilo' je više od 500 prijava, a novi moment dogodio se upravo zahvaljujući sustavu eFondovi, koji je prvo zaprimio sve prijave, a naknadno dijelu prijavitelja (onim nesretnicima koji su se našli iza 35. sekunde) javio da im prijava nije uspješno podnesena.

O ovoj metodi obrade prijava pisala sam više puta i upozoravala da je kvaliteta jedini kriterij koji mora biti uzet u obzir kada su projekti u pitanju, a posebice projekti poduzetnika.


Dobra vijest je da se oboje resornih ministara – ministrica Žalac i ministar Horvat – slaže oko toga da je potrebno koristiti kriterij kvalitete, no to i dalje ne rješava pitanje IKT poziva u kojem je potencijalno oštećeno više od 500 prijavitelja.

Slična situacija dogodila se prije nekoliko mjeseci s još većim pozivom za izgradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta malih i srednjih poduzeća, kada je sustav eFondovi doslovno pukao pod pritiskom velikog broja projektnih prijava. Poziv je otkazan, ponovo je otvoren, a administrativni dio prijave zaprimao se putem pošte i opet po načelu najbrže prijave. Dakle, opet brzina, a ne kvaliteta.







U ovom trenutku Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ima u postupku dodjele dva velika poziva koje sam gore spomenula. Novca nema za sve, a pritisak prijavitelja je ogroman zbog gore navedenih potencijalnih nepravilnosti.

Pitanje koje se nameće jest što učiniti i kako od ove katastrofe napraviti nešto dobro.

Vrlo je važno znati da se modalitet dodjele ne može mijenjati jer je poziv već objavljen i prijave su pristigle. Dakle, institucije u tom pogledu imaju vezane ruke.







Međutim, nije tajna to da na razini Operativnog programa Konkurentnost i kohezija postoje nerealizirana sredstva koja bi se mogla preusmjeriti u prioritetnu os 3, u okviru koje su raspisana ova dva poziva, a mogla bi se dodijeliti i dodatna sredstva za nove pozive jer očigledno je da je interes poduzetnika ogroman i da oni zaista dobro troše europska sredstva. Pritom stvaraju nova radna mjesta, izvoze i rastu im prihodi, što znači i više poreza u državnu blagajnu.

Sad je odličan trenutak da nadležne institucije, a posebice Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, koje je upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija, uz jasnu podršku cijele Vlade, učine sve što mogu da unutar njega nađu novac za poduzetnike.

Ako država zaista želi učiniti nešto da ih potakne, sada to može pokazati na konkretnom primjeru. Draga Vlado, vi ste na redu. Poduzetnici čekaju…

tportal