Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević rekao je na konferenciji "Gospodarsko upravljanje u EU: hrvatski izazovi" da je Hrvatska zapela u stagnaciji kojoj se ne vidi kraja.
Može nam se po inerciji dogoditi rast BDP-a od 1 do 2 posto, ali to nam nije dovoljno da bismo servisirali kamate, što znači da su strukturne reforme nužnost, rekao je Lovrinčević.
„U Hrvatskoj se provode samo plitke reforme, reforme koje ne izazivaju otpore i samim tim, to su manje značajne reforme. One su dobrodošle, ali nisu dovoljne,“ kazao je on.
Hrvatska mora biti neizmjerno zahvalna predsjedniku Europske središnje banke Mariju Draghiju koji je najnovijim mjerama dao prostora i Hrvatskoj da riješi svoje probleme.
„To znači da ćemo još neke vreme plaćati vrlo niske kamatne stope na svoje zaduženje, a one bi inače bile znatno veće, s obzirom na to da je Hrvatska visoko rizična. To bi razdoblje Hrvatska trebala iskoristiti da poduzme konkretne reforme, ali poznavajući domaću političku scenu, vjerojatno je da se to neće dogoditi, pa bismo se krajem iduće godine mogli naći u puno težoj situaciji,“ rekao je Lovrinčević.
Hrvatska je kao „mala zemlja na granici eurozone“ u europskim okvirima beznačajna ekonomija, nitko nas neće tjerati da poduzmemo ono što bismo morali zbog samih sebe.
Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke izjavila je da Hrvatskoj trebaju ozbiljne reforme na rashodovnoj strani proračuna.
„Fiskalni prostor za diskrecijsko rezanje proračuna je presušio. Velika opasnost je visina javnog duga koji će do kraja godine biti na razini od 80 posto BDP-a,“ upozorila je Madžarević Šujster.
Sve što Hrvatska danas treba raditi bilo je poznato još 2009. godine, na što je Svjetska banka i upozoravala. S razlikom što je sve to danas puno teže napraviti, rekla je.
Samo za plaćanje kamata godišnje odlazi preko 3 posto BDP-a. Deficit je toliko dubok i strukturne je prirode da zahtjeva dugoročne mjere, kazala je ona.
Nije nevažno ni to što je ponovno u opasnosti i kreditni rejting Hrvatske, rekla je Sanja Madžarević.
seebiz
