Andrej Plenković ovoga će tjedna postati hrvatskim premijerom, a 8. travnja napunio je 46 godina. Iako se damama ne broje godine, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović najstarija je u tom društvu, 29. travnja napunila je 48 godina. Hrvatska je, nema sumnje, dobila jednu novu generaciju političara, vjerojatno je i u svijetu raritet da tri najodgovornije funkcije u državi obnašaju oni koji još nisu napunili 50 godina, što neki smatraju pragom zrelosti kada se radi o političarima
Božo Petrov svoj je 37. rođendan jučer proslavio kao predsjednik Sabora nakon strelovite političke karijere započete 19. svibnja 2013. kada je na lokalnim izborima za gradonačelnika Metkovića pobijedio do tada nedodirljivog Stipu Gabrića Jamba.
Andrej Plenković ovoga će tjedna postati hrvatskim premijerom, a 8. travnja napunio je 46 godina. Iako se damama ne broje godine, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović najstarija je u tom društvu, 29. travnja napunila je 48 godina. Hrvatska je, nema sumnje, dobila jednu novu generaciju političara, vjerojatno je i u svijetu raritet da tri najodgovornije funkcije u državi obnašaju oni koji još nisu napunili 50 godina, što neki smatraju pragom zrelosti kada se radi o političarima!
Niti su sijede kose garancija mudrosti, niti mladost sama po sebi jamči modernost. Stoga će ove sljedeće četiri godine biti dobar lakmus papir na kojemu ćemo testirati ovu yuppie generaciju koju prije dvije godine ni najbolji prognostičari ni najluđi kladioničari nisu vidjeli na čelu države. Također, pokazat će se i hoće li njihova životna dob utjecati na bolju komunikaciju među njima ili će politička pragma ostati i dalje najvažniji faktor koji upravlja onima koji obnašaju vlast.
Naravno, sve su oči uprte u Andreja Plenkovića koji je spletom okolnosti i do sada nezapamćenim blitzkriegom stigao u Banske dvore. Gotovo nevjerojatno zvuči da je Plenković meteorski postao i najpopularnijim hrvatskim političarem, što je titula koja je do sada u pravilu pripadala Pantovčaku, a ne izvršnoj vlasti. Laskanje javnosti pokvarljiva je roba, svjestan je toga i mandatar, a moglo bi se već sada reći kako će njegov rejting biti obrnuto proporcionalan potezima koje će vući. Njegova je sreća što ima 91 potpis pa se ne mora bojati eventualnih ucjena i ustupaka svog najvećeg partnera u vlasti, Mosta, jer i bez njega može imati većinu u Saboru.
Ako je praznovjeran, Plenković je izbjegao prokletstvu numerologije jer će postati 12. hrvatski premijer, a broj 13 bio je uklet za Oreškovićevu Vladu koja je neslavno skončala. O novoj, 14. po redu Vladi, gotovo se već sve zna, i koliko će ministarstava imati, i tko će biti njezine glavne poluge, i da se vraćaju državni tajnici umjesto zamjenika ministara. Posljednje nedoumice bit će vjerojatno sutra riješene, a glavna enigma i najviše prijepora izaziva Ministarstvo kulture i na njemu će Plenković pokazati ili sakriti zube.
Od izbora 11. rujna do sada Plenković je sve uglavnom korektno odradio, diplomatski profesionalno i birokratski pedantno, u potpunosti zadovoljivši formu. Sada je pred njim onaj najteži dio, sadržaj, jer o programima i politikama nove Vlade gotovo ništa ne znamo. Očekivanja građana su velika, ljudi su umorni od eksperimenata, a nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska sve brže klizi u društvo onih zemalja koje su već zasjele u magareće klupe.
Nisu Plenković i njegovi ministri nikakvi čudotvorci, niti imaju čarobni štapić za rješavanje problema, ali ako u ove četiri godine njihovog mandata Hrvatska postane uređenija država a društvo uljuđenije, njihova misija bit će uspješna.
A Andrej Plenković kao iskusan političar, 2020. godine, tada već u šestom desetljeću života, moći će računati na još jedan premijerski mandat. Živi bili pa vidjeli!
novilist
