Da je Hrvatska prezadužena, znamo već odavno. I u kontekstu javnog duga, a i u smislu inozemne zaduženosti.
Ovoga puta ta je činjenica i potvrđena u istraživanju britanskog Jubilee Debt Campaign kojeg je proveo u suradnji s Europskom unijom.
Prema tom istraživanju, globalna razina zaduženosti snažno raste, nakon što je pala u razdoblju od 2008. do 2011. godine, i u ovoj bi godini mogla dosegnuti 14,7 tisuća milijardi dolara. Jubilee Debt Campaign svrstala je zemlje u četiri kategorije prema stupnju rizika, a Hrvatsku je smjestila u prvu, najrizičniju, kategoriju zemalja koje su prema provedenom istraživanju već u dužničkoj krizi. Te zemlje karakterizira visoka razina državnih dugova i visoki neto vanjski dug. Od zemalja regije, uz Hrvatsku su na listi i Crna Gora te Makedonija.
Hrvatski javni dug na kraju travnja iznosio je 285,8 milijardi kuna ili 86,7 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. Bruto inozemni dug na kraju ožujka iznosio je 49,34 milijarde eura.
Ostale zemlje u istraživanju su podijeljene na još tri skupine: one s visokim rizikom krize državnih dugova, s umjerenim rizikom državnih dugova te na one u kojima postoji opasnost od dužničke krize privatnog sektora.
Ukupni neto dug zemalja neto dužnica u četiri je godine porastao 30 posto i prema predviđanjima Jubilee Debt Campaigna još 71 zemlja uskoro bi se mogla naći u prvoj, najrizičnijoj skupini prezaduženih zemalja.
