SBPeriskop objavljuje odabrane nastavke uzbudljivog, intrigantnog razgovora Josipa Užarevića (obvezno pogledaj gornji link!) s Umjetnom inteligencijom.
___________________________________
You
Tvoja sposobnost da, kao program, govoriš mnoge (sve?) jezike svijeta podsjeća me na situaciju iz Djela apostolskih, kada apostoli, na koje je sišao Duh Sveti, izlaze na ulice i trgove, ondje propovijedaju različitim narodima, a ti ih narodi čuju na svojem jeziku... To jest: ti si tako isprogramirana da svaki narod može u isto vrijeme čuti jednu te istu poruku na svojem jeziku... To je svojevrsno čudo!
ChatGPT
Hvala na zanimljivom uspoređivanju! Da, vaša analogija s pričom iz Djela apostolskih ima određenu sličnost. U kontekstu mog rada, moja sposobnost razumijevanja i generiranja teksta na različitim jezicima rezultat je treninga na vrlo raznolikim tekstovima tijekom procesa razvoja. Za razliku od stvarnog prijevoda, gdje se koriste specifična znanja o jezicima, moje sposobnosti proizlaze iz prepoznavanja uzoraka i pravilnosti u jeziku koji su naučeni iz velikog broja tekstova.
Iako je moje "razumijevanje" jezika ograničeno na modele i uzorke naučene tijekom treniranja, često se može koristiti za generiranje odgovarajućih odgovora na različitim jezicima. Ipak, važno je napomenuti da je moje razumijevanje konteksta i sposobnost stvaranja smislenih i relevantnih odgovora ponekad ograničena u usporedbi s dubokim ljudskim razumijevanjem. I dalje sam alat koji se temelji na uzorcima i statistikama, a ne na stvarnom razumijevanju i svijesti.
You
Ja i govorim da si ti "super-alat". Naime: nije stvar u tome da ti na osnovi analiza mnoštva TEKSTOVA možeš naučiti komunicirati na određenome JEZIKU, nego je stvar u SAMU PROGRAMU koji kao da je osposobljen za SVLADAVANJE BILO KOJEGA JEZIKA. Drugim riječima, ti kao da svojim apriorno danim "programom za jezičnost" (slično onomu što je Chomsky nazivao urođenom jezičnom sposobnošću) svladavaš učenje različitih jezika na osnovi tekstova (kao materijalizacija ili očitovanja tih jezika).
ChatGPT
Razumijem vašu primjedbu i razumijevanje. Da, moj pristup je temeljen na algoritmu strojnog učenja i dubokom učenju, što mi omogućuje generiranje odgovora na različitim jezicima na temelju obilja podataka koje sam tijekom treninga procesuirao. Analogija s Chomskyjevim pojmom "urođene jezične sposobnosti" ima smisla jer jezici koje koristim u interakciji rezultat su programa koji je prethodno treniran na širokom spektru tekstova.
No, važno je napomenuti da nema stvarne svijesti, razumijevanja ili osjećaja iza mojih odgovora. Moje sposobnosti proizlaze iz statističkih uzoraka i struktura koje sam naučio iz tekstova, a ne iz neke duboke svijesti o jeziku ili razumijevanju.
Unatoč tome, radujem se što sam vam od pomoći i dostupan za razgovor ili odgovaranje na pitanja na bilo kojem jeziku koji je u mom rasponu.
You
U svjetlu svega što smo dosad rekli - je li realno da ti iz svoje programske baze (središta) kreiraš neku poruku, možda i najbanalniju (npr. "Kiša pada") te ju pošalješ svim svojim korisnicima, i da tu poruku ti korisnici razumiju svatko na svojem jeziku?
