Obećavamo vam život vječni, svjetski mir, rad jednom tjedno, dva zalaska sunca dnevno (u raznim bojama), manju gravitaciju, besplatno pivo i male poreze, uglavnom, više svega, manje ničega. Obećanja su to s kojima je Magyar Kétfarkú Kutya Párt (Pas s dva repa) nastupao pred mađarske parlamentarne izbore 2006. godine, a potom i na izborima za gradonačelnika Budimpešte. Na predizbornim plakatima kao kandidat se dičio István Nagy. Dvorepi pas s natpisima poput „On je tako sladak, sigurno nas neće krasti“ (Wikipedia).
Od 2014. Pas s dva repa je registrirana politička stranka, a da je njihova zezancija ustvari ozbiljna pokazali su svojim odgovorom na Orbanove plakate kojima je mađarski premijer 2015. ukrasio ulice kako bi izbjeglicama i migrantima, na mađarskom, poručio da nisu dobrodošli u njegovu zemlju i da se ne mogu nadati da će tu moći Mađarima ukrasti poslove. Pas s dva repa sa suradnicima uspio je skupiti 33 milijuna forinti i uzvratiti s 800 protuplakata, na mađarskom i engleskom, s porukama poput „Ispričavamo se zbog našeg premijera“ i „Slobodno dođite u Mađarsku, mi već radimo u Londonu“.
Uoči neuspjelog Orbanovog referenduma protiv primanja izbjeglica u Mađarsku 2016. godine, odnosno protiv europske politike određivanja kvota, Pas s dva repa prikupio je 100.000 eura u donacijama kako bi se s plakata satiričkim porukama rugao predstojećem referendumu i građane pozvao da ili ne izađu ili da na referendumu ponište listić. Naposljetku, poslušalo ih je čak 6 posto izašlih, a s obzirom na to da se više od polovice ukupnog stanovništva referendumu nije odazvalo – mađarski ksenofobni i protueuropski referendum nije uspio.
I kakve sve to ima veze s Hrvatskom i našom predsjednicom? Ima, smatraju u Večernjem listu, koji je u petak na naslovnici objavio kako je „Sud u Strasbourgu“ poručio da je „Predsjednica imala pravo slikati glasački listić“. Sud u Strasbourgu, odnosno Europski sud za ljudska prava, pojasnimo, nikada nije pred sobom imao predmet protiv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je na parlamentarnim izborima 2016.,mimo preporuka DIP-a, slikala svoj glasački listić mobitelom, što su zabilježile kamere. Predsjednica nam nije objavila za koga je glasala, ali je javnosti poslala poruku da se listić smije slikati, a to je, bez sumnje, otvaranje puta za razne zloporabe nečasnijih birača, poput pribavljanja dokaza za plaćanje glasova.
Ali 23. siječnja „Sud u Strasbourgu“ jest donio presudu u korist Psa s dva repa koji je, posredstvom budimpeštanskog odvjetnika, tužio državu Mađarsku zbog narušavanja slobode izražavanja, a vezano uz spomenuti referendum.
Ta je politička stranka, naime, 29.rujna 2016. pokrenula mobilnu aplikaciju na koju su birači mogli anonimno slati fotografije svojih poništenih referendumskih listića, kojima su zapravo poručivali kako se ne slažu s referendumom. Tamošnje Državno izborno povjerenstvo zaključilo je kako se to protivi pravilima DIP-a (odredba o nedopustivosti slikanja navedena je u izbornim pravilima, ali ne i u posebnom zakonu). Zaključilo je kako je ta aplikacija narušila načela fer izbora, odnosno tajnosti glasanja. Zaključili su, također, kako birači ne mogu glasačke listiće shvaćati kao svojinu koju mogu iznijet s glasačkog mjesta ili ih slikati. Smatrali su i kako se tim postupkom narušava integritet izbornih tijela. Uz obrazloženje da fotografiranje može predstavljati izbornu prijevaru, stranka je kažnjena s 832.500 forinti (oko 20 000 kuna).
