U jučerašnjem izdanju Jutarnjeg i Večernjeg lista, dvije najprodavanije dnevne novine u Hrvatskoj, mogli ste pročitati more članaka i analiza, posebice ako uzmemo u obzir subotnje dodatke Magazin i Obzor. Desetine stranica je posvećeno "čudnim" odnosima unutar vladajuće koalicije, kadroviranju i preraspodijeli fotelja, a naravno da nisu izostali ni ideološki osvrti na relaciji "ustaše-partizani", ulogu Stepinca i more beskrajnih gluposti u kojima bez sumnje prednjači kolumnist Milan Ivkošić. Uz ispriku zbog male digresije, ovaj "doajen hrvatskoga novinarstva" je prošlog tjedna s punim pravom kritizirao zastupnike vladajuće koalicije iz Mosta, ali ih je nazvao "lakrdijašima iz Velikih Kopanica, Tompojevaca i ostalih vuko*ebina", dok je isti, kako se kaže, došao u opancima u Zagreb i to ravno iz mjesta Zmijavci kod Imotskog, gdje je rođen 23. srpnja 1947. Potpuno deplasirana kritika na račun nečijeg podrijetla, posebice ako uzmemo u obzir da za te Zmijavce nije čuo nitko u Hrvatskoj tko nije iz tog kraja.
No, da se vratimo na temu. Naime, nitko se nije udostojio pojasniti najavljeno poskupljenje električne energije u Hrvatskoj. Svi mediji su prenijeli "lošu vijest" da će do kraja godine u Hrvatskoj poskupiti struja, kao i razlog poskupljenja.
Do kraja godine računi za struju mogli bi porasti. I to u prosjeku za oko 30 kuna, iako se na godišnjoj razini očekuje povećanje i do 400 kuna. Opet "u prosjeku", iako je jasno da će domaćinstvo s jednom staricom imati račun veći za oko 100 kuna godišnje, a veća obitelj možda 1000 i više.
Razlog tome su obveze koje Hrvatska ima prema Europskoj uniji, točnije iznos naknade za poticanje obnovljivih izvora energije.
Prema izračunu kojeg je objavila Nova TV, umjesto dosadašnjih tri i pol lipe, potrošači će gospodarstvo poticati s gotovo pet i pol lipa po potrošenom kilovatsatu. Zbog toga će rasti i računi za potrošnju električne energije.
Osim toga, Europsku uniju se brani činjenicom da ova naknada za poticanje obnovljivih izbora energije povećava račune još od 2007. godine. Doduše tada se na potrošeni kilovatsat plaćalo manje od lipe, a 2010. godine je taj iznos narastao je na tri i pol lipe. Stručnjaci procjenjuju da bi u idućim godinama poticaj mogao narasti na čak više od 12 lipa po potrošenom kilovatsatu.
"Poskupljenje se događa iz razloga što je prošle godine potpisano dosta novih ugovora o otkupu električne energije s proizvođačima iz obnovljivih izvora, pretežno iz biomase i drugi dio razloga je što se dio troška s obnovljivih proizvođača energije prebacuje na građanstvo, na finalne potrošače", pojasnio je u izjavi za Novu TV Edo Jerkić, stručnjak za obnovljive izvore energije.
"Sada potrošači subvencioniraju proizvođače, točnije investicije u obnovljive izvore energije, kao i otvaranje novih radnih mjesta", stoji u pojašnjenju ovog najnovijeg poskupljenja.
Ono što su svi propustili napisati se može doznati jednostavnom provjerom na internetu. Dakle, potrošači će financirati investicije u obnovljive izvore energije i to što smo prema preuzetim obvezama od Europske unije prošle godine bili prisiljeni potpisati dosta novih ugovora o otkupu električne energije s proizvođačima iz takvih izvora. Koliko je ta struja skuplja od one kupljene od tradicionalnih dobavljača nitko ne govori.
Osim toga, zašto se na ionako ugrožena domaćinstva prebacuje teret, ako je Hrvatska Elektroprivreda (HEP) doslovno rudnik zlata.
Naime, HEP je već 2014. udovstručio neto dobit u odnosu na 2013.