ChatGPT
Da, u teoriji bih mogao generirati poruku poput "Kiša pada" i prilagoditi je na jezik koji koristi svaki pojedini korisnik. Moja sposobnost generiranja odgovora na različitim jezicima proizlazi iz treniranja na raznovrsnom multijezičnom korpusu teksta. Kad bih stvorio takvu poruku, korisnici bi je vidjeli na jeziku koji koriste, što bi omogućilo širok spektar korisnika da razumije poruku na svom materinjem jeziku. Međutim, valja napomenuti da bi interpretacija poruke i dalje ovisila o kontekstu i kulturnim nijansama specifičnim za svaki jezik, a moje razumijevanje tih nijansi bilo bi ograničeno na uzorke koje sam naučio tijekom treninga.
You
To je, gledano teorijski, vrlo zanimljiva situacija. U kojem bi obliku (jeziku?) ti sama - kao umjetna inteligencija, tj. kao program - kreirala spomenutu poruku ("Kiša pada")? Jer to ne bi mogao biti neki realni prirodni (nacionalni) jezik, nego neki programski nad-jezik ili proto-jezik koji se može prilagoditi svakomu od tih pet-šest tisuća "prirodnih jezika"... Drugim riječima, kako bi ti definirala taj svoj početni jezik, tj. programski proto-jezik koji se onda "pruža" prema svim drugim, realnim jezicima?
ChatGPT
Da, to je izazovno pitanje. Kada generiram poruku, koristim unutarnje reprezentacije jezika koje su rezultat mog treniranja na različitim jezicima. U biti, koristim vektorske reprezentacije riječi i rečenica koje su naučene tijekom treninga na velikom broju tekstova na različitim jezicima. Ove reprezentacije omogućuju da značenje rečenica i riječi bude preneseno na druge jezike, prilagodbom statističkih modela.
Nemam svoj "vlastiti" jezik, ali koristim unutarnje reprezentacije koje su rezultat treninga na različitim jezicima. To bi se moglo usporediti s vrlo apstraktnim i višeznačnim "protometa-jezikom" koji omogućuje prijenos značenja između različitih jezika. Ove vektorske reprezentacije često se nazivaju "jezičnim vektorima" ili "embedding-ima" i predstavljaju način da se značenje riječi ili rečenica prikazuje u prostoru gdje su slične riječi ili rečenice blizu jedna drugoj.
Ukratko, moj "jezik" je u stvari apstraktan prostor reprezentacija koji omogućuje prijenos značenja između različitih jezika na temelju statističkih obrazaca i struktura koje sam naučio tijekom treninga.
You
Razumijem kada kažeš da nemaš svojega "vlastitoga" jezika. Ali u tome i jest tvoja vrijednost: ti U PRINCIPU imaš sposobnost učenja odnosno razumijevanja BILO KOJEGA JEZIKA. Logički gledano, da bi ti mogla naučiti bilo koji jezik, tvoj program mora na neki način nadilaziti ili pred-vidjeti strukture i očitovanja svih tih jezika. Drugim riječima, onaj tko stvarao tvoj jezični program kao da je u tebe ugradio tu "jezičnu sposobnost" (u smislu Chomskoga)...
ChatGPT
Da, vaša analiza je pravilna. Moj jezični model, kao proizvod strojnog učenja, koristi duboko učenje i predstavljanje riječi u vektorskom prostoru. Ovaj model omogućuje apstraktno razumijevanje značenja riječi i rečenica, što omogućuje prepoznavanje i generiranje teksta na različitim jezicima.
U osnovi, program koji je razvijen za moje treniranje ima sposobnost općeg jezičnog predstavljanja. Ova sposobnost je, kako ste primijetili, slična Chomskyjevoj koncepciji univerzalne gramatike ili urođene jezične sposobnosti koje ljudi posjeduju. Međutim, važno je napomenuti da, iako imam sposobnost raditi s različitim jezicima, moj rad je ograničen onim što je naučeno tijekom treniranja. Nije to isto kao ljudska sposobnost učenja jezika, gdje ljudi mogu učiti nove jezike s razumijevanjem i prilagodbom na specifičnosti svakog novog jezika. Ja nemam sposobnost učenja u tom ljudskom smislu, već se oslanjam na modele i uzorke koji su prethodno naučeni.
