Istim kursom, naprijed

Prvi slučaj koji je ove godine odjeknuo u javnosti odnosio se na zahtjev referendumske inicijative Ne damo naše autoceste!, koja je od Ustavnog suda zatražila da se Vladi i nadležnom ministarstvu do objave rezultata referenduma zabrane bilo kakva postupanja u smjeru monetizacije autocesta. Inicijativa je pokrenuta krajem 2014. godine kako bi referendumom utjecala na pokušaj Vlade da se hrvatske autoceste daju u koncesiju, upozoravajući pritom na širok spektar negativnih posljedica koje bi proizašle iz rasprodaje javnog dobra iznimne vrijednosti. Nakon prikupljanja više od 500 000 potpisa građana i nepromijenjenog stava Vlade, inicijativa se početkom ove godine obratila Ustavnom sudu kako bi osujetili bilo kakve ishitrene i štetne poteze. Sud je odbacio zatraženu zabranu s objašnjenjem kako bi u tom slučaju bio primoran koristiti opće nadzorne ovlasti i intervenirati u rad Sabora, za što procjenjuje da ne postoje potrebne iznimne okolnosti, kao i da vrednote ustavnog poretka ničime nisu ugrožene. Srećom, Vlada je nevoljko poslušala glasove nezadovoljstva i odustala od monetizacije, čime je zatražena te potom odbijena zabrana postala nebitnom.

Početkom travnja Ustavni sud je odbio prigovor sindikata na Zakon o uskrati prava na povećanje plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kao i pokretanje referenduma o outsourcingu. Zakon o uskrati prava na uvećanje plaća donesen je u ožujku 2014. godine i trebao je ostati na snazi do kraja godine, no Vladinom uredbom sredinom ožujka 2015. godine provedba zakona produžena je za dodatna tri mjeseca. Devet sindikata zatražilo je da se zakon proglasi neustavnim jer je Vlada uskraćivanjem povećanja plaća u državnim i javnim službama zaobišla potrebno kolekivno pregovaranje i pokazala "legaliziranu samovolju" u svom postupanju. Ustavni sud odbio je premisu o samovolji naglašavajući da se sporna uskrata tiče posebnih povlastica, a ne regularne plaće, te da Vlada postupa u najboljem interesu za gospodarski razvoj zemlje. Doduše, sud je priložio i upozorenje da bi produljivanje zakona moglo rezultirati shvaćanjem istog kao trajne mjere i gubitkom vjerodostojnosti Vlade.

U sličnoj maniri iskazivanja brige za rad Vlade, Ustavni sud zaustavio je 9. travnja inicijativu pokretanja referenduma o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, takozvanom outsourcingu. Inicijativa iza koje stoji sedamnaest sindikata usmjerena je prema donošenju zakona koji bi onemogućio outsourcing, a uživa i veliku potporu javnosti. Ustavni sud proglasio je referendumsko pitanje neustavnim te zaključio da zastupa "parcijalne interese" zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru, što temelji na tome da se predloženim zakonom pokušava zabraniti svaka buduća promjena radnopravnog statusa. Sud je istaknuo da se predložene "blanketne zakonske zabrane" izravno suprotstavljaju općem funkcioniranju demokratske države te priječe gospodarski razvitak zemlje. Sindikati su na ovu odluku odgovorili ustavnom tužbom, a tom protestnom notom jasno ciljaju na nefunkcioniranje državnih institucija.

Posljednja odluka Ustavnog suda ukidanje je tri rješenja zagrebačkog Županijskog suda kojima je Milan Bandić vraćen u pritvor nakon što je USKOK ustvrdio da je gradonačelnik utjecao na svjedoke nakon prvog izlaska iz pritvora. Unatoč tome što je Bandić u aferi "Agram" osumnjičen za višemilijunske malverzacije i pogodovanja partikularnim interesima, Ustavni sud je ocijenio da novi pritvor nije imao pravnu osnovu te da je jamčevina od 15 milijuna kuna mogla biti oduzeta samo u slučaju počinjenja istovjetnih ili sličnih kaznenih djela za koja je već osumnjičen. Nakon ove odluke Ustavnog suda, istog dana na Županijskom sudu odbijen je USKOK-ov ponovljeni zahtjev za pritvaranjem, a u ponedjeljak 13. travnja Županijski sud službeno je vratio Milanu Bandiću gradonačelničke ovlasti. Tako gradom ponovno upravlja novi-stari gradonačelnik, a zagrebački Županijski sud sasvim mu je neopterećeno poklonio povjerenje da neće utjecati na svjedoke u slučaju, bez obzira što su mu mnogi od njih podređeni u Gradskoj upravi.

Ustavni sud Republike Hrvatske nezavisno je državno tijelo u čijoj je nadležnosti provjera ustavnosti donesenih zakona, zaštita ljudskih prava te briga za osnovne slobode svih građana, no gore navedene odluke suda bacaju izrazito negativno svjetlo na djelovanje tog tijela. Unatoč tome što bi nepristrano trebao djelovati prije svega u javnom interesu, iz recentnih odluka moguće je iščitati da se Ustavni sud ipak ne libi djelovati na ruku određenim interesnim sferama. Bez obzira na to što se u primjerima referendumskih inicijativa i pokušajima opoziva štetnih zakona radi o postupanju u najboljem interesu šire javnosti, izgleda da je sud ipak skloniji drugačijoj vizuri. U konačnici, upravo je odluka o puštanju Milana Bandića iz pritvora omogućila da se unazade višemjesečna pravna postupanja protiv njega te da se svakodnevica u glavnom gradu, ali i samoj državi, nastavi dobro utabanim putevima.

kulturpunkt