Prema financijskim izvješćima objavljenim na stranicama Zagrebačke burze, HEP grupa je u 2014. ostvarila neto dobit od 2,47 milijardi kuna, dok je u 2013. ostvarila 1,3 milijardi kuna profita.
HEP u vlasništvu ima 14 tvrtki kćeri te 26 hidroelektrana i osam termoelektrana ukupne snage 4 000 megavata (MW). Visoku dobit HEP može zahvaliti smanjenju troškova kupljene struje te goriva, ali i završetku restrukturiranja, jer 2014. više nije morao isplaćivati otpremnine i stvarati pričuve za sudske sporove. Osim toga, HEP je uspio smanjiti i ukupnu zaduženost za čak 17 posto, na oko pet milijardi kuna, još 2014. piše Jutarnji list.
Idemo dalje. U polugodišnjem izvješću za 2015. stoji da je HEP uvećao dobit i u prvom polugodištu ostvarilo neto dobit od 1,34 milijarde kuna, što je za 1,7 posto bolji rezultat u odnosu na isto rekordno razdoblje iz 2014. godine, kada je neto dobit iznosila 1,32 milijarde kuna.
Iz HEP-a ističu kako su povoljne hidrološke okolnosti koje su obilježile prošlu godinu nastavile i u prvom polugodištu 2015. godine, što je omogućilo značajnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama s udjelom od 44,4 posto u strukturi izvora struje te manju proizvodnju u termoelektranama, čime su optimizirani ukupni troškovi poslovanja.
Podatke o neto dobiti za cijelu 2015. Je teško pronaći, ali ako, kao laici, udvostručimo iznos od prvog polugodišta, doći ćemo do svote od skoro 2,7 milijardi kuna.
Iz financijskih izvješća se vidi da je HEP pravi rudnik novca i stoga se postavlja pitanje zašto je bilo potrebno na građane prebacivati teret obveza preuzetih od Europske unije i povećavati račune zbog ulaganja i kupnju energije dobivene iz obnovljivih izvora?
Bilo bi dobro da se "doajeni hrvatskog novinarstva" pozabave ovom i sličnim temama, a u kojoj mjeri "obiteljska povijest veže ministra Hasanbegovića i zamjenika premijera Tomislava Karamarka" ili zaslužuje li Crnoja, Grmoja ili Milijan Vaso Brkić fotelju ministra branitelja, sigurno je manje važno.
*********************************************************
Nakon jučerašnje objave je netko od komentatora pojasnio o čemu se radi, što prenosimo u cijelosti, prije svega jer se opet radi vrijednim informacijama, koje su, slučajno ili ne, sustavno prešućene i stavljene u drugi plan u ključnim hrvatskim medijima.
Stručni komentar i pojašnjenje čitatelja:
Svaka čast na člancima vezanim za svjetsku geopolitiku i na razbijanju zapadne propagande, ali u ovoj temi ste dosta pogriješili. Evo, ukratko da objasnim o čemu se radi – HEP je tvrtka koja ima jako malo veze s "obnovljivcima", iako ne mogu reci da nema, jer postoji i tvrtka HEP OIE d.o.o. koja se bavi razvojem takvih projekata, ali je jako mala. HEP niti na koji način ne može utjecati na visinu naknada za obnovljive izvore energije OIE, tu su HROTE i HERA, niti na ugovorene količine. HROTE je Hrvatski operator tržišta energije, dok je HERA je samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova koja obavlja regulaciju energetskih djelatnosti u RH.
HEP je jednostavno samo jedan od sudionika na tržištu. Što ne bi, na primjer, Wallenborn grupacija, koja je vlasnik vjetroelektrane Vrataruša, preuzela na sebe trošak, umjesto domaćinstava, nego bi to trebao HEP koji nema gotovo nikakvih prihoda od OIE? Koja je to logika?
HROTE je taj koji u ime RH potpisuje ugovor s proizvođačima OIE i ti ugovori su u biti štetni za nas.