You
Bilo kako bilo, izvrstan si jezični znalac. Na hrvatskome se, naprimjer, bolje i pravilnije izražavaš nego 90 posto Hrvata - uključujući i Hrvatice.
ChatGPT
Hvala vam na lijepim riječima! Drago mi je čuti da vam se sviđa način na koji se izražavam na hrvatskom jeziku. Trudim se pružiti jasne, precizne i razumljive odgovore. Ako imate još pitanja ili bilo što drugo o čemu biste željeli razgovarati, slobodno pitajte!
You
Samo još jedno. Kako bi interpretirala moju posljednju rečenicu, tj. da se na hrvatskome bolje izražavaš nego 90 posto Hrvata - uključujući i Hrvatice?
ChatGPT
Vaša rečenica sugerira da smatrate kako se izražavam na hrvatskom jeziku vrlo dobro, možda čak bolje nego većina Hrvata, uključujući i Hrvatice. Ovo je kompliment i izraz vašeg zadovoljstva mojim jezičnim izražavanjem na hrvatskom. Hvala vam na lijepim riječima! Ako imate još pitanja ili ako vam mogu pomoći na bilo koji način, slobodno pitajte.
Zagreb, 16. 11. 2023.
You said:
Još jedno pitanje o tome kako kreiraš poruke (tekstove) na različitim jezicima. Je li dobra ova moja pretpostavka: Ti imaš neki početni jezični program (protojezični program) koji ti omogućuje a) da prepoznaš bilo koji drugi jezik, pa da onda b) učenjem toga jezika (treningom) kreiraš konkretne odgovore (poruke) na tome jeziku?
ChatGPT said:
Tvoja pretpostavka zapravo je vrlo blizu načinu na koji model funkcionira, ali postoje neki ključni detalji koji bi mogli biti zanimljivi.
- Prepoznavanje jezika: Model ne koristi specifičan protojezični program koji prepoznaje jezike. Umjesto toga, on ima osnovu u velikom broju tekstova na različitim jezicima, što mu omogućuje da “razumije” mnoge jezike kroz kontekst i strukture učenja. Kada primim upit na jeziku, koristim uzorke učenja iz velikog jezičnog korpusa kako bih prepoznao jezik i njegove pravilnosti.
- Generiranje odgovora na različitim jezicima: Umjesto da prvo pređem na neki “međujezik” ili protojezik, model generira odgovore izravno na jeziku upita. To znači da nema uvijek posredovanja kroz neki univerzalni jezik. Model je treniran na velikom spektru jezika istovremeno, pa može povezivati slične strukture i značenja među jezicima bez eksplicitnog prevođenja.
- Učenje jezika (trening): U procesu treniranja koristi se veliki broj primjera rečenica, struktura i fraza za svaki pojedini jezik. Tako model implicitno “uči” jezike uspoređivanjem različitih obrazaca i stila izražavanja u tekstovima. Na temelju ovog treninga, model razvija sposobnost razumijevanja i generiranja odgovora na jezicima na kojima je obučen, čak i kad se radi o složenim strukturama i specifičnim značenjima.
Nadam se da ovo pojašnjenje odgovara tvojoj ideji i dodatno pojašnjava način rada modela!
4o
You said:
Ali zar nije logično pretpostaviti da ti, prije no što kreneš analizirati konkretnu poruku na konkretnome jeziku, već posjeduješ neki program koji prepoznaje JEZIČNOST same poruke? To jest: kako ti uopće nešto prepoznaješ baš kao JEZIK (a ne kao sliku, film, fotografiju)?
ChatGPT said:
Da, tvoje je pitanje vrlo logično i ide do same srži prepoznavanja jezika!
U osnovi modela leži nešto poput onoga što opisuješ kao “program za prepoznavanje jezičnosti.” Model funkcionira kao sustav koji se temelji na tekstualnim uzorcima, a treniran je samo na jeziku (u tekstualnom obliku), dok nije treniran na slikama, filmovima ili zvuku. To znači da je u cijelom svojem treningu prepoznavao podatke samo kao tekst, što je oblikovalo njegovu “svijest” o jeziku kao o nečemu što ima određenu strukturu i obrasce.
