Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB sukladno metodologiji ESA 2010, krajem studenog prošle godine dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) dosegnuo je 262,4 milijarde kuna ili 80% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu što je za 895 milijuna kuna (0,3%) više u odnosu na prethodni mjesec…
Na godišnjoj razini javni dug je zabilježio značajan porast od 16 milijardi kuna (6,5%), dok je u odnosu na kraj 2013. godine veći za 11,8 milijardi kuna (4,7%).
Preko 160,6 mlrd kuna od ukupnog duga (61,2%) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 101,7 mlrd (38,8%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. Tako su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni rast od 0,4% odnosno 0,3% što je posljedično utjecalo i na njihov razmjerno snažan godišnji rast od 7,7% odnosno 4,7%. U odnosu na prosinac 2013. godine unutarnji javni dug je veći za 8,1 mlrd kuna (5,3%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila porast od 4,7 mlrd kuna (3,8%). Obzirom da je najveći dio državnog duga denominiran pretežito u eurima, rast tečaja EUR/HRK za +0,6% godišnje utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.
Promatrano po instrumentima zaduživanja, krajem studenog prošle godine gotovo 142 mlrd kuna (54,1% ukupnog javnog duga) odnosi se na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice dok se 95,4 mlrd kuna (36,4%) odnosi na obveze države po kreditima. Ostatak od 25,2 mlrd kuna (9,6%) odnosi se na obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama.
Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug čini 98% ukupnog javnog duga (u čiji obuhvat ulaze HAC i ACRZ) te je izravna posljedica kumuliranih proračunskih deficita. Zbog potrebe financiranja istih, dug središnje države krajem promatranog mjeseca dosegnuo je 257,2 mlrd kuna što je 908 mil kuna više u odnosu na listopad (+0,4%). Na godišnjoj razini dug središnje države je povećan za gotovo 16 mlrd kuna (+6,6%) dok je u usporedbi s krajem 2013. godine viši za gotovo 12 mlrd kuna (+4,9%).
Premda je na mjesečnoj razini ostvario blagi pad od 13,4 mil kuna (-0,3%) dug lokalne države krajem studenog iznosio je 5,146 milijardi kuna što je za 74 mil kuna više (1,5%) u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Udio duga lokalne države u ukupnom javnom dugu krajem studenog iznosio je 2%.
Krajem promatranog mjeseca ukupna državna jamstva iznosila su 22,8 mlrd kuna od čega se na HBOR odnosi preko 15,3 mlrd kuna (67,3%). Gotovo 75% ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva dok se preostalih 25% odnosi na domaća jamstva. Ukupna državna jamstva zabilježila su relativno smanjenje na mjesečnoj i godišnjoj razini (-0,1% odnosno -6,8%) dok je u odnosu na kraj 2013. godine razina ukupnih državnih jamstva niža za nešto više od 1 mlrd kuna (-4,5%).
“Obzirom na posljednje izvješće Europske komisije koje se odnosi na problematiku makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, očigledno je da se visina i dinamika porasta javnog duga svrstava u prvorazredni makroekonomski problem. Održivost javnog duga u narednom razdoblju ovisit će prvenstveno o jačoj fiskalnoj konsolidaciji te očekivanom gospodarskom oporavku”, objavili su RBA analitičari.
poslovniplus
Na godišnjoj razini javni dug je zabilježio značajan porast od 16 milijardi kuna (6,5%), dok je u odnosu na kraj 2013. godine veći za 11,8 milijardi kuna (4,7%).
Preko 160,6 mlrd kuna od ukupnog duga (61,2%) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 101,7 mlrd (38,8%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. Tako su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni rast od 0,4% odnosno 0,3% što je posljedično utjecalo i na njihov razmjerno snažan godišnji rast od 7,7% odnosno 4,7%. U odnosu na prosinac 2013. godine unutarnji javni dug je veći za 8,1 mlrd kuna (5,3%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila porast od 4,7 mlrd kuna (3,8%). Obzirom da je najveći dio državnog duga denominiran pretežito u eurima, rast tečaja EUR/HRK za +0,6% godišnje utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.
Promatrano po instrumentima zaduživanja, krajem studenog prošle godine gotovo 142 mlrd kuna (54,1% ukupnog javnog duga) odnosi se na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice dok se 95,4 mlrd kuna (36,4%) odnosi na obveze države po kreditima. Ostatak od 25,2 mlrd kuna (9,6%) odnosi se na obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama.
Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug čini 98% ukupnog javnog duga (u čiji obuhvat ulaze HAC i ACRZ) te je izravna posljedica kumuliranih proračunskih deficita. Zbog potrebe financiranja istih, dug središnje države krajem promatranog mjeseca dosegnuo je 257,2 mlrd kuna što je 908 mil kuna više u odnosu na listopad (+0,4%). Na godišnjoj razini dug središnje države je povećan za gotovo 16 mlrd kuna (+6,6%) dok je u usporedbi s krajem 2013. godine viši za gotovo 12 mlrd kuna (+4,9%).
Premda je na mjesečnoj razini ostvario blagi pad od 13,4 mil kuna (-0,3%) dug lokalne države krajem studenog iznosio je 5,146 milijardi kuna što je za 74 mil kuna više (1,5%) u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Udio duga lokalne države u ukupnom javnom dugu krajem studenog iznosio je 2%.
Krajem promatranog mjeseca ukupna državna jamstva iznosila su 22,8 mlrd kuna od čega se na HBOR odnosi preko 15,3 mlrd kuna (67,3%). Gotovo 75% ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva dok se preostalih 25% odnosi na domaća jamstva. Ukupna državna jamstva zabilježila su relativno smanjenje na mjesečnoj i godišnjoj razini (-0,1% odnosno -6,8%) dok je u odnosu na kraj 2013. godine razina ukupnih državnih jamstva niža za nešto više od 1 mlrd kuna (-4,5%).
“Obzirom na posljednje izvješće Europske komisije koje se odnosi na problematiku makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, očigledno je da se visina i dinamika porasta javnog duga svrstava u prvorazredni makroekonomski problem. Održivost javnog duga u narednom razdoblju ovisit će prvenstveno o jačoj fiskalnoj konsolidaciji te očekivanom gospodarskom oporavku”, objavili su RBA analitičari.
poslovniplus