Ali tu nije kraj. HROTE nije krivac za te i takve ugovore, čak su često i kočničari na takvim ugovorima pa ih se često proziva, jer su oni podređeni Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva je taj koji nameće HROTE-u povećanje kvota za obnovljive izvore energije, naravno budući da više poticanih OIE znači i veće rashode za HROTE, oni moraju dignuti naknade potrošačima, jer inače ne bi imali kako ispuniti ugovorene obveze. Zapamtite, jedini razlog podizanja naknada za OIE je isključivo povećanje kvota.
A sad malo o kvotama. Notorna je laž da RH mora povećavati kvote za OIE zbog obveza prema EU (20 - 20 - 20), iz jednostavnog razloga što smo mi te kvote ne samo ispunili nego i premašili. Ovo nisu nikakve tajne, svatko može sam provjeriti kolike su nam obveze za dobivanje električne energije iz OIE za 2020., a kolike za 2030. Mi već ispunjavamo za 2030!
Jedini je razlog zašto povećavamo kvote pritisak Njemačke i Danske na naše ministre i premijere da dozvole daljnje subvencionirane kvote kako bi Vestas, Siemens i drugi nastavili prodavati svoju opremu u RH. Proces ide ovako. Na primjer, iz njemačke firme dođu u posjet direktoru HROTE-a i traže da se povećaju kvote, on to glatko odbije. Sutradan direktor HROTE-a dobiva poziv iz njemačke ambasade u vezi iste stvari, te ih on opet odbija. Nakon toga njemačka ambasada ide izravno do ministra. Direktor HROTE-a sada dobiva poziv od svog nadležnog ministra i naravno kvote se podižu. Evo, ukratko sam objasnio kako stvar funkcionira.
Mislim da bi bilo totalno suludo da HEP, koji ne sudjeluje u ovom reketu, na sebe preuzima teret koji će mu umanjiti financijski rezultat, smanjiti investicije, učiniti ga slabijom tvrtkom i na taj način dati razlog potkupljenim političarima da izađu pred narod i kažu: "Vidite kako HEP loše posluje, nabolje da mi to čim prije i jeftinije prodamo." Jer, upravo to će se dogoditi ako HEP pokaže znakove slabosti, ide prodaja! Tada će nam biti višestruko više cijene struje, manja sigurnost opskrbe, stat će investicije u nove pogone i mrežu, a Zavod za zapošljavanje će se napuniti "tehnološkim viškom". Naravno i sva dobiti neće više ostajati u RH, već će ići izravno u inozemstvo.
Samo da još dodam. Osim HEP-a, još su nam ostale samo Hrvatske šume, Hrvatske vode, Janaf i Plinacro. Kada i to zadnje i najvrjednije što imamo prodamo, slobodno se možemo svi ukrcati na jedan veliki tanker pa plutati po svjetskim morima preživljavajući od piratstva i ribarenja.
altermainstreaminfo
No, da se vratimo na temu. Naime, nitko se nije udostojio pojasniti najavljeno poskupljenje električne energije u Hrvatskoj. Svi mediji su prenijeli "lošu vijest" da će do kraja godine u Hrvatskoj poskupiti struja, kao i razlog poskupljenja.
Do kraja godine računi za struju mogli bi porasti. I to u prosjeku za oko 30 kuna, iako se na godišnjoj razini očekuje povećanje i do 400 kuna. Opet "u prosjeku", iako je jasno da će domaćinstvo s jednom staricom imati račun veći za oko 100 kuna godišnje, a veća obitelj možda 1000 i više.
Razlog tome su obveze koje Hrvatska ima prema Europskoj uniji, točnije iznos naknade za poticanje obnovljivih izvora energije.
Prema izračunu kojeg je objavila Nova TV, umjesto dosadašnjih tri i pol lipe, potrošači će gospodarstvo poticati s gotovo pet i pol lipa po potrošenom kilovatsatu. Zbog toga će rasti i računi za potrošnju električne energije.
Osim toga, Europsku uniju se brani činjenicom da ova naknada za poticanje obnovljivih izbora energije povećava račune još od 2007. godine. Doduše tada se na potrošeni kilovatsat plaćalo manje od lipe, a 2010. godine je taj iznos narastao je na tri i pol lipe. Stručnjaci procjenjuju da bi u idućim godinama poticaj mogao narasti na čak više od 12 lipa po potrošenom kilovatsatu.