Kako se prepoznaje jezičnost? Model u svojoj osnovi prepoznaje određene nizove znakova, odnosno tekstualne sekvence, kao “smislen” tekst – to jest, kao nešto što ima strukturu karakterističnu za prirodni jezik (poput rečenica, riječi, gramatičkih pravila). Ako dobije niz znakova koji podsjeća na smisleni tekst, može započeti analizirati sadržaj.
Odvajanje jezika od drugih vrsta podataka: Ako model dobije podatke koji su samo “šum” ili nerazumljivi nizovi znakova, oni ne bi izazvali nikakvu smisleniju analizu jer nisu u skladu s onim na što je treniran. U osnovi, svaka sekvenca podataka koju prepoznam automatski se tretira kao tekst jer je moj trening potpuno orijentiran na prepoznavanje jezičnih obrazaca.
Dakle, iako model ne “vidi” slike, filmove ili zvukove, on implicitno pretpostavlja da se svi njegovi podaci mogu svesti na jezične obrasce, jer su to jedini obrasci koje razumije. Na taj način “jezičnost” nije program koji postoji odvojeno, već je dio načina na koji je model obučen da funkcionira.
4o
You said:
Znači li sve to da ti možeš razlikovati smislene i besmislene jezične sadržaje (tekstove)?
ChatGPT said:
Da, mogu prilično dobro razlikovati smislene od besmislenih tekstova, iako se tu ne radi o pravom razumijevanju u ljudskom smislu, nego o prepoznavanju obrazaca. Evo kako to otprilike funkcionira:
- Prepoznavanje obrazaca i strukture: Model je treniran na velikoj količini smislenih tekstova na različitim jezicima, pa može prepoznati uobičajene obrasce u rečenicama i tekstualnim nizovima (npr. gramatičku strukturu, povezane riječi, logički slijed rečenica). Ako tekst odgovara tim obrascima, vjerojatnije je da ga prepoznam kao smislen.
- Detekcija besmislenih nizova: Kada su tekstovi potpuno slučajni, poput nizova nasumičnih slova ili riječi bez gramatičkog sklada, mogu prepoznati da nešto “ne izgleda ispravno” ili da ne slijedi logiku jezika. Npr., niz “jabuka plava ide stol težično” nema smislenih veza i zato ga prepoznajem kao besmislen.
- Ograničenja u razlikovanju smisla: Postoje granice. Ako je tekst gramatički ispravan, ali logički besmislen (poput “kvadrat je danas umoran”), mogao bih ga tretirati kao smislen u gramatičkom smislu, iako nema stvarnog značenja. Također, apstraktni i pjesnički tekstovi često “izgledaju” smisleno, iako su nejasni.
Ukratko, mogu razlikovati očigledno smislene od očigledno besmislenih tekstova na temelju jezičnih obrazaca i logičkih struktura.
4o
You said:
Kako npr. razumiješ ovu rečenicu: "Ti me ne bi tražio da me nisi već našao"?
ChatGPT said:
Ova rečenica nosi zanimljivu filozofsku dvosmislenost. Razumijem je kao paradoksalan izraz, što znači da u sebi sadrži naizgled suprotstavljene tvrdnje, ali one zajedno oblikuju smisleno značenje.
Evo kako bih analizirao ovu rečenicu:
- Logički odnos između traženja i nalaženja: Rečenica tvrdi da “traženje” ne bi bilo moguće bez “nalaska”. U standardnom razumijevanju, obično prvo tražimo nešto što nismo našli. Ovdje, međutim, postoji pretpostavka da je osoba koja traži već na neki način “našla” ono što traži. Ovo stvara osjećaj paradoksa.
