[caption id="attachment_114217" align="alignnone" width="460"] Zagreb, 27.09.2017. - Sjednica saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. Na dnevnom redu je razgovor  s kandidatima prijavljenima za predsjednika odnosno èlanove Povjerenstva za odluèivanje o sukobu interesa. Na fotografiji Dalija Oreškoviæ. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd[/caption]

Kad su postavljeni temelji Republike Hrvatske, politički akteri zamislili su je kao zarobljenu državu, u kojoj će se zakoni i svi bitni državni propisi donositi prema njihovim partikularnim interesima ili specifičnim interesima njihovih donatora, prijatelja, rodbine i kumova. To je do danas, zasigurno, najdosljednije provođeni dio projekta stvaranja nacionalne države.

Zato svi koji smatraju da bi ova zemlja ipak trebala biti slobodna i demokratska, a ne zarobljena država; svi koji smatraju da se protiv administrativne korupcije treba boriti čvrsto i uporno nisu dobrodošli i koristi se svaka prilika da ih se ukloni s pozicija na kojima mogu stvarati probleme. U tome i jest bit rušenja Dalije Orešković s dužnosti predsjednice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa (PSSI).

Sabor
Dogodila im se Dalija Orešković i postava Povjerenstva koja se nije dala zafrkavati (FOTO: Lupiga.Com)

Nije to povjerenstvo bilo zamišljeno kao institucija koja će se revno brinuti da se spriječi državne funkcionare da koriste političke pozicije za bogaćenje i namještanje poslova svojim jatacima, osnovano je pod pritiskom iz Brisela, a ovlasti koje su mu dodijelili HDZ i SDP takve su da ono ne može ozbiljno kažnjavati baš nikoga. Najveća vrijednost djelovanja PSSI-ja zapravo je prikupljanje imovinskih kartica političkih i sudskih glavešina te omogućavanje javnosti da ima uvid u njih, ali i ta je mogućnost ograničena jer se imovinske kartice uklanjaju šest mjeseci nakon odlaska određenog političara s dužnosti koja podrazumijeva predaju podataka o imovinskom stanju. Valja podsjetiti i da će, mnogo godina ranije, upravo iz prvi put objavljene službene imovinske kartice predsjednika Franje Tuđmana i supruge Ankice, hrabroj bankarskoj službenici Ankici Lepej postati jasno da on i supruga lažu hrvatsku javnost o svome imovinskom stanju.

Dalija Orešković preuzela je Povjerenstvo nakon višegodišnje borbe organizacija civilnog društva i novinara te pritiska iz Europske unije da se izravnoj kontroli političkih stranaka otme vođenje Povjerenstva. Do tada su u PSSI-ju sjedili saborski zastupnici i vodio ga je sabornik, a stručni vanjski članovi bili su nemoćni i birani su tek kao demokratska dekoracija. Većina u HDZ-u i SDP-u vjerojatno nije ni pomišljala da bi vođenje Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa mogla preuzeti osoba koju će krasiti profesionalni i ljudski integritet. A onda im se dogodila Dalija Orešković i postava Povjerenstva koja se nije dala zafrkavati.

Dalija Orešković
Nije se dala impresionirati dobro plaćenom državnom foteljom i nije pokazivala zahvalnost političarima i strankama koje su je izabrale (FOTO: Hina/lsd)

Imali su ograničene ovlasti, ali te su ovlasti koristili maksimalno i petogodišnji mandat obavili su besprijekorno, kažnjavali koliko su mogli i lijeve i desne prema kaznama u kojima ih ograničava zakon; ustrajavali su na traženju odgovora, iako ih nisu sve uspjeli dobiti. Sa znatnijim otporom susreli su se po povratku HDZ-a na vlast, prvo Karamarkovog, a onda i Plenkovićevog. I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ostajala je nijema na zahtjeve i pitanja koja su stizala iz Povjerenstva, a na koja ona nije namjeravala odgovoriti – od proslave rođendana sa Zdravkom Mamićem, preko smjene šefa tajne službe Dragana Lozančića do misterioznih putovanja u Sjedinjene Države s kojih se vraćala vidno vitkija i prpošnija.

Dalija Orešković nije se dala impresionirati dobro plaćenom državnom foteljom, nije pokazivala zahvalnost političarima i strankama koje su je izabrale, iz svih njezinih poteza bilo je jasno da ona svoju dužnost shvaća kao poziciju na kojoj se služi građanima i općem dobru. I to je njezina glavna "pogreška". Da je tu i tamo, zbog potrebe da se zadovolji forma, malo oprljila po džepu neki nebitni kotačić glasačke mašinerije ili nekog niže rangiranog državnog dužnosnika, moćnika iz kakve siromašne općine ili da nije ustrajavala da se članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa dozvoli uvid u porezne kartice funkcionara, Dalija Orešković mogla bi biti na čelu PSSI-ja, valjda, do kraja svog života.

U društvu koje, u prosjeku, iznad svega cijeni moćne lopove, moćne prevarante i moćne lažljivce pogrešno je misliti svojom glavom, pogrešno je koristiti ovlasti da bi se spriječilo te moćne lopove, prevarante i lažljivce da napreduju i da se množe. Iako je jasno da je Orešković odustala od daljnjeg natjecanja za predsjednicu Povjerenstva jer u prvom krugu glasanja nije prošla zbog neskrivene namjere HDZ-a (i SDP-a) da je uklone, jedan od važnijih razloga zasigurno se krije i u hrvatskim građanima koji su svojom intelektualnom i moralnom lijenošću u stanju obeshrabriti i najdobronamjernije ljude koji se bore za njihove interese. Dalija Orešković je samo jedna u nizu onih koje su zbog svog predanog, stručnog rada i profesionalnog integriteta morali napustiti poziciju otkad je ponovno zavladao HDZ. Posljednja je, ali sigurno ne i zadnja.

Andrej Plenković
Na kraju puta Plenković će se moći pohvaliti da je sustavno i nepokolebljivo konačno spriječio borbu protiv korupcije i sukoba interesa (FOTO: Hina/Slavko Vukadin)

Budući da ljudi poput nje ne mogu malome srediti upis na faks ili maloj srediti posao, budući da oni ne mogu namještati natječaje za rodijake poduzetnike, to što ih se miče po onoj ustaškog ministra vanjskih poslova Mile Budaka "Ili se pokloni, ili se ukloni" posve je ovom narodu nevažno jer njegovo političko pamćenje seže do posljednjeg pročitanog posta na Fejsu.

Dalija Orešković borila se protiv sukoba interesa moćnika i ta njezina borba, sudeći prema onome što je do sada pokazala, neće stati s gubitkom pozicije na kojoj je to mogla koliko-toliko, s obzirom na ograničene ovlasti i resurse, činiti uspješno i vidljivo svakome kome je do borbe protiv korupcije stalo ili je smatra jednim od najvažnijih nacionalnih problema.

Hrvatska je i službeno jedna od dvije najkorumpiranije države u Europi. Ako je borba protiv korupcije ikad i bila stvarna namjera političkih elita, ona danas više ne postoji premda upravo korupcija najrazornije uništava Hrvatsku. Kad jednom završi ovaj nakaradni autoritarni mandat Andreja Plenkovića, a taj kraj mogao bi biti baš gadan, jedan od rijetkih uspjeha kojim će se moći pohvaliti bit će da je sustavno i nepokolebljivo konačno spriječio borbu protiv korupcije i sukoba interesa.

 

lupiga