FOTO:RT
"Dogovor!", tako je u ponedjeljak belgijski premijer, Charles Michel, na svom Twitter profilu priopćio da je postignut dugo očekivani sporazum s grčkom vladom.
Nakon više od 16 sati intenzivnih pregovora u Bruxellesu je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk prvi i službeno potvrdio da je sporazum "postignut jednoglasno", a potom na konferenciji za novinare u društvu Jeroena Dijsselbloema, predsjednika Euroskupine, te Jean-Claude Junckera, predsjednika Europske komisije, priznao da je "dogovor bio naporan."
"Na sastanku je postignut jednoglasni dogovor. Sve je spremno za program spašavanja Grčke i financijsku potporu toj zemlji, ali uz provođenje ozbiljnih reformi", objasnio je Tusk nekoliko minuta prije nego su se otvorila europska financijska tržišta.
Tijekom pregovora su Njemačka kancelarka Angela Merkel ineke njene kolege intenzivirali pritisak na Grčku da prihvati neke od prijedloga koje je ranije grčki narod odbacio na referendumu.
Atena je prihvatila neke od mjera koje je prethodno odbila. Francuski predsjednik je priznao "kako je daljnja rasprava bila moguća zbog fonda jamstva za grčki dug u iznosu od 50 milijardi eura".
Grčkim dužnosnicima je u Bruxellesu rečeno "kako je MMF ni sada, niti u budućnosti neće spašavati Grčku". Potom su se grčki predstavnici dogovorili o stvaranju fonda kroz koji će se privatizirati grčka javna dobra, a od dobivenog novca će Atena 50% prihoda koristiti za poticanje ulaganja u Grčkoj, dok bi 50% dobiti odlazilo za otplatu grčkog duga". Fondom će upravljati stranci i teško je u ovom trenutku reći kakva će biti sudbina novca dobivenog od rasprodane grčke imovine.
Sporazum je jutros objavljen samo nekoliko minuta prije 9:oo i to nakon dva dana maratonskih razgovora u Bruxellesu. U pregovorima su sudjelovali ministri financija eurozone i šefovi država Europske unije.
Ibex je primio vijest o dogovoru s Grčkom s rastom od 1,3%.
Dvije najveće zemlje EU, Francuske i Njemačka, imale su prilično suprotstavljene pozicije. S jedne strane, francuski predsjednik François Hollande je uvjeravao okupljene da će njegova zemlja učiniti sve da zadrži Grčku u eurozoni, dok se njemačka kancelarka Angela Merkel nije htjela dogovoriti s Grcima "pod svaku cijenu". Konačno pristala, ali pod uvjetom da vlada Alexisa Tsiprasa prihvatiti teške uvjete koje su protivni interesima grčkog naroda, prenosi Librered.
Iako je grčki premijer Alexis Tsipras na vlast došao obećavajući kraj neoliberalne politike u Grčkoj, vlada je na kraju prihvatila većinu socijalnih rezova koje je predložila Trojka (ESB/EK/MMF), piše dalje latinoamerički ljevičarski portal Librered.
"Postoji nekoliko pitanja na stolu od velike važnosti. Vjerujemo da se na kraju političkom voljom pokušalo doći do kompromisa", rekao je izvor iz grčke vlade u Bruxellesu.
Atena ističe kako je nakon dva tjedna problema u bankarskom sektoru financijska situacija u zemlji bila vrlo neizvjesna i bilo je potrebno povećati likvidnost. Premijer Tsipras je pristao smanjiti mirovine, povećati PDV, provesti plan privatizacije i na ustupke poslodavcima po pitanjima zakona o radu.
Grčka vlada je naglašavala potrebu otpisa jednog dijela duga, ali je Euroskupina jasno odbila tu mogućnost.
Grčka nije spremna odustati od eurozone, iako navodno još uvijek nije odustala je od zahtijeva za restrukturiranjem duga. Zajednički dokument navodi da je to jedno od pitanja o kojem se lideri EU još nisu dogovorili.
Komunisti unutar Syrize i dalje zahtijevaju raskid odnosa s Europskom unijom. U petak je tisuće Grka izašlo na ulice Atene kako bi izrazili svoje protivljenje nametanju novih mjera o kojima su raspravljali Trojka i vlada Alexisa Tsiprasa.
