Inspektori rada su tijekom 2015. godine obavili inspekcijske nadzore kod 22 agencije za privremeno zapošljavanje radnika i započeli obavljanje inspekcijskog nadzora kod još 12 njih. Najčešće utvrđene nezakonitosti iz područja radnih odnosa vezane su uz zapošljavanje i prijavljivanje radnika na obvezna osiguranja, isplatu plaća, pravovremeno dostavljanje statističkih podataka Ministarstvu rada kao i uz nepotpune sporazuma i ugovore o ustupanju radnika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je prijavljeno 259 180 nezaposlenih. Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim načelima Međunarodne organizacije rada, proveo je anketu o radnoj snazi prema kojoj postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj iznosi 18,1 posto.
Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2013. godini zaposleno je ukupno 217 179 osoba iz evidencije, a tijekom 2014. godine 225 462 osobe. Uz javnu službu za zapošljavanje HZZ, u Hrvatskoj posluje 46 privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju, čiji je rad reguliran Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Njihovim posredovanjem u 2013. zaposleno je 1 055 osoba, a tijekom 2014. godine 693 osobe.
Osim HZZ-a i privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju u upravljanje ljudskim resursima uključile su se i privatne agencije za privremeno zapošljavanje. U evidenciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava trenutno je upisana 81 agencija za privremeno zapošljavanje.
Iako su se na tržištu rada kao rastući faktori agencije za posredovanje i agencije za privremeno zapošljavanje pojavile gotovo istovremeno, velika je razlika u njihovom utjecaju na položaj radnika u radnom odnosu, zbog same prirode njihova poslovanja. Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pronalazi prilike za zaposlenje i nastoji da se sklopi ugovor o radu između radnika i poslodavca.
Agencija za privremeno zapošljavanje, s druge strane, potpisuje ugovor i s radnikom koji traži posao i s korisnikom, to jest tvrtkom koja traži radnika. Nakon toga radnika iznajmljuje korisniku za obavljanje određenog posla. Tako da radnik plaću dobiva od agencije, a radne obaveze ima prema korisniku; takozvani tripartitni radno-pravni odnos. U Zakonu o radu, koji regulira njihov rad, stoji:
"Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku."
Neke od dodatnih usluga koje agencije pružaju jesu: kontaktiranje radnika, predselekcija i selekcija, upućivanje na liječničke i sanitarne preglede, priprema i obrada dokumentacije, vođenje evidencije, izrada ugovora o radu i pripreme za njegovo potpisivanje, prijava radnika na HZMO, HZZO i osiguravajuće društvo, te zamjena radnika koji se pokaže neprimjerenim.
Radnici o kojima nitko ne vodi brigu
Udio agencijskih radnika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi tek 0,4 posto, to jest procjenjuje se da šest do osam tisuća radnika radi preko agencija za privremeno zapošljavanje, od kojih tri najveće Electus, Adecco i Dekra ostvaruju oko 80 posto ukupnog zapošljavanja. Na upite agencijama o njihovim profitima, načinima poslovanja, cijenama usluga, najtraženijim zanimanjima, te broju radnika koje iznajmljuju odgovori su izostali. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ne postoje podaci o točnom broju radnika zaposlenih preko agencija. Iz Ministarstva poručuju:
"Nema posebne institucije ili tima koji se samo i jedino bavi agencijskim zapošljavanjem. Što se, pak, tiče konkretnih brojki, njih možete potražiti kod agencija."
Ne očekujemo da se država bavi samo i jedino agencijskim zapošljavanjem, no smatramo kako bi neka od njenih institucija ipak trebala pratiti barem osnovne parametre poput broja iznajmljenih radnika, iznose materijalnih davanja, trajanja ugovora i slično, kako bi u budućnosti mogla analizirati utjecaj agencijskog zapošljavanja na položaj radnika na tržištu rada, u svrhu zaštite radničkih prava. Ministarstvo najavljuje kako je "u pripremi osnivanje Instituta za industrijske odnose koji će se, između ostaloga, baviti i načinima zapošljavanja te položajem radnika".
Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković upozorava:
"Pravi smisao agencija u hrvatskoj praksi je smanjivanje radničkih prava, što se dešavalo unatoč deklarativnoj zakonskoj odredbi da bi radnici zaposleni preko agencija trebali po pravima biti izjednačeni sa radnicima tvrtke koja ih je od agencije iznajmila."