Nakon što se stranka tužila na takvu odluku, u daljnjem sudskom postupku odbačeni su zaključci DIP-a da je aplikacija narušila tajnost glasanja, jer je zadržana anonimnost birača, ali krivnja im je potvrđena u dijelu koji se odnosi na zloupotrebu glasačkih prava jer je smisao glasačkih listića u tome da preko njih glasači izraze svoje mišljenje o referendumskom pitanju, te se ne smiju, smatrali su, koristiti u druge svrhe. Kazna im je ipak smanjena na 100.000 forinti (oko 2.500 kuna).
Nakon što je iscrpila mađarske sudove, ova se politička stranka obratila Sudu za ljudska prava u Strasbourgu uz navod kako je prekršen članak 10. Konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na slobodu izražavanja..
Sud za ljudska prava dao je za pravo Psu s dva repa.
Zaključio je kako se spomenuta aplikacija može smatrati medijem na koji su anonimni glasači dostavljali fotografije svojih listića te tako izrečena kazna zbog pokretanja aplikacije krši članak 10. Konvencije. Sud je, također, zaključio kako zbog anonimnosti pošiljatelja nije narušena tajnost glasanja, niti da je mađarska vlada uspjela dokazati da se radilo o zloupotrebi glasačkog prava.
Mađarska država tužitelju u roku od tri mjeseca mora isplatiti 3330 eura plus poreze,
Ovaj slučaj nema veze sa slučajem slikanja glasačkog listića naše predsjednice.
U Mađarskoj su anonimni glasači fotografirali za javnu platformu, odnosno javno su rekli kako su glasali i to preko svima dostupne aplikacije.
U Hrvatskoj je neanonimna Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović slikala glasački listić, a pri tom nije rekla ni za koga je glasala, niti znamo kome je eventualno tu sliku poslala.
Njen slučaj, dakle, nema veze s člankom 10. Konvencije koji se tiče slobode izražavanja.
Sud je u mađarskom slučaju ustvrdio da nije prekršena tajnost glasanja, zato što su oni koji su poslali slikane listiće bili anonimni. Nije se radilo o poznatim nositeljima vlasti.
faktograf
Od 2014. Pas s dva repa je registrirana politička stranka, a da je njihova zezancija ustvari ozbiljna pokazali su svojim odgovorom na Orbanove plakate kojima je mađarski premijer 2015. ukrasio ulice kako bi izbjeglicama i migrantima, na mađarskom, poručio da nisu dobrodošli u njegovu zemlju i da se ne mogu nadati da će tu moći Mađarima ukrasti poslove. Pas s dva repa sa suradnicima uspio je skupiti 33 milijuna forinti i uzvratiti s 800 protuplakata, na mađarskom i engleskom, s porukama poput „Ispričavamo se zbog našeg premijera“ i „Slobodno dođite u Mađarsku, mi već radimo u Londonu“.
Uoči neuspjelog Orbanovog referenduma protiv primanja izbjeglica u Mađarsku 2016. godine, odnosno protiv europske politike određivanja kvota, Pas s dva repa prikupio je 100.000 eura u donacijama kako bi se s plakata satiričkim porukama rugao predstojećem referendumu i građane pozvao da ili ne izađu ili da na referendumu ponište listić. Naposljetku, poslušalo ih je čak 6 posto izašlih, a s obzirom na to da se više od polovice ukupnog stanovništva referendumu nije odazvalo – mađarski ksenofobni i protueuropski referendum nije uspio.
Kakve to veze ima s Hrvatskom?
