Dok se živa u termometru proteklih dana u Slavoniji i Baranji penjala gotovo do 40 stupnjeva, ponovno se aktualiziralo pitanje navodnjavanja ratarskih površina.
Klimatske promjene koje sa sobom donose visoke temperature, ispucalu zemlju i žedne usjeve, traže veći angažman na ovom području.Na žalost, Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi kako se oko navodnjavanja uvijek vrte velike priče i izuzetno skupe investicije, piše Glas Slavonije.- Svjesni smo toga da bi se u tom segmentu nešto trebalo pokrenuti, međutim, poučeni dosadašnjim realizacijama, i kada se išlo u takve investicije sa značajnim iznosima, nije bilo rezultata. Bojimo se da će se korištenjem EU fondova mnogo novca potrošiti, a ništa se neće napraviti. Po pitanju navodnjavanja mi smo na dnu Europe, ispod jedan posto površina u Hrvatskoj se navodnjava. Istina, otvoren je jedan sustav u Baranji ovih dana, vidjet ćemo kako će on funkcionirati. Možete primijetiti da se navodnjavanja rade ondje gdje velike tvrtke imaju zakup državnog poljoprivrednog zemljišta i to nije u blizini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - kaže Brlošić, osvrćući se na primjer Đakovštine.
- Kada govorimo o Đakovštini ne možemo se nadati navodnjavanju velikih površina. Prisjetimo se da je nekadašnji PIK Đakovo imao nekoliko lokacija gdje je vršio navodnjavanje. U postojećem sustavu navodnjavao je samo u Krndiji približno tisuću hektara, potom u Piškorevcima oko 150 hektara, u Budrovcima... Nije tu bilo nekih velikih ulaganja. Mislim da se po tom modelu može na mnogo mjesta krenuti s navodnjavanjem sto, dvjesto hektara, gdje taj sustav zaista ne košta mnogo. Može se napraviti nekoliko brana na potocima i eto vode za navodnjavanje - ukazuje Brlošić.
S druge strane u Hrvatskim vodama kažu kako intenzivno rade na razvoju projekata sustava navodnjavanja u cijeloj RH kroz Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), posebice na području Slavonije i Baranje.
- Poduzima se niz aktivnosti radi poboljšanja upravljanja vodnim režimom na malim slivovima gradnjom višenamjenskih vodnogospodarskih sustava. U lipnju ove godine realiziran je najveći investicijski projekt na području Baranje, a radi se na dvonamjenskom lateralnom kanalu Kneževi Vinogradi - Zmajevac - infrastrukturni objekt, kojeg čine kanal dužine 12,3 km, reverzibilna crpna stanica kapaciteta 5 m3/s, 6 ustava, 6 sifona, 1 vodna stepenica i 4 mosta i investicija je Hrvatskih voda ukupne vrijednosti 102 milijuna kuna. Navedeni lateralni kanal služi za navodnjavanje 5500 ha poljoprivrednog zemljišta, ističu u Hrvatskim vodama.
- Važno je napomenuti da će lateralni kanal u potpunosti promijeniti hidrološku situaciju u ovom području Baranje. Tijekom obilnih padalina voda s Baranjske planine slijevala se u Dunavski Rit, na kojem se odvija poljoprivredna proizvodnja, i izazvala plavljenje nižih područja. Vode bujica s Baranjske planine završit će u lateralnom kanalu te više neće ugrožavati poljoprivredne površine. Dok će s druge strane voda akumulirana u lateralnom kanalu osigurati vodu u ljetnom razdoblju potrebnu za navodnjavanje. Bitno je napomenuti da je jedan od objekata na kanalu i reverzibilna crpna stanica koja će osigurati dodatne količine potrebne vode za navodnjavanje u sušnom razdoblju godine, navode u Hrvatskim vodama.
U Hrvatskim vodama dodaju i kako su u fazi projektiranja još tri sustava navodnjavanja: Dravski Rit, Puškaš, Baranjska Planina na ukupnoj površini od cca 16.000 ha te Kapinci Vaška u Virovitičko-podravskoj županiji, 1260 ha.
