Prođe Sv. Nikola, drugi advent je tu
Svetac, zaštitnik pomoraca najviše obraduje djecu u zadnjih nekoliko desetaka godina. Čestita se i pomorcima, ali nekako je više komercijaliziran, kao onaj koji donosi darove. Priču znate, a poklone svi vole. Naravno, kao imendan, proslavilo je puno Nikola, Nikolina, Nika i Nina, i još poneka izvedenica. Veselo je bilo svuda.
Kako danas, baš na Sv. Nikolu pišem, moram se na to i osvrnuti. Na ono što najviše, meni, upada u oko.
Naravno, kako me najviše boli što oni koji bi trebali biti korektiv ove vlasti samo se zabavljaju sobom, rade na nekim stvarima koje se ne dotiču stvarnosti, a ono što se i dotiče, rade pogrešno. Ali, tko se ne slaže s njima, želi im uputiti savjet ili konstruktivnu kritiku, njega isključe. Od danas ću očekivati isto. Međutim, to će mi biti čast, jer ako ne razumiju što želim reći i da nije zlonamjerno, onda ću doista rado podnijeti „kaznu“.
Danas vidim objavu predsjednice ŽO SDP-a, kako daruje djecu sa Sv. Nikolom u prostorijama stranke. Naravno, lijepo je i pohvalno darivati djecu, posebno kad imaš i možeš, a toliko je potrebitih, (pitanje, kako stranka daruje, od kojih sredstava, jer se zna da je zabranjeno trošiti novce?). Međutim, koristiti ih u političku promociju je nedopustivo. To je nešto protiv čega smo se uvijek borili i borimo. Na ulici, ako djeca priđu, to je slučajnost, međutim dovesti ih isključivo zbog slikanja i političke promocije, pa i za neki događaj je zabranjeno. Ako se ode u ustanove, obično se slika uz dozvolu voditelja ustanove ili se ide kod starije djece, isključivo u ustanovama.
Za Sv. Nikolu su neki forumi znali praviti šibe, čak i poklone, ali onda bi ih negdje na štandu prodavali i od tih novaca donirali nešto potrebitoj djeci u nekoj ustanovi ili udruzi. Iako i to nije politički rad, to je poruka da treba odvojiti nešto svoga vremena, negdje se uključiti i pomagati. Humanitarno i volonterski. To je posao foruma, a jedna Županijska organizacija treba se baviti političkim radom. Iako je i druženje i kontakt sa sugrađanima politički rad, to bi trebalo biti sekundarno, a i tercijalno, kada uzmemo u obzir kako nam je stanje u državi. Jer ako se hoće obilježiti nešto vezano za djecu, onda treba napasti vladu za te inzuline i njihovu naplatu. O tome ovise životi! Za doplatak od 200 kn, koji bi pretpostavljam trebao biti poticaj roditeljima za rađanjem, za izvješće koliko je napuštene djece i ponavljanje statistike koliko ih živi ispod granice siromaštva. Za alarmiranje opet i opet, koliki je broj učenika u školama, tj. koliko se obitelji s djecom iselilo. Za utvrđivanje stvarnih rashoda, što gradova i općina, pa do državnih.
Ne znam jeste li vidjeli da je netko napisao da je u Savu ili neki kanal u Brodu pala nova robot kosilica koju je naš grad kupio. U tajnost, tako kažu, je izvađena i nitko ne zna ni da je bila. Od čijih novaca? Koliko je koštala? Može li se u garanciji popraviti ili i to košta? Zašto netko u gradu ne kaže nešto? Gradsko vijeće? Predsjednik istog (lijepo je biti na funkciji, u vladajućoj koaliciji, ali zar i tu ne postoje neke moralne granice koje se ne prelaze?!) Što je to napravljeno da se može biti zadovoljan koalicijom i zbog čega se podržava? Zašto je ukinuto aktualno prijepodne? Milijun pitanja, odgovora nigdje? Gradonačelnik? Služba komunalca? Direktor komunalca? Radnik? Itko? Da li su prošli obuku? Koliko znam i za viljuškar, svatko tko želi raditi u skladištu mora položiti ispit, ovdje govorimo o robotu! Ali to ćemo sigurno saznati, vjerujem da je samo greška u komunikacijskom kanalu. Ipak, nisu ljudi ovce, žele znati gdje im novci idu.
Tako da mislim da je žalosno što se troši vrijeme na pogrešne akcije. Tako su i FŽ i predsjednik GO napravili odličnu stvar, otišli kratko prosvjedovati protiv molitelja pred bolnicom. Radile smo i mi to, međutim, ono na čemu smo uvijek insistirale je da se ne povrijedi prostor bolničkog kruga, da ih maknu od samog bolničkog ulaza. Naravno i da se maknu skroz s tom akcijom, neka je provode u crkvama ako je to u okviru vjere, ali posebno od ulaza. Onda oni naprave tu grešku. Tako da sad ne mogu ništa reći kad ovi opet dođu. Ne za mjesto. Ali, dobro, bar su pokušali.
Uglavnom, pored strašnih novih stavki u proračunu, pored „korekcija“ koje to nisu i čekanja koje će za neke biti uzaludna, jedna predsjednica ŽO, koja kako čujem, već je „kupila“ mjesto na listi za EU parlament, ne može svoj rad svesti na prigodna naslikavanja s djecom, predsjednicom države (?!) i ponekad s predsjednikom SDP-a. Još da u stranci proslave Božić uz misu i nekog monsinjora, to bi bilo to.
