Govoreći prije pola stoljeća o ‘arpadovskoj supremaciji’, Krleža će zaključiti kako su se ‘Hrvati u punoj rezignaciji, kod pune političke svijesti, iz vlastite volje, odrekli svoje političke i financijalne suverenosti…’ Sve je to i danas aktualno, kao da je pisano za pametne mobitele!
Božu Petrova danima muči teška dilema. Je li pozdrav ‘Za dom spremni’ na spomen-ploči poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu ‘izraz pijeteta ili provokacija?’ U ‘Novom danu’ saznajemo da je spomen-ploča postavljena na zgradu u kojoj je za vrijeme rata bio stožer Vjekoslava Luburića Maksa, da petnaestak metara dalje već dvadeset godina stoji normalna spomen-ploča i da bi se po istoj logici mogla legitimirati i Pavelićeva slika, koja je također bila rekvizit HOS-a, i ne samo HOS-a. Šteta je što jutarnji prilog N1 s ovim tezama nije bio dignut na internet, jer argumenti o Pavelićevoj slici u cijelosti razbijaju teoriju o ambigvitetu. No središnje pitanje u ovoj priči nije je li pozdrav ‘Za dom spremni’ ovakav ili onakav, nego zašto se cijela zemlja već dulje vrijeme opsesivno bavi takvim budalaštinama. Zašto povijest ide u rikverc, zašto ‘rane’ s vremenom postaju sve svježije umjesto da zacjeljuju, što bi bio normalan biološko-medicinski tok?
Pomaže citirati tekst Julije Latinjine s portala Peščanik, koja piše o besmislenim raspravama u ruskom društvu i kaže: ‘Kada posmatram dezorijentisana i disfunkcionalna društva, društva crvotočna i u mnogim segmentima urušena (…), kod svih njih se brzo da uočiti jedan fenomen, pojava koju bih nazvala sklonost ka besmislenim diskusijama. Besmislena diskusija je kada neka uticajna grupa, trudeći se da sačuva stečeni uticaj i ključne pozicije u društvu, tom društvu natura notorno idiotske rasprave. I tada svi naširoko počinju da se spore: ‘Da li je zemlja okrugla ili pljosnata?’ Ili: ‘Treba li posećivati američku ambasadu ili ne? Hajde da malo popričamo o tome.’’ Eto, tu je i dijagnoza, i pitanje, i odgovor!
Nova TV donosi prilog o najvećoj promjeni na bankarskom tržištu u Hrvatskoj ove godine. Francuska Société Générale prodala je Splitsku banku, koja je peti najveći igrač kod nas, mađarskoj OTP grupi, čiji će udio u Hrvatskoj time porasti na deset posto. Reporter, nakon razgovora s nekolicinom analitičara, zaključuje kako se ništa bitno ovime neće promijeniti. Pa i neće. Hrvatske banke su i dalje mađarske, talijanske, francuske, njemačke, austrijske. Hrvatska naftna industrija je mađarska, KossuthLajosaztüzente… Govoreći prije pola stoljeća o ‘arpadovskoj supremaciji’, bankarski stručnjak Miroslav Krleža će zaključiti kako su se ‘Hrvati u punoj rezignaciji, kod pune političke svijesti, iz vlastite volje, odrekli svoje političke i financijalne suverenosti…’ No ovdje svi ratuju sa sablastima iz prošlog stoljeća: Jugoslavijom, komunizmom, Srbima. Posve slijepi za pljačku i kolonizaciju koja se odvija u realnom vremenu, ti mahniti ljudi sami stvaraju uvjete za svoje porobljavanje. Kako je lijepo rekao jedan stari protivnik banaka, a zvao se Lenjin: ‘Ljudi su uvijek bili budalaste žrtve obmane i samoobmane u politici, i to će uvijek biti, sve dok ne nauče tražiti interese neke klase ili druge socijalne skupine, iza svih moralnih, vjerskih, političkih i društvenih fraza, izjava i obećanja.’ Eto, to je smislena diskusija, ali na nju nećemo gubiti vrijeme.