Na prosvjedu se okupilo oko 9 000 članova Militantnog radničkog fronta (PAME) i Komunističke partije (KKE), te oko 1 000 militanata vanparlamentarne ljevičarske stranke "Antarsya".
Militanti PAME su marširali od središnjeg trgu Omonia do trga Syntagma na kojem se nalazi zgrada parlamenta. Tamo su im se pridružili drugi, noseći grčke zastave i transparente sa sloganima odbijanja novih socijalnih rezova.
Komunisti iz KKE su izrazili negativan stav prema novom sporazumu s Trojkom i zatražili ponovno napuštanje eura i Europske unije, jer su to "kapitalističke strukture koje potkopavaju interese radničke klase".
Sporazum grčkog premijera i ministra financija je konačno uklonio svaku sumnju o mogućnosti utjecaja običnog čovjeka na visoku politiku i financije Europske unije, a izgleda da je Carmelo Suarez bio u pravu kada je rekao "da opet bauk kruži Europom, bauk komunizma, ali su sve političke snage stare Europe - Merkel, Hollande, Rajoy, Cameron, Tsipras, Renzi.... - udružile u "Svetu alijansu" kako bi otjerale taj bauk".
"Nekada je radništvo u rušenje kapitalizma jurišalo s parolama "Vlast radnicima" – "Socijalizam i komunizam", ali su ih od istinske borbe uspjeli odvratiti oportunisti Euroljevice - Cayo Lara, Alexis Tsipras, Pablo Iglesias - učenici Bernsteina i njegovih sljedbenika. Svi su oni pozicijama na kojima trenutno jesu upravo u tu svrhu", rekao je lider španjolskih komunista Carmelo Suárez.
Opširnije: SYRIZA - Izdaja ili kompromis iz nužde
Noam Chomsky je rekao da su SYRIZA i španjolski Podemos anti-neoliberalne stranke, ali da nisu revolucionarne. Što to znači? Ništa. To znači da je potpuno nevažno koga ćete na slijedećim izborima zaokružiti i hoćete li ili nećete izaći na izbore i da se ništa dobro ne treba nadati ni od vladavine Syrize, ni od moguće pobjede Podemosa u Španjolskoj. Konačni rezultat će uvijek biti isti.
Što se tiče Syrize i Podemosa, nema sumnje da su europski narodi s njihovim ulaskom na političku pozornicu polagali velike nade, no kapitulacija Tsiprasa u Bruxellesu je mnoge otrijeznila. Ne tako davno se pisalo kako novoosnovana stranka ljevice "Podemos" svom snagom trese trule ostatke Francove diktature i buržoaske države u Španjolskoj, a prema anketama s kraja 2014. bi bila relativni pobjednik izbora.
Opširnije: Novoosnovana stranka ljevice Podemos svom snagom trese trule ostatke Francove diktature i buržoaske države u Španjolskoj, a prema anketama bi bila relativni pobjednik izbora
Na kraju ostaje vječno retoričko pitanje, ujedno i naslov uratka Vladimira Iljiča Lenjina: "Što da se radi?"
AlexisTsipras i Pablo Iglesias su izuzetno vješti u davanju obećanja i kada treba teoretizirati o marksizmu, ali im nedostaje, kao što je rekao Lenjin, da budu "mladoturci komunističke revolucije s nečim jezuitskim u sebi".
Oni to nikada nisu bili ni mogu biti i, nažalost, opijenost slobodom koja daje barem mogućnost izbora je kratko trajala. Kako za Grke tako i za sve ostale europske narode.
Alexis Tsipras nije imao hrabrosti jednog Néstora Kirchnera i njegove supruge Cristine Fernández de Kirchner i ovo nije poraz dvije trećine Grka koji su na referendumu pokazali da ionako nemaju što izgubiti, nego je ovo poraz svih naroda Europske unije koji će se morati pokoravati diktatu njemačke kancelarke i kreditora koji namjerno proizvedenim dugom u šaci drže europske narode i države.
Noam Chomsky: SYRIZA i Podemos su anti-neoliberalne stranke, ali nisu revolucionarne
Karl Marx je bio u pravu, ali što da se radi?