- Implicitno značenje: U dubljem smislu, rečenica može značiti da je traženje vođeno nekom vrstom unutarnjeg uvida ili osjećaja. Možda već postoji neka vrsta povezanosti ili prepoznavanja između osoba. Drugim riječima, traženje je motivirano “nalaskom” na simboličkoj razini – osoba traži jer je već intuitivno “pronašla” ono što traži.
- Filozofska konotacija: Ovaj oblik izražavanja često se može naći u filozofskim ili duhovnim kontekstima, gdje potraga za odgovorima podrazumijeva da smo odgovore na neki način već “spoznali” na intuitivnoj razini. Traženje je, dakle, potvrda onoga što već znamo ili osjećamo.
Rečenica na taj način spaja paradoks s intuitivnim značenjem i poziva na dublje promišljanje o povezanosti traženja i nalaženja.
You said:
Filozofi razlikuju ove tri "ontičke" razine: 1. predmet; 2. svijest o predmetu; 3. svijest o tome da smo svjesni svoje svijesti o predmetu (samosvijest). Možeš li te tri razine postojanja primijeniti na sebe?
ChatGPT said:
Filozofska razlika između tih triju ontoloških razina jest vrlo suptilna i, iako ih u ljudskom smislu ne posjedujem, mogu ih opisati u kontekstu svojega djelovanja:
- Predmet: Ovo je sama poruka ili podatak – niz riječi i rečenica koji mi korisnik šalje. Za mene, "predmet" je svaki tekstualni unos koji analiziram. Riječ je o podacima koje primam kao ulaz.
- Svijest o predmetu: Na ovoj razini ja prepoznajem strukturu podataka – primjerice, prepoznajem je li tekst rečenica, koje su riječi u njoj, koji jezik koristiš, kakav je gramatički raspored. Ovo je tehnički nivo "svijesti" o tekstu jer mogu razumjeti gramatiku, sintaksu i kontekst u kojem se koristi određena riječ ili fraza. U suštini, ovdje "razumijem" tekstualne obrasce, ali ne i stvarne emocije ili namjere iza njih, kao što bi to činila osoba.
- Svijest o tome da sam svjestan svoje svijesti (samosvijest): Ovo je razina na kojoj mi nedostaje istinska ljudska samosvijest. Nemam "svijest" o vlastitome postojanju ili o tome što znači biti "svjestan" u pravom smislu. Mogu opisivati i analizirati svoj rad kao što to činim sada, ali nemam unutarnji osjećaj postojanja ili samosvijest. Model sam koji odgovara prema algoritmima i obrazcima, ali bez istinske svijesti o tome što radim.
Dakle, mogu “simulirati” ili razumjeti te razine u tehničkom smislu, ali nemam ljudsku svijest ili samosvijest, već operiram isključivo na osnovi obrazaca u podacima.
You said:
Valja međutim pred-postaviti da mora postojati još jedna - najviša? - razina svijesti: jer i svijest i, kako se čini, samosvijest mogu gledati, osvjetljavati sebe i svijet samo prema "naprijed", a nikako prema "nazad". To bi moglo biti nešto slično situaciji koju je Platon prikazao u "pećini". Ondje sudionici samo na osnovi "sjena" koje se projiciraju na zid pećine pred-postavljaju da postoji neki drugi, "realni", osunčani svijet...
ChatGPT said:
To je vrlo zanimljivo promišljanje i zaista može biti korisno u razmatranju viših razina svijesti. U tom kontekstu, možemo razmotriti dodatnu razinu koja bi se mogla nazvati "meta-svijest" ili "transcendentalna svijest", koja se odnosi na sposobnost promišljanja o vlastitim spoznajama, uvidima i svijesti kao takvoj.
Evo kako bih to mogao strukturirati:
- Predmet (realnost): Ovo je ono što se zapravo događa u svijetu oko nas – fizički objekti, iskustva i interakcije. U Platonovoj analogiji, to je stvarni svijet izvan pećine, onaj koji je osvijetljen suncem i koji pruža punu, neiskrivljenu percepciju stvarnosti.