Dnevnik prenosi dijelove intervjua koji je za RTS dao Aleksandar Vučić povodom nabave deset MIG-ova 29 iz Rusije. Tim se stvarima nećemo baviti, nego reminiscencijama na prošlost. Tvornica Soko Mostar je 1989. privela kraju projekt nadzvučnog aviona, rađenog u kooperaciji s Francuzima. Danas radi škrinje za meso. Dodatno ćemo se prizemljiti s dva citata starog stručnjaka za naoružanje, Mađare, Ruse i slične fenomene. Već spomenuti Krleža u ‘Banketu u Blitvi’ veli: ‘Pazite dobro, nikakva politička garnitura u Blitvi neće biti u stanju da se održi i sredi na temelju blitvinskih nacionalističkih formula. Izolirano vegetiranje Beauregarda ili Belvedera nije drugo do produženje historijskih zločinstava. Isterija, Kurlandija, Koromandija, Blatvija i tako dalje, i sve ono što se danas zbiva u tim takozvanim ‘rodoljubivim’ i ‘naprednim’ glavama blitvo-blatvijske melase, koja se u klasno neizdiferenciranim seljačkim zemljama zove ‘narodna inteligencija’, jeste gnjilež na samrti…’ I još: ‘Dva sela, dvije vjere, dva barjaka, dva jezika, dvije sintakse, dvije palanke, dvije palanačke inteligencije, dvije flotice prastarih MIG-ova, iz vremena Kremenka i Kamenka, tako stvar traje do danas, predstavljajući trajne izvore sve novijih zapletaja. Ova ‘neobaviještenost’ zove se lijenost duha. Ona predstavlja nesumnjiv simptom veoma niskog stepena civilizacije zaostalosti, kampanilizma na temelju zatucane i zaturene pameti i neznanja i vrlo niskog stupnja materijalne kulture.’ Što još reći: tiskajmo ga danas i sve će biti aktualno kao da je pisano za pametne mobitele!
Epizoda ‘Hej haj brigade’ uspješno nas je vratila u 1982. godinu: radne akcije, koncerti Animatora, diskretna svenazočnost politike, moć milicije, polet naše mladosti, kako bi rekao Aleksandar Zinovjev, uspješno su uprizoreni. Duh vremena rekonstruiran je realistično, a ni rekvizita nije imala previše problema s predmetima svakodnevice, od odijela do pokućstva, griješeći tek nasitno: pogreška je, kažu stručnjaci, što su cijelo proljeće pjevali Dinamovu himnu u izvedbi Prve ljubav (Mate Matišić), koja je premijerno izvedena tek 16. svibnja, na dan osvajanja naslova. Sve u svemu, dovoljno za solidnu prolaznu ocjenu. Gledljiva serija Gorana Kulenovića u drugoj se sezoni oslobodila dječjih bolesti iz prve, a kao posebnu kvalitetu treba istaknuti odlične glumce. U ovoj epizodi vidjeli smo i lijep hommage Kreši Blaževiću i Animatorima, grupi koja je 1980-ih masovno svirala na radnim akcijama, a njihove pjesme i danas su hitovi, izdržale su sve kušnje vremena.
Nadbiskup poručuje vjernicima da se ne plaše slaviti Božić. Čini se da ta poruka nije stigla do Prisavlja, jer je Božić obilježen s vrlo malo vjerskih sadržaja. Evo ih, u jednom danu: PRVIPROGRAM: Bijeli Božić, američki film – Zlatna kinoteka (R); Pozitivno; Zagrebačka katedrala: Misa, prijenos; Biblija; Bajkovita Hrvatska: Drvena kapela Ranjenog Isusa – Pleško polje; Vatikan: Urbi et orbi, prijenos; Božićni koncert Zbora HRT-a; Mir i dobro; Predragi razveselite se – božićni koncert Ansambla Lado; Tema dana; Deset zapovijedi, američki film (R); Tiha noć u Vukovaru, snimka (R); Božićni koncert Zbora HRT-a. DRUGI: Hello Kitty i prijatelji (2): Djed Božićnjak se prehladio, crtana serija za djecu; Danica priprema božićni ručak (R); George Clark – Čudesne zamisli: Čudesne zamisli na Božić, dokumentarna serija (R); Svečanost na stolu: Kraljevski Božić (R); Najdraža jela Mary Berry: Božić, dokumentarna serija; Marta i Božićno Čudovište, crtani film (R); Paul O’Grady i ljubav prema psima na Božić, dokumentarna serija; Male priče o Božiću: Vrijeme darivanja, kratki dokumentarni film (R); Sve što želim za Božić, američki film za djecu; Male priče o Božiću: Božić diljem svijeta, kratki dokumentarni film (R); Divan život, američki film; Božićni gala koncert u Bjelovaru 2016., snimka. TREĆI: Sretan Božić, francusko-njemačko-britanski film (R); Posebni dodaci: Božićni filmovi (R); Božić u Virovitici: SO i Zbor HRT-a, dirigent Tonči Bilić, Crkva svetog Roka 2012. (R); Kulturna baština: Božić (R). ČETVRTI: Videoblog: Božić u Zagrebu; Reportaža: Djed Mraz; Manjinski mozaik: Od Božića do Božića (R); Bajkovita Hrvatska: Crkva Uznesenja BDM sv. Ladislava – Pokupsko; Videoblog: Advent u Zagrebu; Vatikan: Urbi et orbi, prijenos; Božić u nama, dokumentarni film; Svetomarska priredba, emisija pučke i predajne kulture (R).