"Poskupljenje se događa iz razloga što je prošle godine potpisano dosta novih ugovora o otkupu električne energije s proizvođačima iz obnovljivih izvora, pretežno iz biomase i drugi dio razloga je što se dio troška s obnovljivih proizvođača energije prebacuje na građanstvo, na finalne potrošače", pojasnio je u izjavi za Novu TV Edo Jerkić, stručnjak za obnovljive izvore energije.
"Sada potrošači subvencioniraju proizvođače, točnije investicije u obnovljive izvore energije, kao i otvaranje novih radnih mjesta", stoji u pojašnjenju ovog najnovijeg poskupljenja.
Ono što su svi propustili napisati se može doznati jednostavnom provjerom na internetu. Dakle, potrošači će financirati investicije u obnovljive izvore energije i to što smo prema preuzetim obvezama od Europske unije prošle godine bili prisiljeni potpisati dosta novih ugovora o otkupu električne energije s proizvođačima iz takvih izvora. Koliko je ta struja skuplja od one kupljene od tradicionalnih dobavljača nitko ne govori.
Osim toga, zašto se na ionako ugrožena domaćinstva prebacuje teret, ako je Hrvatska Elektroprivreda (HEP) doslovno rudnik zlata.
Naime, HEP je već 2014. udovstručio neto dobit u odnosu na 2013.
Prema financijskim izvješćima objavljenim na stranicama Zagrebačke burze, HEP grupa je u 2014. ostvarila neto dobit od 2,47 milijardi kuna, dok je u 2013. ostvarila 1,3 milijardi kuna profita.
HEP u vlasništvu ima 14 tvrtki kćeri te 26 hidroelektrana i osam termoelektrana ukupne snage 4 000 megavata (MW). Visoku dobit HEP može zahvaliti smanjenju troškova kupljene struje te goriva, ali i završetku restrukturiranja, jer 2014. više nije morao isplaćivati otpremnine i stvarati pričuve za sudske sporove. Osim toga, HEP je uspio smanjiti i ukupnu zaduženost za čak 17 posto, na oko pet milijardi kuna, još 2014. piše Jutarnji list.
Idemo dalje. U polugodišnjem izvješću za 2015. stoji da je HEP uvećao dobit i u prvom polugodištu ostvarilo neto dobit od 1,34 milijarde kuna, što je za 1,7 posto bolji rezultat u odnosu na isto rekordno razdoblje iz 2014. godine, kada je neto dobit iznosila 1,32 milijarde kuna.
Iz HEP-a ističu kako su povoljne hidrološke okolnosti koje su obilježile prošlu godinu nastavile i u prvom polugodištu 2015. godine, što je omogućilo značajnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama s udjelom od 44,4 posto u strukturi izvora struje te manju proizvodnju u termoelektranama, čime su optimizirani ukupni troškovi poslovanja.
Podatke o neto dobiti za cijelu 2015. Je teško pronaći, ali ako, kao laici, udvostručimo iznos od prvog polugodišta, doći ćemo do svote od skoro 2,7 milijardi kuna.
Iz financijskih izvješća se vidi da je HEP pravi rudnik novca i stoga se postavlja pitanje zašto je bilo potrebno na građane prebacivati teret obveza preuzetih od Europske unije i povećavati račune zbog ulaganja i kupnju energije dobivene iz obnovljivih izvora?
Bilo bi dobro da se "doajeni hrvatskog novinarstva" pozabave ovom i sličnim temama, a u kojoj mjeri "obiteljska povijest veže ministra Hasanbegovića i zamjenika premijera Tomislava Karamarka" ili zaslužuje li Crnoja, Grmoja ili Milijan Vaso Brkić fotelju ministra branitelja, sigurno je manje važno.
*********************************************************
Nakon jučerašnje objave je netko od komentatora pojasnio o čemu se radi, što prenosimo u cijelosti, prije svega jer se opet radi vrijednim informacijama, koje su, slučajno ili ne, sustavno prešućene i stavljene u drugi plan u ključnim hrvatskim medijima.