I kakve sve to ima veze s Hrvatskom i našom predsjednicom? Ima, smatraju u Večernjem listu, koji je u petak na naslovnici objavio kako je „Sud u Strasbourgu“ poručio da je „Predsjednica imala pravo slikati glasački listić“. Sud u Strasbourgu, odnosno Europski sud za ljudska prava, pojasnimo, nikada nije pred sobom imao predmet protiv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je na parlamentarnim izborima 2016.,mimo preporuka DIP-a, slikala svoj glasački listić mobitelom, što su zabilježile kamere. Predsjednica nam nije objavila za koga je glasala, ali je javnosti poslala poruku da se listić smije slikati, a to je, bez sumnje, otvaranje puta za razne zloporabe nečasnijih birača, poput pribavljanja dokaza za plaćanje glasova.
Ali 23. siječnja „Sud u Strasbourgu“ jest donio presudu u korist Psa s dva repa koji je, posredstvom budimpeštanskog odvjetnika, tužio državu Mađarsku zbog narušavanja slobode izražavanja, a vezano uz spomenuti referendum.
Ta je politička stranka, naime, 29.rujna 2016. pokrenula mobilnu aplikaciju na koju su birači mogli anonimno slati fotografije svojih poništenih referendumskih listića, kojima su zapravo poručivali kako se ne slažu s referendumom. Tamošnje Državno izborno povjerenstvo zaključilo je kako se to protivi pravilima DIP-a (odredba o nedopustivosti slikanja navedena je u izbornim pravilima, ali ne i u posebnom zakonu). Zaključilo je kako je ta aplikacija narušila načela fer izbora, odnosno tajnosti glasanja. Zaključili su, također, kako birači ne mogu glasačke listiće shvaćati kao svojinu koju mogu iznijet s glasačkog mjesta ili ih slikati. Smatrali su i kako se tim postupkom narušava integritet izbornih tijela. Uz obrazloženje da fotografiranje može predstavljati izbornu prijevaru, stranka je kažnjena s 832.500 forinti (oko 20 000 kuna).
Nakon što se stranka tužila na takvu odluku, u daljnjem sudskom postupku odbačeni su zaključci DIP-a da je aplikacija narušila tajnost glasanja, jer je zadržana anonimnost birača, ali krivnja im je potvrđena u dijelu koji se odnosi na zloupotrebu glasačkih prava jer je smisao glasačkih listića u tome da preko njih glasači izraze svoje mišljenje o referendumskom pitanju, te se ne smiju, smatrali su, koristiti u druge svrhe. Kazna im je ipak smanjena na 100.000 forinti (oko 2.500 kuna).
U Mađarskoj su objavljeni listići koje su poslali anonimni birači
Nakon što je iscrpila mađarske sudove, ova se politička stranka obratila Sudu za ljudska prava u Strasbourgu uz navod kako je prekršen članak 10. Konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na slobodu izražavanja..
Sud za ljudska prava dao je za pravo Psu s dva repa.
Zaključio je kako se spomenuta aplikacija može smatrati medijem na koji su anonimni glasači dostavljali fotografije svojih listića te tako izrečena kazna zbog pokretanja aplikacije krši članak 10. Konvencije. Sud je, također, zaključio kako zbog anonimnosti pošiljatelja nije narušena tajnost glasanja, niti da je mađarska vlada uspjela dokazati da se radilo o zloupotrebi glasačkog prava.
Mađarska država tužitelju u roku od tri mjeseca mora isplatiti 3330 eura plus poreze,
Ovaj slučaj nema veze sa slučajem slikanja glasačkog listića naše predsjednice.
U Mađarskoj su anonimni glasači fotografirali za javnu platformu, odnosno javno su rekli kako su glasali i to preko svima dostupne aplikacije.
U Hrvatskoj je neanonimna Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović slikala glasački listić, a pri tom nije rekla ni za koga je glasala, niti znamo kome je eventualno tu sliku poslala.
Njen slučaj, dakle, nema veze s člankom 10. Konvencije koji se tiče slobode izražavanja.
Sud je u mađarskom slučaju ustvrdio da nije prekršena tajnost glasanja, zato što su oni koji su poslali slikane listiće bili anonimni. Nije se radilo o poznatim nositeljima vlasti.
faktograf
