U atmosferi anemičnog ekonomskog oporavka, loša vijest za Hrvatsku je očekivani val stečajeva koji bi se mogao dogoditi do kraja ove godine.
Tome u prilog govore podaci o neisplatama plaća, ali i predstečajnim nagodbama kojima se ne piše pozitivan rasplet. Samo u posljednjih desetak dana, pokrenut je stečajni postupak u dvije poznate tvrtke - zadarskoj Adriji i Kaštelanskim staklenicima, a njih će vjerojatno slijediti brojne, većinom manje poznate.Posljednjih godinu i pol bio je i svojevrsni predah od masovnih stečajeva i štrajkova koji neodvojivo idu uz njih. Razlog je veliki broj tvrtki koji se prijavio u predstečajne nagodbe. Neki su prošli predstečajnu nagodbu s oprostom dugova, ali opet se ne uspijevaju oporaviti. Velika većina nije uspjela niti proći predstečajnu nagodbu i njima je jedina opcija stečaj. Pravi val stečajeva tek dolazi nakon što su tisuće tvrtki kroz predstečajne nagodbe kupile nekoliko mjeseci vremena.Posljednji podaci Porezne uprave pokazuju novi rast tvrtki i obrta koji ne isplaćuju plaću. Njihov broj je sad već veći od 10.000, a broj radnika koji rade a nisu za to plaćeni narastao je na više od 41.000.
Prošle je godine na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj podneseno oko 2.640 prijedloga za pokretanje stečajnog postupaka, znatno manje od rekordnih 6.220 godinu dana prije, ali i višestruko više u odnosu na godine prije recesije, pokazuju podaci Visokog trgovačkog suda (VTS).
U 2008., zadnjoj godini prije recesije, u Hrvatskoj je, prema podacima VTS-a, registrirano 875 prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, mala brojka u odnosu na one koje su uslijedile idućih šest recesijskih godina. Broj prijedloga za pokretanje stečaja postupno je počeo rasti 2009. godine, kada je zabilježen 1.051 prijedlog, da bi već iduće godine skočio za više od 40 posto, na 1.501 stečajni prijedlog.
Val stečajeva uslijedio je 2011. godine, kada je registrirano 5.266 prijedloga za otvaranje takvog postupka. Slijedila je nešto mirnija 2012., s 2.991 prijedlogom za stečaj, a potom najturbulentnija 2013.
Hrvatska ima problema s provođenjem stečajnih postupaka, jer su dugotrajni, skupi i u pravilu završavaju likvidacijom kompanije. U posljednjih 15-ak godina svega je nekoliko primjera uspješnog restrukturiranja tijekom stečaja, primjerice, Tiska i Peveca.
A regulativa će se opet mijenjati. U saborskoj proceduri je novi prijedlog Stečajnog zakona koji bi trebao učinkovitije riješiti problem insolventnosti poduzeća u vremenu gospodarske krize, skratiti vrijeme stečajnog postupka i smanjiti njegove troškove.
"Hrvatska je po trajanju stečajnog postupka na 24. mjestu u Europskoj uniji, stečaj prosječno traje tri godine, a u EU godinu i pol", upozorila je nedavno zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt govoreći o Stečajnom zakonu.
I dok vlasti smatraju da će se novim zakonom bitno poboljšati stečajni postupak, mnogi su skeptični.
"Taj zakon neće ništa bitno promijeniti niti pomoći poduzetnicima. Nužna je sveobuhvatna izmjena zakona važnih za tržište, prvenstveno Zakona o trgovačkim društvima, Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku. Ključna je brzina i sigurnost naplate potraživanja prije stečaja", kaže Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, poznat po žestokom otporu predstečajnim nagodbama.
Prema starom zakonu o stečajevima brojni su postupci trajali godinama, bez ikakvih rezultata, a s ogromnim troškovima. U isto vrijeme, naplata potraživanja vjerovnika bila je gotovo nikakva, s time da mali vjerovnici nisu uspjeli naplatiti gotovo ništa.
Prošle je godine na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj podneseno oko 2.640 prijedloga za pokretanje stečajnog postupaka, znatno manje od rekordnih 6.220 godinu dana prije, ali i višestruko više u odnosu na godine prije recesije, pokazuju podaci Visokog trgovačkog suda (VTS).
U 2008., zadnjoj godini prije recesije, u Hrvatskoj je, prema podacima VTS-a, registrirano 875 prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, mala brojka u odnosu na one koje su uslijedile idućih šest recesijskih godina. Broj prijedloga za pokretanje stečaja postupno je počeo rasti 2009. godine, kada je zabilježen 1.051 prijedlog, da bi već iduće godine skočio za više od 40 posto, na 1.501 stečajni prijedlog.
Val stečajeva uslijedio je 2011. godine, kada je registrirano 5.266 prijedloga za otvaranje takvog postupka. Slijedila je nešto mirnija 2012., s 2.991 prijedlogom za stečaj, a potom najturbulentnija 2013.
Hrvatska ima problema s provođenjem stečajnih postupaka, jer su dugotrajni, skupi i u pravilu završavaju likvidacijom kompanije. U posljednjih 15-ak godina svega je nekoliko primjera uspješnog restrukturiranja tijekom stečaja, primjerice, Tiska i Peveca.
A regulativa će se opet mijenjati. U saborskoj proceduri je novi prijedlog Stečajnog zakona koji bi trebao učinkovitije riješiti problem insolventnosti poduzeća u vremenu gospodarske krize, skratiti vrijeme stečajnog postupka i smanjiti njegove troškove.
"Hrvatska je po trajanju stečajnog postupka na 24. mjestu u Europskoj uniji, stečaj prosječno traje tri godine, a u EU godinu i pol", upozorila je nedavno zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt govoreći o Stečajnom zakonu.
I dok vlasti smatraju da će se novim zakonom bitno poboljšati stečajni postupak, mnogi su skeptični.
"Taj zakon neće ništa bitno promijeniti niti pomoći poduzetnicima. Nužna je sveobuhvatna izmjena zakona važnih za tržište, prvenstveno Zakona o trgovačkim društvima, Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku. Ključna je brzina i sigurnost naplate potraživanja prije stečaja", kaže Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, poznat po žestokom otporu predstečajnim nagodbama.
Prema starom zakonu o stečajevima brojni su postupci trajali godinama, bez ikakvih rezultata, a s ogromnim troškovima. U isto vrijeme, naplata potraživanja vjerovnika bila je gotovo nikakva, s time da mali vjerovnici nisu uspjeli naplatiti gotovo ništa.
