Kreditori pokazali Vladi palac dolje

Vlada Tihomira Oreškovića doživjela je težak politički udarac iz krugova od kojih je to najmanje očekivala. Leđa su joj preko noći počeli okretati međunarodni kreditori. Riječ je o financijskim krugovima koji su se jedini radovali kad je za hrvatskog premijera, umjesto političara, nakon izbora postavljen čovjek iz poslovnih krugova, koji im je obećao »slamanje« deficita i javnog duga, kao i poboljšanje kreditnog rejtinga države.

Na zaprepaštenje Ministarstva financija, koje se ovih dana pokušalo zadužiti u inozemstvu za milijardu eura, kreditori su od Hrvatske zatražili da za novi dug plati kamate od oko pet posto. Vlada je očekivala kamate od tri posto, zbog poplave slobodnog novca na europskom financijskom tržištu. To je znak da su članovi Vlade u samo nekoliko mjeseci (ne)rada faktično uspjeli srozati kreditni rejting zemlje. Ocjenom kreditnog rejtinga bave se posebne agencije – za potrebe kreditora ili kupaca obveznica. Što je kreditni rejting bolji, to država plaća niže kamate na dugove. Ako se kreditni rejting pogoršava, to znači da vjerovnici gube povjerenje u dužničku državu. Raste rizik da će ostati bez posuđenog novca, pa joj stoga naplaćuju više kamate.

Uzalud je Orešković, čim je postao premijer, odjurio u Kützbuhel na sastanak s hrvatskim kreditorima kako bi im obećao brda i doline. Iako kreditne agencije ove godine nisu snizile rejting Hrvatske, neki su kreditori već zaključili da je Oreškovićeva vlada nestabilna i da je s takvim društvom rizično poslovati. Vladi su pokazali palac dolje. Tako se ministar Zdravko Marić, koji nije htio platiti više kamate, iz inozemstva vratio neobavljena posla.

Paradoksalno je to što kreditori okreću leđa Vladi usprkos tome što Hrvatska bilježi najbolje gospodarske i financijske rezultate nakon krize iz 2008. Prošle je godine postigla rast BDP-a od 1,6 posto te nezamapćeni višak u platnoj bilanci. Povećala je prihode proračuna, neočekivano srezala njegov deficit na 3,2 posto, usporila zaduživanje države te smanjila ukupni vanjski dug zemlje. Ono što je Orešković obećao kreditorima već se počelo događati lani. Njegova je vlada naslijedila kuću s jačim temeljima i zidovima, pa se lakše mogla posvetiti završnim radovima, među kojima je i kreditni rejting.

Međutim, Oreškovićeva ekipa na putu je da sve to pokvari. Za bolji kreditni rejting – odnosno, za napredak gospodarstva i sređivanje javnih financija – potrebno je daleko više od Oreškovićevih obećanja. Država treba imati Vladu. Kad se vladajući krugovi međusobno sukobljavaju, dok Hrvatsku zahvaća politička i sigurnosna kriza, reforme se ne mogu provoditi. Razvoj događaja, štoviše, pokazuje da reforme postaju najmanji problem. Hrvatska više nema stabilne vlasti koja može funkcionirati i donositi odluke, što vide čak i kreditori. Vlast se urušava, što može naškoditi Hrvatskoj i njezinim temeljima.

Znakovito je da kreditori Oreškovićevoj vladi otkazuju povjerenje u trenutku kad ona naglo gubi potporu birača, a prekjučer je u Hrvatskoj organiziran jedan od najvećih prosvjeda nezadovoljnih građana u posljednja dva desetljeća. Očito je da sadašnja Vlada ne može dugo.

novilist