U četvrtom kvartalu 2015. godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5214 kuna, pokazuje istraživanje servisa MojaPlaća.hr. Radi se o smanjenju od tri posto s obzirom na prethodni kvartal iste godine, odnosno od smanjenju za četiri posto s obzirom na zadnji kvartal 2014. godine.
Gledajući cijelu 2015. godinu, prosječna plaća iznosila je 5381 kunu što je 1 posto više u odnosu na plaću u 2014. godini.
Najbolje je, očekivano, plaćen tzv. “top menadžment”, koji u prosjeku ima 128 posto veću plaću u odnosu na hrvatski prosjek. Mimo tih “top menadžera”, najplaćeniji su radnici u sektorima tehnologije i razvoja (80 posto iznad prosjeka), ljudskih potencijala (38 posto iznad prosjeka) i informacijskih tehnologija (33 posto iznad prosjeka).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (43 posto ispod prosjeka), pomoćnim zanimanjima (39 posto ispod prosjeka) i radnici u uslužnim djelatnostima (35 posto ispod prosjeka).
Porazan je i podatak da muškarci i dalje u prosjeku zarađuju više od žena; prosječna plaća muškaraca za devet posto veća je od prosječne plaće ženskih radnica. Muškarci su u zadnjem kvartalu 2015. u prosjeku zarađivali 5438 kuna, dok su žene u prosjeku zarađivale 4976 kuna. Za oba spola je to u prosjeku tri posto manje s obzirom na prethodni kvartal.
Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2015. zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 20 posto ispod prosjeka te Brodsko-posavskoj županiji; također 20 posto niže od prosjeka. Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu gdje iznosi 5968 kuna, odnosno 14 posto iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće na razini prosjeka.
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 54 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 26 posto višu plaću od prosječne. Završen magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 111 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 72 posto višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6 posto višu plaću od prosjeka, ali 30 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 16 posto manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju šest posto nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je šest posto viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je osam posto viša od prosječne. Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26 posto niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 35 godina imaju 13 posto višu plaću od prosječne.
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 15 posto više od prosjeka i iznose u prosjeku 5990 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 4888 kuna (šest posto manje od prosjeka). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu pet posto je viša od prosjeka i iznosi 5487 kuna.
U tvrtkama s manje od deset zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4556 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća četiri posto niža od prosjeka i iznosi 4981 kunu. Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5361 kunu i tri posto je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika; 6 posto viša od prosjeka i iznosi 5529 kuna.
faktograf
Gledajući cijelu 2015. godinu, prosječna plaća iznosila je 5381 kunu što je 1 posto više u odnosu na plaću u 2014. godini.
Najbolje je, očekivano, plaćen tzv. “top menadžment”, koji u prosjeku ima 128 posto veću plaću u odnosu na hrvatski prosjek. Mimo tih “top menadžera”, najplaćeniji su radnici u sektorima tehnologije i razvoja (80 posto iznad prosjeka), ljudskih potencijala (38 posto iznad prosjeka) i informacijskih tehnologija (33 posto iznad prosjeka).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (43 posto ispod prosjeka), pomoćnim zanimanjima (39 posto ispod prosjeka) i radnici u uslužnim djelatnostima (35 posto ispod prosjeka).
Žene zarađuju devet posto manje nego muškarci
Porazan je i podatak da muškarci i dalje u prosjeku zarađuju više od žena; prosječna plaća muškaraca za devet posto veća je od prosječne plaće ženskih radnica. Muškarci su u zadnjem kvartalu 2015. u prosjeku zarađivali 5438 kuna, dok su žene u prosjeku zarađivale 4976 kuna. Za oba spola je to u prosjeku tri posto manje s obzirom na prethodni kvartal.
Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2015. zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 20 posto ispod prosjeka te Brodsko-posavskoj županiji; također 20 posto niže od prosjeka. Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu gdje iznosi 5968 kuna, odnosno 14 posto iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće na razini prosjeka.
Bolje obrazovanje znači veću plaću
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 54 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 26 posto višu plaću od prosječne. Završen magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 111 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 72 posto višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6 posto višu plaću od prosjeka, ali 30 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 16 posto manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju šest posto nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je šest posto viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je osam posto viša od prosječne. Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26 posto niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 35 godina imaju 13 posto višu plaću od prosječne.
Domaći privatnici najmanje plaćaju radnike
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 15 posto više od prosjeka i iznose u prosjeku 5990 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 4888 kuna (šest posto manje od prosjeka). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu pet posto je viša od prosjeka i iznosi 5487 kuna.
U tvrtkama s manje od deset zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4556 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća četiri posto niža od prosjeka i iznosi 4981 kunu. Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5361 kunu i tri posto je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika; 6 posto viša od prosjeka i iznosi 5529 kuna.
faktograf