Fenomen proizvedenog grčkog duga i zbog čega Grčka nema drugog izlaza osim izaći iz okova Trojke
altermainstreaminfo
"Dogovor!", tako je u ponedjeljak belgijski premijer, Charles Michel, na svom Twitter profilu priopćio da je postignut dugo očekivani sporazum s grčkom vladom.
Nakon više od 16 sati intenzivnih pregovora u Bruxellesu je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk prvi i službeno potvrdio da je sporazum "postignut jednoglasno", a potom na konferenciji za novinare u društvu Jeroena Dijsselbloema, predsjednika Euroskupine, te Jean-Claude Junckera, predsjednika Europske komisije, priznao da je "dogovor bio naporan."
"Na sastanku je postignut jednoglasni dogovor. Sve je spremno za program spašavanja Grčke i financijsku potporu toj zemlji, ali uz provođenje ozbiljnih reformi", objasnio je Tusk nekoliko minuta prije nego su se otvorila europska financijska tržišta.
Tijekom pregovora su Njemačka kancelarka Angela Merkel ineke njene kolege intenzivirali pritisak na Grčku da prihvati neke od prijedloga koje je ranije grčki narod odbacio na referendumu.
Atena je prihvatila neke od mjera koje je prethodno odbila. Francuski predsjednik je priznao "kako je daljnja rasprava bila moguća zbog fonda jamstva za grčki dug u iznosu od 50 milijardi eura".
Grčkim dužnosnicima je u Bruxellesu rečeno "kako je MMF ni sada, niti u budućnosti neće spašavati Grčku". Potom su se grčki predstavnici dogovorili o stvaranju fonda kroz koji će se privatizirati grčka javna dobra, a od dobivenog novca će Atena 50% prihoda koristiti za poticanje ulaganja u Grčkoj, dok bi 50% dobiti odlazilo za otplatu grčkog duga". Fondom će upravljati stranci i teško je u ovom trenutku reći kakva će biti sudbina novca dobivenog od rasprodane grčke imovine.
Sporazum je jutros objavljen samo nekoliko minuta prije 9:oo i to nakon dva dana maratonskih razgovora u Bruxellesu. U pregovorima su sudjelovali ministri financija eurozone i šefovi država Europske unije.
Ibex je primio vijest o dogovoru s Grčkom s rastom od 1,3%.
Dvije najveće zemlje EU, Francuske i Njemačka, imale su prilično suprotstavljene pozicije. S jedne strane, francuski predsjednik François Hollande je uvjeravao okupljene da će njegova zemlja učiniti sve da zadrži Grčku u eurozoni, dok se njemačka kancelarka Angela Merkel nije htjela dogovoriti s Grcima "pod svaku cijenu". Konačno pristala, ali pod uvjetom da vlada Alexisa Tsiprasa prihvatiti teške uvjete koje su protivni interesima grčkog naroda, prenosi Librered.
Iako je grčki premijer Alexis Tsipras na vlast došao obećavajući kraj neoliberalne politike u Grčkoj, vlada je na kraju prihvatila većinu socijalnih rezova koje je predložila Trojka (ESB/EK/MMF), piše dalje latinoamerički ljevičarski portal Librered.
"Postoji nekoliko pitanja na stolu od velike važnosti. Vjerujemo da se na kraju političkom voljom pokušalo doći do kompromisa", rekao je izvor iz grčke vlade u Bruxellesu.
Atena ističe kako je nakon dva tjedna problema u bankarskom sektoru financijska situacija u zemlji bila vrlo neizvjesna i bilo je potrebno povećati likvidnost. Premijer Tsipras je pristao smanjiti mirovine, povećati PDV, provesti plan privatizacije i na ustupke poslodavcima po pitanjima zakona o radu.
Grčka vlada je naglašavala potrebu otpisa jednog dijela duga, ali je Euroskupina jasno odbila tu mogućnost.
Grčka nije spremna odustati od eurozone, iako navodno još uvijek nije odustala je od zahtijeva za restrukturiranjem duga. Zajednički dokument navodi da je to jedno od pitanja o kojem se lideri EU još nisu dogovorili.
Komunisti unutar Syrize i dalje zahtijevaju raskid odnosa s Europskom unijom. U petak je tisuće Grka izašlo na ulice Atene kako bi izrazili svoje protivljenje nametanju novih mjera o kojima su raspravljali Trojka i vlada Alexisa Tsiprasa.