portalnovosti
Novi dan, N1, 20. prosinca, 08:40
Božu Petrova danima muči teška dilema. Je li pozdrav ‘Za dom spremni’ na spomen-ploči poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu ‘izraz pijeteta ili provokacija?’ U ‘Novom danu’ saznajemo da je spomen-ploča postavljena na zgradu u kojoj je za vrijeme rata bio stožer Vjekoslava Luburića Maksa, da petnaestak metara dalje već dvadeset godina stoji normalna spomen-ploča i da bi se po istoj logici mogla legitimirati i Pavelićeva slika, koja je također bila rekvizit HOS-a, i ne samo HOS-a. Šteta je što jutarnji prilog N1 s ovim tezama nije bio dignut na internet, jer argumenti o Pavelićevoj slici u cijelosti razbijaju teoriju o ambigvitetu. No središnje pitanje u ovoj priči nije je li pozdrav ‘Za dom spremni’ ovakav ili onakav, nego zašto se cijela zemlja već dulje vrijeme opsesivno bavi takvim budalaštinama. Zašto povijest ide u rikverc, zašto ‘rane’ s vremenom postaju sve svježije umjesto da zacjeljuju, što bi bio normalan biološko-medicinski tok?
Pomaže citirati tekst Julije Latinjine s portala Peščanik, koja piše o besmislenim raspravama u ruskom društvu i kaže: ‘Kada posmatram dezorijentisana i disfunkcionalna društva, društva crvotočna i u mnogim segmentima urušena (…), kod svih njih se brzo da uočiti jedan fenomen, pojava koju bih nazvala sklonost ka besmislenim diskusijama. Besmislena diskusija je kada neka uticajna grupa, trudeći se da sačuva stečeni uticaj i ključne pozicije u društvu, tom društvu natura notorno idiotske rasprave. I tada svi naširoko počinju da se spore: ‘Da li je zemlja okrugla ili pljosnata?’ Ili: ‘Treba li posećivati američku ambasadu ili ne? Hajde da malo popričamo o tome.’’ Eto, tu je i dijagnoza, i pitanje, i odgovor!
Dnevnik, Nova TV, 21. prosinca, 19:15
Nova TV donosi prilog o najvećoj promjeni na bankarskom tržištu u Hrvatskoj ove godine. Francuska Société Générale prodala je Splitsku banku, koja je peti najveći igrač kod nas, mađarskoj OTP grupi, čiji će udio u Hrvatskoj time porasti na deset posto. Reporter, nakon razgovora s nekolicinom analitičara, zaključuje kako se ništa bitno ovime neće promijeniti. Pa i neće. Hrvatske banke su i dalje mađarske, talijanske, francuske, njemačke, austrijske. Hrvatska naftna industrija je mađarska, KossuthLajosaztüzente… Govoreći prije pola stoljeća o ‘arpadovskoj supremaciji’, bankarski stručnjak Miroslav Krleža će zaključiti kako su se ‘Hrvati u punoj rezignaciji, kod pune političke svijesti, iz vlastite volje, odrekli svoje političke i financijalne suverenosti…’ No ovdje svi ratuju sa sablastima iz prošlog stoljeća: Jugoslavijom, komunizmom, Srbima. Posve slijepi za pljačku i kolonizaciju koja se odvija u realnom vremenu, ti mahniti ljudi sami stvaraju uvjete za svoje porobljavanje. Kako je lijepo rekao jedan stari protivnik banaka, a zvao se Lenjin: ‘Ljudi su uvijek bili budalaste žrtve obmane i samoobmane u politici, i to će uvijek biti, sve dok ne nauče tražiti interese neke klase ili druge socijalne skupine, iza svih moralnih, vjerskih, političkih i društvenih fraza, izjava i obećanja.’ Eto, to je smislena diskusija, ali na nju nećemo gubiti vrijeme.