- Na trasi budućeg kanala Dunav-Sava u tijeku je gradnja pilot-projekta navodnjavanja Biđ-Bosutsko polje koji se sastoji od dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u ukupnoj duljini od 14,78 km iz kojeg će se neposredno zahvaćati voda za sustav navodnjavanja u veličini od 4057 ha u I. fazi. Isto tako, iz ranijih godina, a putem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), sagrađeno je osam sustava za navodnjavanje na ukupnoj površini od 2772 ha, a kroz djelomičnu ili potpunu sanaciju uređena je infrastruktura navodnjavanja na devet postojećih sustava, odnosno na 3987 ha, navode u Hrvatskim vodama.
- Pored svega navedenog, putem Hrvatskih voda i u suradnji s jedinicama regionalne samouprave i resornog ministarstva, priprema se projektna dokumentacija za 45 novih sustava javnog navodnjavanja koje obuhvaća približno 35.000 ha. U proljeće ove godine prihvaćen je Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., unutar kojeg je programirana mjera 4 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjera 4.3 Potpora za ulaganja u infrastrukturu povezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom poljoprivrede i šumarstva. Kroz operaciju 6 omogućena je potpora u gradnju javnih sustava navodnjavanja. Korisnici mjere su jedinice regionalne samouprave, vrijednost potpore do 15 milijuna eura, a iznos potpore je 100 % u odnosu na prihvatljive troškove, navodi se.
IMAMO RESURSE
Zamjenik župana osječko-baranjskog dr. Željko Kraljičak kaže kako je poljoprivredna proizvodnja ona koja najviše ovisi o klimatskim uvjetima, a pouka iz katastrofalne suše iz 2003. godine, kao i u 2011. i 2012. godini, jest činjenica da je navodnjavanje poljoprivrednih površina, na kojima su zasijane poljoprivredne kulture, ključna stvar za poljoprivrednu proizvodnju u vremenu velikih klimatskih promjena.
- Prema veličini navodnjavanih površina Republika Hrvatska nalazi se na jednom od posljednjih mjesta u Europi. Službeni podaci ukazuju na to da se u Hrvatskoj navodnjavalo 9264 ha ili 0,86 posto korištenih poljoprivrednih površina. S obzirom na postojeće prirodne potencijale, a to su kvaliteta tla, bogati vodni resursi uz klimatske pogodnosti, nedvojbeno je da ih je potrebno koristiti za učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju. Analize pokazuju da se suše u Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i dužini trajanja, mogu smanjiti urode raznih kultura od 20 do 80 posto - ističe Kraljičak, te poručuje: Navodnjavanje je jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći!
seebiz
- Kada govorimo o Đakovštini ne možemo se nadati navodnjavanju velikih površina. Prisjetimo se da je nekadašnji PIK Đakovo imao nekoliko lokacija gdje je vršio navodnjavanje. U postojećem sustavu navodnjavao je samo u Krndiji približno tisuću hektara, potom u Piškorevcima oko 150 hektara, u Budrovcima... Nije tu bilo nekih velikih ulaganja. Mislim da se po tom modelu može na mnogo mjesta krenuti s navodnjavanjem sto, dvjesto hektara, gdje taj sustav zaista ne košta mnogo. Može se napraviti nekoliko brana na potocima i eto vode za navodnjavanje - ukazuje Brlošić.
S druge strane u Hrvatskim vodama kažu kako intenzivno rade na razvoju projekata sustava navodnjavanja u cijeloj RH kroz Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), posebice na području Slavonije i Baranje.
- Poduzima se niz aktivnosti radi poboljšanja upravljanja vodnim režimom na malim slivovima gradnjom višenamjenskih vodnogospodarskih sustava. U lipnju ove godine realiziran je najveći investicijski projekt na području Baranje, a radi se na dvonamjenskom lateralnom kanalu Kneževi Vinogradi - Zmajevac - infrastrukturni objekt, kojeg čine kanal dužine 12,3 km, reverzibilna crpna stanica kapaciteta 5 m3/s, 6 ustava, 6 sifona, 1 vodna stepenica i 4 mosta i investicija je Hrvatskih voda ukupne vrijednosti 102 milijuna kuna. Navedeni lateralni kanal služi za navodnjavanje 5500 ha poljoprivrednog zemljišta, ističu u Hrvatskim vodama.