Stručni komentar i pojašnjenje čitatelja:
Svaka čast na člancima vezanim za svjetsku geopolitiku i na razbijanju zapadne propagande, ali u ovoj temi ste dosta pogriješili. Evo, ukratko da objasnim o čemu se radi – HEP je tvrtka koja ima jako malo veze s "obnovljivcima", iako ne mogu reci da nema, jer postoji i tvrtka HEP OIE d.o.o. koja se bavi razvojem takvih projekata, ali je jako mala. HEP niti na koji način ne može utjecati na visinu naknada za obnovljive izvore energije OIE, tu su HROTE i HERA, niti na ugovorene količine. HROTE je Hrvatski operator tržišta energije, dok je HERA je samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova koja obavlja regulaciju energetskih djelatnosti u RH.
HEP je jednostavno samo jedan od sudionika na tržištu. Što ne bi, na primjer, Wallenborn grupacija, koja je vlasnik vjetroelektrane Vrataruša, preuzela na sebe trošak, umjesto domaćinstava, nego bi to trebao HEP koji nema gotovo nikakvih prihoda od OIE? Koja je to logika?
HROTE je taj koji u ime RH potpisuje ugovor s proizvođačima OIE i ti ugovori su u biti štetni za nas.
Ali tu nije kraj. HROTE nije krivac za te i takve ugovore, čak su često i kočničari na takvim ugovorima pa ih se često proziva, jer su oni podređeni Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva je taj koji nameće HROTE-u povećanje kvota za obnovljive izvore energije, naravno budući da više poticanih OIE znači i veće rashode za HROTE, oni moraju dignuti naknade potrošačima, jer inače ne bi imali kako ispuniti ugovorene obveze. Zapamtite, jedini razlog podizanja naknada za OIE je isključivo povećanje kvota.
A sad malo o kvotama. Notorna je laž da RH mora povećavati kvote za OIE zbog obveza prema EU (20 - 20 - 20), iz jednostavnog razloga što smo mi te kvote ne samo ispunili nego i premašili. Ovo nisu nikakve tajne, svatko može sam provjeriti kolike su nam obveze za dobivanje električne energije iz OIE za 2020., a kolike za 2030. Mi već ispunjavamo za 2030!
Jedini je razlog zašto povećavamo kvote pritisak Njemačke i Danske na naše ministre i premijere da dozvole daljnje subvencionirane kvote kako bi Vestas, Siemens i drugi nastavili prodavati svoju opremu u RH. Proces ide ovako. Na primjer, iz njemačke firme dođu u posjet direktoru HROTE-a i traže da se povećaju kvote, on to glatko odbije. Sutradan direktor HROTE-a dobiva poziv iz njemačke ambasade u vezi iste stvari, te ih on opet odbija. Nakon toga njemačka ambasada ide izravno do ministra. Direktor HROTE-a sada dobiva poziv od svog nadležnog ministra i naravno kvote se podižu. Evo, ukratko sam objasnio kako stvar funkcionira.
Mislim da bi bilo totalno suludo da HEP, koji ne sudjeluje u ovom reketu, na sebe preuzima teret koji će mu umanjiti financijski rezultat, smanjiti investicije, učiniti ga slabijom tvrtkom i na taj način dati razlog potkupljenim političarima da izađu pred narod i kažu: "Vidite kako HEP loše posluje, nabolje da mi to čim prije i jeftinije prodamo." Jer, upravo to će se dogoditi ako HEP pokaže znakove slabosti, ide prodaja! Tada će nam biti višestruko više cijene struje, manja sigurnost opskrbe, stat će investicije u nove pogone i mrežu, a Zavod za zapošljavanje će se napuniti "tehnološkim viškom". Naravno i sva dobiti neće više ostajati u RH, već će ići izravno u inozemstvo.
Samo da još dodam. Osim HEP-a, još su nam ostale samo Hrvatske šume, Hrvatske vode, Janaf i Plinacro. Kada i to zadnje i najvrjednije što imamo prodamo, slobodno se možemo svi ukrcati na jedan veliki tanker pa plutati po svjetskim morima preživljavajući od piratstva i ribarenja.
altermainstreaminfo