Nezaštićeni agencijski radnici prvi na udaru
Iveković podsjeća na događanja u Croatia Airlinesu, kada je uprava manjim izmjenama u sistematizaciji rada, koja nije bila sastavni dio kolektivnog ugovora, smanjila radnicima prava izmislivši novo radno mjesto s nižom plaćom. Članovi posade, koji uz voditelje posade čine kabinsko osoblje, dodatno su podjeljeni u dvije grupe sa znatnom razlikom u plaći. Nakon toga, uprava je potpisala ugovor s agencijom za privremeno zapošljavanje Adecco koja im je iznajmljivala isključivo kabinsko osoblje za grupu s bitno nižim materijalnim naknadama. Agencijski radnici bili su jeftiniji od radnika Croatia Airlinesa jer im je za isti posao isplaćivana niža plaća bez putnih troškova. Nakon dobro sindikalno organizirane radničke borbe, kao rezultat jednog od štrajkova, u kolektivni ugovor je unesena zabrana zapošljavanja kabinskog osoblja preko agencija, pa je takva praksa primijenjena u samo jednoj sezoni.
Radnici Zagrebačkog Holdinga svjedoče o potpisivanju ugovora s agencijom bez ikakvog objašnjenja koji je uzrok tomu da ugovor odjednom više ne potpisuju s Holdingom, već s privatnom agencijom Adria zaposlenici koja ih iznajmljuje Holdingu za obavljanje istog posla kojega su obavljali do sada, dok su bili njegovi zaposlenici. Iako agencijski radnici i Holdingovi zaposlenici obavljaju isti posao, iznajmljenim su radnicima ukinute materijalne naknade poput božićnice, uskrsnice, regresa i putnih troškova koje radnici Holdinga i dalje ostvaruju. Kako se plaćanje agencija knjižilo uglavnom kao poslovne rashode, a ne troškove radnika, u izvještajima su prikazivani jeftinijom radnom snagom od zaposlenika Holdinga. Iveković vjeruje kako "su tu vjerojatno postojali i privatni interesi - provizije."
Hrvatska radiotelevizija otpustila je radnike proglasivši ih viškom, a u isto vrijeme za obavljanje istog posla iznajmila je radnike od agencije. Na pitanje o tome kako im je to smanjilo troškove pošto agenciji moraju platiti proviziju, u HRT-u kažu kako pribjegavaju "angažiranju agencijskih radnika zbog fleksibilnosti, odnosno mogućnosti zapošljavanja na kraći rok, umjesto ugovora na neodređeno vrijeme, čime se ostvaruju uštede". Osim toga, dodaju kako "agencijski radnici ne ostvaruju dodatke na plaću iz kolektivnog ugovora HRT-a, već primaju samo osnovnu plaću, uvećanu za prekovremeni rad, ukoliko ga ostvare."
I Hrvatske autoceste ostvaruju "uštede u pogledu obveza isplate materijalnih prava radniku, jer agencijski radnik nema zakonske osnove za isplatu drugih materijalnih prava osim plaće." Ono što je očigledno iz navedenih primjera jest činjenica da poslodavci pribjegavaju iznajmljivanju agencijskih radnika kako bi im materijalna davanja bila manja. Dakle, štedi se na radnicima. O smanjenju radničkih prava svjedoči većina agencijskih radnika, izuzev možda zaposlenika IT sektora, u kojemu je situacija zbog velike ponude posla nešto bolja. Slično je i sa iznajmljenim radnicima u Erste Card Clubu u Pećinama u Rijeci.
Prema riječima radnika koji iz razumljivih razloga nisu željeli izlaziti u javnost imenom i prezimenom, zaposlenici koji rade preko Erste banke imaju sva zakonom zagarantirana prava, plaće 30 posto veće, regres za godišnji, božićnica, uskrsnica i što je najvažnije radni odnos na neodređeno vrijeme. Malo je kome poznato da u istom prostoru na Pećinama radi i tridesetak djelatnika poptuno iste poslove, ali pod ropskim uvjetima. Ugovori se produžuju na 2-3 mjeseca, a ako se tko pobuni ugovor se ne produži. I tako godinama. „Ljude se na taj taj način stavlja u neravnopravan i diskiriminirani položaj, a plaćica je oko 3200 kuna. Sve se zna a nitko ništa ne poduzima, dok ne padnu prve tužbe. Radi se preko agencija Demano i Dekra, kada se napuni godinu dana rada na jednoj, zaposlenik se prebacuje na drugu. Nema kolektivnog ugovora, sistematskog pregleda, zaštite na radu... Ničega! Samo ropski rad i subotama, iako to nikome u ugovoru ne piše", kažu nam radnici.
Halo inspekcija!