Na prosvjedu se okupilo oko 9 000 članova Militantnog radničkog fronta (PAME) i Komunističke partije (KKE), te oko 1 000 militanata vanparlamentarne ljevičarske stranke "Antarsya".
Militanti PAME su marširali od središnjeg trgu Omonia do trga Syntagma na kojem se nalazi zgrada parlamenta. Tamo su im se pridružili drugi, noseći grčke zastave i transparente sa sloganima odbijanja novih socijalnih rezova.
Komunisti iz KKE su izrazili negativan stav prema novom sporazumu s Trojkom i zatražili ponovno napuštanje eura i Europske unije, jer su to "kapitalističke strukture koje potkopavaju interese radničke klase".
Sporazum grčkog premijera i ministra financija je konačno uklonio svaku sumnju o mogućnosti utjecaja običnog čovjeka na visoku politiku i financije Europske unije, a izgleda da je Carmelo Suarez bio u pravu kada je rekao "da opet bauk kruži Europom, bauk komunizma, ali su sve političke snage stare Europe - Merkel, Hollande, Rajoy, Cameron, Tsipras, Renzi.... - udružile u "Svetu alijansu" kako bi otjerale taj bauk".
"Nekada je radništvo u rušenje kapitalizma jurišalo s parolama "Vlast radnicima" – "Socijalizam i komunizam", ali su ih od istinske borbe uspjeli odvratiti oportunisti Euroljevice - Cayo Lara, Alexis Tsipras, Pablo Iglesias - učenici Bernsteina i njegovih sljedbenika. Svi su oni pozicijama na kojima trenutno jesu upravo u tu svrhu", rekao je lider španjolskih komunista Carmelo Suárez.
Opširnije: SYRIZA - Izdaja ili kompromis iz nužde
Noam Chomsky je rekao da su SYRIZA i španjolski Podemos anti-neoliberalne stranke, ali da nisu revolucionarne. Što to znači? Ništa. To znači da je potpuno nevažno koga ćete na slijedećim izborima zaokružiti i hoćete li ili nećete izaći na izbore i da se ništa dobro ne treba nadati ni od vladavine Syrize, ni od moguće pobjede Podemosa u Španjolskoj. Konačni rezultat će uvijek biti isti.
Što se tiče Syrize i Podemosa, nema sumnje da su europski narodi s njihovim ulaskom na političku pozornicu polagali velike nade, no kapitulacija Tsiprasa u Bruxellesu je mnoge otrijeznila. Ne tako davno se pisalo kako novoosnovana stranka ljevice "Podemos" svom snagom trese trule ostatke Francove diktature i buržoaske države u Španjolskoj, a prema anketama s kraja 2014. bi bila relativni pobjednik izbora.
Opširnije: Novoosnovana stranka ljevice Podemos svom snagom trese trule ostatke Francove diktature i buržoaske države u Španjolskoj, a prema anketama bi bila relativni pobjednik izbora
Na kraju ostaje vječno retoričko pitanje, ujedno i naslov uratka Vladimira Iljiča Lenjina: "Što da se radi?"
AlexisTsipras i Pablo Iglesias su izuzetno vješti u davanju obećanja i kada treba teoretizirati o marksizmu, ali im nedostaje, kao što je rekao Lenjin, da budu "mladoturci komunističke revolucije s nečim jezuitskim u sebi".
Oni to nikada nisu bili ni mogu biti i, nažalost, opijenost slobodom koja daje barem mogućnost izbora je kratko trajala. Kako za Grke tako i za sve ostale europske narode.
Alexis Tsipras nije imao hrabrosti jednog Néstora Kirchnera i njegove supruge Cristine Fernández de Kirchner i ovo nije poraz dvije trećine Grka koji su na referendumu pokazali da ionako nemaju što izgubiti, nego je ovo poraz svih naroda Europske unije koji će se morati pokoravati diktatu njemačke kancelarke i kreditora koji namjerno proizvedenim dugom u šaci drže europske narode i države.
Noam Chomsky: SYRIZA i Podemos su anti-neoliberalne stranke, ali nisu revolucionarne
Karl Marx je bio u pravu, ali što da se radi?
Fenomen proizvedenog grčkog duga i zbog čega Grčka nema drugog izlaza osim izaći iz okova Trojke
altermainstreaminfo