Dnevnik, HRT, 23. prosinca, 19:00
Dnevnik prenosi dijelove intervjua koji je za RTS dao Aleksandar Vučić povodom nabave deset MIG-ova 29 iz Rusije. Tim se stvarima nećemo baviti, nego reminiscencijama na prošlost. Tvornica Soko Mostar je 1989. privela kraju projekt nadzvučnog aviona, rađenog u kooperaciji s Francuzima. Danas radi škrinje za meso. Dodatno ćemo se prizemljiti s dva citata starog stručnjaka za naoružanje, Mađare, Ruse i slične fenomene. Već spomenuti Krleža u ‘Banketu u Blitvi’ veli: ‘Pazite dobro, nikakva politička garnitura u Blitvi neće biti u stanju da se održi i sredi na temelju blitvinskih nacionalističkih formula. Izolirano vegetiranje Beauregarda ili Belvedera nije drugo do produženje historijskih zločinstava. Isterija, Kurlandija, Koromandija, Blatvija i tako dalje, i sve ono što se danas zbiva u tim takozvanim ‘rodoljubivim’ i ‘naprednim’ glavama blitvo-blatvijske melase, koja se u klasno neizdiferenciranim seljačkim zemljama zove ‘narodna inteligencija’, jeste gnjilež na samrti…’ I još: ‘Dva sela, dvije vjere, dva barjaka, dva jezika, dvije sintakse, dvije palanke, dvije palanačke inteligencije, dvije flotice prastarih MIG-ova, iz vremena Kremenka i Kamenka, tako stvar traje do danas, predstavljajući trajne izvore sve novijih zapletaja. Ova ‘neobaviještenost’ zove se lijenost duha. Ona predstavlja nesumnjiv simptom veoma niskog stepena civilizacije zaostalosti, kampanilizma na temelju zatucane i zaturene pameti i neznanja i vrlo niskog stupnja materijalne kulture.’ Što još reći: tiskajmo ga danas i sve će biti aktualno kao da je pisano za pametne mobitele!
Crno-bijeli svijet, HRT, 23. prosinca, 20:00
Epizoda ‘Hej haj brigade’ uspješno nas je vratila u 1982. godinu: radne akcije, koncerti Animatora, diskretna svenazočnost politike, moć milicije, polet naše mladosti, kako bi rekao Aleksandar Zinovjev, uspješno su uprizoreni. Duh vremena rekonstruiran je realistično, a ni rekvizita nije imala previše problema s predmetima svakodnevice, od odijela do pokućstva, griješeći tek nasitno: pogreška je, kažu stručnjaci, što su cijelo proljeće pjevali Dinamovu himnu u izvedbi Prve ljubav (Mate Matišić), koja je premijerno izvedena tek 16. svibnja, na dan osvajanja naslova. Sve u svemu, dovoljno za solidnu prolaznu ocjenu. Gledljiva serija Gorana Kulenovića u drugoj se sezoni oslobodila dječjih bolesti iz prve, a kao posebnu kvalitetu treba istaknuti odlične glumce. U ovoj epizodi vidjeli smo i lijep hommage Kreši Blaževiću i Animatorima, grupi koja je 1980-ih masovno svirala na radnim akcijama, a njihove pjesme i danas su hitovi, izdržale su sve kušnje vremena.
HRT 1, 2, 3 i 4, 25. prosinca, od 0 do 24
Nadbiskup poručuje vjernicima da se ne plaše slaviti Božić. Čini se da ta poruka nije stigla do Prisavlja, jer je Božić obilježen s vrlo malo vjerskih sadržaja. Evo ih, u jednom danu: PRVIPROGRAM: Bijeli Božić, američki film – Zlatna kinoteka (R); Pozitivno; Zagrebačka katedrala: Misa, prijenos; Biblija; Bajkovita Hrvatska: Drvena kapela Ranjenog Isusa – Pleško polje; Vatikan: Urbi et orbi, prijenos; Božićni koncert Zbora HRT-a; Mir i dobro; Predragi razveselite se – božićni koncert Ansambla Lado; Tema dana; Deset zapovijedi, američki film (R); Tiha noć u Vukovaru, snimka (R); Božićni koncert Zbora HRT-a. DRUGI: Hello Kitty i prijatelji (2): Djed Božićnjak se prehladio, crtana serija za djecu; Danica priprema božićni ručak (R); George Clark – Čudesne zamisli: Čudesne zamisli na Božić, dokumentarna serija (R); Svečanost na stolu: Kraljevski Božić (R); Najdraža jela Mary Berry: Božić, dokumentarna serija; Marta i Božićno Čudovište, crtani film (R); Paul O’Grady i ljubav prema psima na Božić, dokumentarna serija; Male priče o Božiću: Vrijeme darivanja, kratki dokumentarni film (R); Sve što želim za Božić, američki film za djecu; Male priče o Božiću: Božić diljem svijeta, kratki dokumentarni film (R); Divan život, američki film; Božićni gala koncert u Bjelovaru 2016., snimka. TREĆI: Sretan Božić, francusko-njemačko-britanski film (R); Posebni dodaci: Božićni filmovi (R); Božić u Virovitici: SO i Zbor HRT-a, dirigent Tonči Bilić, Crkva svetog Roka 2012. (R); Kulturna baština: Božić (R). ČETVRTI: Videoblog: Božić u Zagrebu; Reportaža: Djed Mraz; Manjinski mozaik: Od Božića do Božića (R); Bajkovita Hrvatska: Crkva Uznesenja BDM sv. Ladislava – Pokupsko; Videoblog: Advent u Zagrebu; Vatikan: Urbi et orbi, prijenos; Božić u nama, dokumentarni film; Svetomarska priredba, emisija pučke i predajne kulture (R).
portalnovosti