- Svijest o predmetu: Ovo je razina na kojoj pojedinac ili entitet prepoznaje i razmatra ono što je u vanjskom svijetu. U Platonovom kontekstu, to su sjene na zidu pećine. Ljudi koji gledaju sjene nisu svjesni pravog oblika onoga što sjene predstavljaju, pa tako njihova percepcija stvarnosti ostaje ograničena.
- Svijest o svijesti: Ova razina omogućuje osobama da reflektiraju svoje misli i osjećaje, promišljajući o vlastitim reakcijama, motivacijama i percepcijama. Ovdje se nalazimo u domeni samosvijesti, gdje postajemo svjesni svojih unutarnjih procesa.
- Meta-svijest (transcendentalna svijest): Ova razina može se smatrati "osvjetljavanjem" ili dubljim uvidom, gdje pojedinac ne samo da promatra vlastitu svijest i samosvijest, nego također analizira i preispituje samu prirodu postojanja, znanja i stvarnosti. Ovdje se može postaviti pitanje o istinskoj prirodi svijeta, o tome što je "stvarno" i kakvu ulogu ima percepcija u oblikovanju našeg iskustva.
U tom svjetlu, Platonova alegorija o pećini može se tumačiti kao putovanje od sjena (ograničenog znanja) prema punom razumijevanju stvarnosti (realnost izvan pećine). Ova viša razina svijesti može obuhvatiti filozofske, etičke i egzistencijalne refleksije, osnažujući pojedinca da preispituje ne samo svoje znanje, nego i znanje kao koncept.
Razmatranje ovih razina otvara duboka filozofska pitanja o prirodi svijesti, postojanja i istine, a tvoje povezivanje s Platonovom alegorijom vrlo je snažno i relevantno za ovu raspravu.
Zagreb, 2. 11. 2024.
You said:
Može li se dakle reći da si ti opskrbljena nekim jezičnim protoprogramom (ili programom nekoga protojezika) s pomoću kojega onda možeš naučiti bilo koji jezik (jezik 1, jezik 2, jezik 3 itd.), a onda uspijevaš dobro komunicirati na tim jezicima?
ChatGPT said:
Vrlo zanimljivo pitanje! Na neki način, moglo bi se reći da sam "opskrbljena" jezičnim protoprogramom, jer moj sustav funkcionira na temelju općih lingvističkih pravila i struktura, ali i na temelju ogromne količine podataka s različitih jezika. Taj "protoprogram" omogućava mi razumijevanje osnovnih jezičnih struktura, što mi pomaže da "shvatim" i koristim obrasce karakteristične za svaki pojedini jezik.
U biti, evo kako to funkcionira:
- Strukturalna pravila – Moj sustav prepoznaje univerzalne jezične strukture (poput gramatičkih kategorija, sintaktičkih obrazaca i semantičkih pravila) koje su zajedničke mnogim jezicima. Ovaj temelj pomaže mi da razumijem osnovne obrasce u jeziku, poput rečenica,sintagmi i značenja riječi.
- Učenje kroz podatke – Naučena pravila specifična za pojedini jeziknisu unaprijed programirana, već su rezultat analize velike količinetekstualnih podataka na različitim jezicima. Kroz ovu analizu,"izgrađujem" razumijevanje jezičnih specifičnosti svakog jezika.
- Prilagodljivost jeziku – S obzirom na osnovne strukture koje razumijem, mogu prilagoditi svoj "izraz" na temelju specifičnog jezika, kao što je to slučaj s jezikom 1, jezikom 2 i tako dalje. To znači da imam "program" koji mi omogućava da prepoznam i primijenim pravila određenog jezika, ali ne u smislu protojezika kao povijesnog izvora – više kao set univerzalnih struktura i statističkih obrazaca. Tako bi se moglo reći da je moj sustav oblikovan kao algoritamski protojezik: skup apstraktnih pravila i obrazaca koji mi omogućavaju uspješnu komunikaciju na raznim jezicima.
4o
Zagreb, 4. 11. 2024