O čestim slučajevima u kojima poslodavci iste radnike iznajmljuju od dvije ili više agencija naizmjenično svjedoči anonimna radnica:
"Tri godine i sedam mjeseci radila sam u jednoj našoj velikoj korporaciji preko agencije, točnije agencija, za privremeno zapošljavanje. Ne mogu vjerovati da je Zakon o radu toliko fleksibilan i ide u korist poslodavcu, a na štetu radnika. Oko stotinjak ljudi koji su krajem 2006. godine i početkom 2007. godine u spomenutoj korporaciji radili preko studentskog ugovora, dobili su ponudu ugovora na određeno, 6 plus 6 mjeseci, preko agencije za privremeno zapošljavanje. Svakih godinu dana izmjenjuju se dvije agencije koje imaju istog osnivača i istog direktora. Djelatnici zaposleni preko agencije imaju iste obveze, no ne i ista prava kao i zaposlenici korporacije na čijim poslovima rade; ne ostvaruju pravo na bonuse, božićnice, regrese, niti imaju isti broj dana godišnjeg odmora, te im nije omogućeno javljati se na interne natječaje."
Na grafikonu sve izgleda bajkovito...
Inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u području rada i zaštite na radu obavlja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Inspektorat rada obavlja inspekcijske nadzore provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi i zaštita na radu pa tako i odredbi Zakona o radu koje se odnose na rad agencija za privremeno zapošljavanje kao i odredbi koje se odnose na obavljanje posredovanja pri zapošljavanju prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava za H-Alter je kazao:
"Inspektori rada su tijekom 2015. godine obavili ciljane inspekcijske nadzore kod 22 agencije te započeli obavljanje inspekcijskog nadzora kod još 12 agencija, zbog propisane obveze agencija o dostavi statističkih podataka Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. U do sada okončanim nadzorima, a u skladu s odredbom članka 226. stavka 1. točke 12. Zakona o radu, inspektori rada su donijeli 16 rješenja kojima su agencijama za privremeno zapošljavanje naložili dostavu podataka propisanog sadržaja.
Inspektori rada su tijekom 2014. godine obavili inspekcijske nadzore kod 61 agencije za privremeno zapošljavanje i kod 79 korisnika kojima te agencije ustupaju 1 232 radnika za privremeno obavljanje poslova. U području radnih odnosa podnijeli su prekršajnim sudovima 34 optužna prijedloga, te istima izrekli 4 prekršajna naloga i 5 kazni na mjestu izvršenja prekršaja, zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 56 prekršajnih djela.
Najčešće utvrđene nezakonitosti agencija za privremeno zapošljavanje iz područja radnih odnosa vezane su uz zapošljavanje i prijavljivanje radnika na obvezna osiguranja, isplatu plaća, pravovremeno dostavljanje statističkih podataka propisanog sadržaja Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, sklapanje sporazuma (ugovora) o ustupanju radnika (ne sadrži sve obvezne sastojke) i ne navođenje broja pod kojim je agencija upisana u evidenciju Ministarstva.
Inspektori rada u području zaštite na radu podnijeli su prekršajnim sudovima devet optužnih prijedloga, zbog sumnje u počinjenje ukupno 12 prekršaja te donijeli dva rješenja o otklanjanju nedostataka i jedno rješenje o zabrani rada radniku.
Najčešće nezakonitosti utvrđene u području zaštite na radu odnosile su se na činjenicu da poslodavci nisu radnike osposobili za rad na siguran način i nisu organizirali i osigurali pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti."
Eksploatiran ili egzistencijalno ugrožen
Podataka o tome koje su sankcije i kolike su kazne za agencije koje su prekršile zakone kojima je regulirano njihovo poslovanje nema. Također nema niti podataka o tome jesu li i koliku odštetu dobili oštećeni radnici. Vrlo šturi dostupni podaci ne dopuštaju detaljnu analizu utjecaja privatnih agencija za zapošljavanje na položaj radnika na tržištu rada. Bez prikupljanja statističkih podataka, te interdisciplinarne analize pojave agencijskog zapošljavanja, o posljedicama tog trenda na položaj radništva, pa i šire, na cijelo društvo, možemo samo nagađati smatra znanstveni savjetnik Instituta za javne financije Predrag Bejaković:
"To u velikoj mjeri ostaje nepoznato i nerazjašnjeno područje u gospodarstvu Hrvatske, jer ne postoje točni podaci o broju potreba za takvim radnicima, koje ih tvrtke koriste, javlja li se diskriminacija tako zaposlenih radnika te u kojoj mjeri njihov položaj utječe na snižavanje prava radnika koji nisu zaposleni preko agencija."
Radnici su tako gurnuti u tripartitne radno-pravne odnose u koje ulaze, istina je, samostalno, no o kojima im ovisi egzistencija, što ih čini slabijom stranom odnosa u kojemu se nalaze. Ono što je jedino strašnije, za radnike, od pojave agencija za privremeno zapošljavanje jest njihov "boom" koji nas očekuje.
h-alter
