“Stvarni dug građana iznosi osam milijardi kuna dok čak 32 milijarde kuna čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na okruglom stolu “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran”. (Novi list)
No, nije samo predsjednica navela da se radi o ovako niskom udjelu glavnice u ukupnom dugu građana.
“Od današnjeg ukupnog duga od 42 mlrd kuna, samo je oko 10 mlrd kuna glavnica a sve ostalo ogromni troškovi zateznih kamata i odvjetnika” , naveo je i saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Facebook).
Ovaj smo podatak već provjeravali s Finom, te smo utvrdili kako je predsjednica došla do ove brojke. No, zadnji zahtjev za pojašnjenjem odnosa glavnice i ostalih troškova, otkriva da prema Fininoj evidenciji ta brojka nije točna. Prema Pravilniku o postupanju u ovrhama nad novčanim sredstvima u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje Fina evidentira elemente poput “iznos glavnog duga”, uz “iznos kamata i razdoblja obračuna kamata” te troškova parničnog postupka, ovršnog postupka i troškova izvršenja. Upitali smo ih mogu li temeljem tih stavki “ogoliti” glavnicu, kako bi se utvrdio njen udio. Podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje kojeg Fina vodi sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima otkrivaju da na teret ovršenika – građana, evidentiran je iznos duga od 42.478.784.642,63 kn (ukupni iznos glavnica, troškova i naknada koji se temeljem osnove za plaćanje upisuju u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje), a za navedeni dug obračunate su kamate u ukupnom iznosu od 21.492.794.547,73 kn (ukupni iznos obračunatih kamata na glavnice i troškove).
“Od ukupnog iznosa duga evidentiranog u Očevidniku, na parnične troškove i troškove ovršnog postupka odnosi se iznos od 1.812.437.211,43 kn te pripadajuća kamata u iznosu od 653.190.752,13 kn; na troškove izvršenja (naknada koja pripada bankama i Fini za postupke u provedbi ovrhe, sukladno Pravilniku o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom) iznos od 531.053.369,50 kn (na navedeni dug se ne obračunavaju kamate). Preostali iznos ukupnog duga odnosi se na glavnice, i to 40.135.294.061,70 kn, te njima pripadajuće kamate koje iznose 20.839.603.795,60 kn”, navodi Fina.
Što je s blokiranima koji imaju dug manji od 20 tisuća kuna?
Prema tome, udio glavnice u ukupnom dugu građana iznosi više od 40 milijardi kuna, odnosno ona zauzima oko 63 posto ukupnog duga građana. Zbog dojma koji imaju ovršeni građani da ogroman dio njihova duga otpada na kamate i ostale troškove, pogotovo kada su u pitanju dugovi za režije i oni prema teleoperaterima, upitali smo Finu i kakav je odnos glavnice i ostalih troškova kod dugova manjih od 20 tisuća kuna. I prema ovim podacima, koji doduše otkrivaju visoke troškove blokada za građane, glavnica ipak zauzima veći iznos od onoga što se možda čini, više od jedne četvrtine.
“Vezano za ukupne iznose dugova ovršenika – građana, za sve ovršenike čiji ukupni glavni dug je manji od 20.000,00 kn, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje za te je ovršenike evidentiran ukupni iznos glavnog duga od 1.041.461.220,56 kn, te 394.024.204,92 kn obračunatih kamata. Od tog iznosa na parnične troškove i troškove ovršnog postupka odnosi se iznos od 224.911.013,36 kn (te pripadajuće kamate 54.944.171,98 kn). Nenaplaćeni troškovi izvršenja iznose 92.544.136,20 kn, a iznos nenaplaćene glavnice ukupno iznosi 724.006.071,00 kn te 339.080.032,94 kn koji se odnosi na kamate na glavnice”, navodi Fina.
faktograf