- Važno je napomenuti da će lateralni kanal u potpunosti promijeniti hidrološku situaciju u ovom području Baranje. Tijekom obilnih padalina voda s Baranjske planine slijevala se u Dunavski Rit, na kojem se odvija poljoprivredna proizvodnja, i izazvala plavljenje nižih područja. Vode bujica s Baranjske planine završit će u lateralnom kanalu te više neće ugrožavati poljoprivredne površine. Dok će s druge strane voda akumulirana u lateralnom kanalu osigurati vodu u ljetnom razdoblju potrebnu za navodnjavanje. Bitno je napomenuti da je jedan od objekata na kanalu i reverzibilna crpna stanica koja će osigurati dodatne količine potrebne vode za navodnjavanje u sušnom razdoblju godine, navode u Hrvatskim vodama.
U Hrvatskim vodama dodaju i kako su u fazi projektiranja još tri sustava navodnjavanja: Dravski Rit, Puškaš, Baranjska Planina na ukupnoj površini od cca 16.000 ha te Kapinci Vaška u Virovitičko-podravskoj županiji, 1260 ha.
- Na trasi budućeg kanala Dunav-Sava u tijeku je gradnja pilot-projekta navodnjavanja Biđ-Bosutsko polje koji se sastoji od dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u ukupnoj duljini od 14,78 km iz kojeg će se neposredno zahvaćati voda za sustav navodnjavanja u veličini od 4057 ha u I. fazi. Isto tako, iz ranijih godina, a putem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), sagrađeno je osam sustava za navodnjavanje na ukupnoj površini od 2772 ha, a kroz djelomičnu ili potpunu sanaciju uređena je infrastruktura navodnjavanja na devet postojećih sustava, odnosno na 3987 ha, navode u Hrvatskim vodama.
- Pored svega navedenog, putem Hrvatskih voda i u suradnji s jedinicama regionalne samouprave i resornog ministarstva, priprema se projektna dokumentacija za 45 novih sustava javnog navodnjavanja koje obuhvaća približno 35.000 ha. U proljeće ove godine prihvaćen je Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., unutar kojeg je programirana mjera 4 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjera 4.3 Potpora za ulaganja u infrastrukturu povezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom poljoprivrede i šumarstva. Kroz operaciju 6 omogućena je potpora u gradnju javnih sustava navodnjavanja. Korisnici mjere su jedinice regionalne samouprave, vrijednost potpore do 15 milijuna eura, a iznos potpore je 100 % u odnosu na prihvatljive troškove, navodi se.
IMAMO RESURSE
Zamjenik župana osječko-baranjskog dr. Željko Kraljičak kaže kako je poljoprivredna proizvodnja ona koja najviše ovisi o klimatskim uvjetima, a pouka iz katastrofalne suše iz 2003. godine, kao i u 2011. i 2012. godini, jest činjenica da je navodnjavanje poljoprivrednih površina, na kojima su zasijane poljoprivredne kulture, ključna stvar za poljoprivrednu proizvodnju u vremenu velikih klimatskih promjena.
- Prema veličini navodnjavanih površina Republika Hrvatska nalazi se na jednom od posljednjih mjesta u Europi. Službeni podaci ukazuju na to da se u Hrvatskoj navodnjavalo 9264 ha ili 0,86 posto korištenih poljoprivrednih površina. S obzirom na postojeće prirodne potencijale, a to su kvaliteta tla, bogati vodni resursi uz klimatske pogodnosti, nedvojbeno je da ih je potrebno koristiti za učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju. Analize pokazuju da se suše u Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i dužini trajanja, mogu smanjiti urode raznih kultura od 20 do 80 posto - ističe Kraljičak, te poručuje: Navodnjavanje je jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći!
seebiz