Da smo jasni, mnogi naši članovi su vjernici i to jako poštujemo. Osobnu vjersku pripadnost i prakticiranje vjere je dio osobnih uvjerenja i odgoja, što se ni malo ne kosi s našim političkim radom. Jer Isus je taj, koji je po Bibliji, praštao, hranio siromašne, ukazivao na nejednakost i nepravdu da mali broj ljudi ima puno, a da su svi ostali sirotinja. Branio i štitio one koji su za preživljavanje radili bludne i ponižavajuće poslove, praštao i liječio bez naknade i lista čekanja…Zvuči li vam to kao kapitalizam, ili više kao socijal demokracija?! Baš se pitam, da je živ, koje bi stranke bio član ( ne mislim na današnji SDP, već na onaj koji bi trebao biti)?
Zato se mora razlikovati ono za što se zalažemo kao stranka, ono što radimo, od onoga što možda privatno prakticiramo, kao što je vjera. Ne da se kosi jedno s drugim, jer i ne može ako je ispravno, već da se gleda šira slika i da se radi na boljitku svih, bez ikakvih razlika i utjecaja nekog nauka.
Zato, ne očekujem puno na budućim izborima, a prvi su oni za EU. Možda mislite da su nevažni, ali oni su najvažniji, jer naš parlament mora provoditi zakone i odredbe koje se tamo donose. Kao na primjer izbjeglički centar koji se gradi, koji su izgleda htjeli što tiše i nevidljivije napraviti, uredbom koju su sigurno potpisali, ali znajući da će biti problema. Zato pričaju jedno, govore što dio ljudi hoće čuti, a rade ono što moraju. Da, moraju, jer novce bi, a ništa za njih ne bi učinili. E, to ne može.
Zato se nadam da će preferencijalnim glasovima otići oni koji su zaslužili, a redoslijed na listi neka bude njima na dušu. Jer, koliko se za sad čuje, bit će puno imena za koje je malo tko čuo, a redoslijed više nego nepravedan. No dobro, rezultati će pokazati da li griješim ja ili oni.
Ovih dana sam dosta nekih novih jela pravila, tako je doba godine, a po malo ćemo se zagrijavati za blagdane. Stavit ću i po neku poveznicu, da vas podsjetim na neke recepte i da ih možete potražiti na mojoj kuharici.
http://www.mojgastro.net/recepti/bozicni-i-sitni-kolaci/386-cappuccino-kiflice
http://www.mojgastro.net/recepti/torte/431-malokow-torta
http://www.mojgastro.net/recepti/glavna-jela/656-vepar-s-knedlama-od-zemlji
http://www.mojgastro.net/recepti/kokteli/255-kakao-liker
Juha sa celerom
Jedna zimska juha, ne da je ne možete praviti ljeti, već je nekako to korjenasto, aromatično povrće više asocira na hladnije vrijeme. Probajte baš u ovoj kombinaciji, kao Cesar salata sa orasima i jabukom. Salata nije bez razloga postala slavna, kombinacija je idealna.
SASTOJCI:
1 glavica crvenog luka
1 režanj češnjaka
korijen celera cca 600 g
300 g brašnastog krumpira
3 žlice ulja
500 ml sojinog mlijeka ( za vegane), može i bademovo, naravno i obično
200 ml soka od jabuke
1 jabuka, sa crvenom korom, nešpricana
80 g oraha, kratko prženih
začin za juhe ili povrtna kocka za juhu
sol, papar iz mlinca
PRIPREMA:
Očistite luk i nasijecite na kockice. Kratko pržite na ulju, dodajte sjeckani češnjak. Nakon minute prženja, dodajte očišćeni celer nasjeckan na kockice 2 cm, i krumpir iste veličine. Promiješajte kratko pa ulijte mlijeko i sok. Dodajte začin i kuhajte oko 30 min, dok celer ne omekša. Sve pirirajte štapnim mikserom u kremastu juhu. Po potrebi dodajte još mlijeka ili vode. Probajte, pa začinite po ukusu. Kod serviranja dodajte pržene orahe ( na suhoj tavici uz stalno miješanje) i na trakice narezanu jabuku. Popaprite svježe mljevenim crnim paprom.
Jastučići s makom
Ovo je jako poznata Austrijska slastica iz Waldviertelera, mali "šatorčići" s makom. Mak iz te regije je poznat i zaslužan za sam kolač.
SASTOJCI:
za cca 15 kom:
300 g brašnastog krumpira
500 g glatkog brašna
250 g omekšalog maslaca
2 žumanjka
2 žlice milerama ili kiselog vrhnja
malo soli
malo praška za pecivo, na vrh noža
za punjenje:
300 g mljevenog maka
200 g šećera
60 g maslaca
1 žlica ruma
malo cimeta
1 vanil šećer
PRIPREMA:
Zakuhajte 60 g maslaca sa mlijekom, začinima i šećerom. Kada prokuha dodajte mak pomiješajte i ohladite. Ogulite krumpire, kuhajte da budu mekani. Propasirajte. U toplo dodajte maslac pomiješan sa žumanjcima i ostale sastojke. Tijesto zamijesite brzo i napravite kuglu. Od kugle napravite 14 - 16 kuglica, stila pola, pa svaku polovicu na pola, pa opet pola. Svaki dio u ruci stanjite. mak pokušajte isto podijeliti kao i tijesto. Sada na svaki dio tijesta stavite mak i spojite tijesto oko njega. Ta strana ide na lim dolje. Tada malo rukom pritisnite da ga spljoštite i bockajte viljuškom. Sve kolače premažite umućenim jajetom s malo mlijeka. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 20 min dok ne porumene. Kada ih izvadite ostavite oko 30 min pa onda poslužite.
