Ovršni postupak, od iduće godine, trebao bi biti brži, učinkovitiji i jeftiniji, a dostojanstvo dužnika, odnosno ovršenika, trebalo bi se dodatno zaštiti. To očekuje ministarstvo pravosuđa koje je još u rujnu prošle godine predstavilo glavne teze novog ovršnog zakona, a sada je nacrt zakonskog prijedloga upućen na javnu raspravu. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na tekst zakona, koji je dodatno uskađen s pravnom stečevinom Europske unije, može dati do početka veljače.
Jedna od najvećih novina zakona je povratak ovršnog postupka u ruke sudova, ali se radi njihova rasterećenja zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. Tako će sud, nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, kroz automatsku dodjelu, spis dodijeliti javnom bilježniku prema abecednom redu. No, ovrhe preko noći više se neće moći događati jer će javni bilježnik dužnika morati dva puta obavijestiti o pokretanju ovrhe te mu dati 15 dana da dug plati ili ga ospori. Potom će cijeli spis vratiti na sud, koji će voditi daljnji postupak.
Sam postupak ovrhe trebao bi postati jeftiniji. Aktualne odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka se brišu, potvrda o ovršnosti izdavat će se automatski te se njeno izdavanje više neće plaćati. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti koja bez PDV-a košta 30 kuna ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku, koja također bez PDV-a košta 250 kuna. Novim zakonom fiksiraju se i sudske pristojbe na rješenje o ovrsi te će za rješenja o ovrsi do 5.000 kuna sudska pristojba iznostit 200 kuna, a za rješenja iznad 5.000 kuna plaćat će se 300 kuna sudske pristojbe.
Od 3. kolovoza 2017. godine ovrha se ne može provoditi nad jedinom nekretninom dužnika u kojoj on stanuje, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla izjavio da je suglasan da se ovrha može provesti na toj nekretnini. To se rješenje iz sada važećeg zakona zadržava, kao i iznimka prema kojoj se ovrha nad jedinom nekretninom može provesti ako sud utvrdi da će dužniku nakon vraćanja duga ostati dovoljno novca za kupnju nove nekretnine u kojoj može stanovati. No, novost je povećanje glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to sa 20 na 40 tisuća kuna. Deložacije se, osim toga, više neće smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od 1.studenog do 1. travnja.
Prijedlogom novog zakona, ministarstvo pravosuđa uslišalo je i zahtjeve socijalnih partnera – poslodavaca i sindikata. Poslodavci su ukazivali kako ih provedba ovrhe nad plaćom radnika opterećuje i povećava im troškove poslovanja.
Od iduće godine više je neće provoditi, niti će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provoditi ovrhu nad mirovinom. Time će se, navodi resorno ministarstvo, poslodavci administrativno rasteretiti. Pritom se predlaže novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (FINA) koja „ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti“. Tako će poslodavcima ostati samo obaveza uplate na račun iznosa plaće izuzetog od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e.
Sindikatima je, pak, uvažen zahtjev za proširenjem primanja koja su izuzeta od ovrhe te se više neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.
Kako navodi resorno ministarstvo, uvodi se i pravilo „da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa“.
Postojeći dužnici, a prema zadnjim podacima FINE, u blokadi je gotovo 270 tisuća građana s ukupnim dugom koji je dosegnuo 25,4 milijarde kuna (glavnica i kamate), od novog ovršnog zakona neće imati koristi.
Naime, svi otvoreni postupci, kao i oni koji će se otvarati tijekom ove godine, vodit će se po postojećem zakonu, što znači da će i poslodavci dio ovrha i dalje provoditi.
Većina ovršnog postupa ubuduće se voditi elektronskim putem, a za razvoj nove aplikacije ministarstvo pravosuđa osiguralo je nešto više od milijun kuna za ovu i naredne dvije godine.
faktograf
Jedna od najvećih novina zakona je povratak ovršnog postupka u ruke sudova, ali se radi njihova rasterećenja zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. Tako će sud, nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, kroz automatsku dodjelu, spis dodijeliti javnom bilježniku prema abecednom redu. No, ovrhe preko noći više se neće moći događati jer će javni bilježnik dužnika morati dva puta obavijestiti o pokretanju ovrhe te mu dati 15 dana da dug plati ili ga ospori. Potom će cijeli spis vratiti na sud, koji će voditi daljnji postupak.
Jeftinija ovrha
Sam postupak ovrhe trebao bi postati jeftiniji. Aktualne odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka se brišu, potvrda o ovršnosti izdavat će se automatski te se njeno izdavanje više neće plaćati. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti koja bez PDV-a košta 30 kuna ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku, koja također bez PDV-a košta 250 kuna. Novim zakonom fiksiraju se i sudske pristojbe na rješenje o ovrsi te će za rješenja o ovrsi do 5.000 kuna sudska pristojba iznostit 200 kuna, a za rješenja iznad 5.000 kuna plaćat će se 300 kuna sudske pristojbe.
Od 3. kolovoza 2017. godine ovrha se ne može provoditi nad jedinom nekretninom dužnika u kojoj on stanuje, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla izjavio da je suglasan da se ovrha može provesti na toj nekretnini. To se rješenje iz sada važećeg zakona zadržava, kao i iznimka prema kojoj se ovrha nad jedinom nekretninom može provesti ako sud utvrdi da će dužniku nakon vraćanja duga ostati dovoljno novca za kupnju nove nekretnine u kojoj može stanovati. No, novost je povećanje glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to sa 20 na 40 tisuća kuna. Deložacije se, osim toga, više neće smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od 1.studenog do 1. travnja.
Prijedlogom novog zakona, ministarstvo pravosuđa uslišalo je i zahtjeve socijalnih partnera – poslodavaca i sindikata. Poslodavci su ukazivali kako ih provedba ovrhe nad plaćom radnika opterećuje i povećava im troškove poslovanja.
Od iduće godine više je neće provoditi, niti će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provoditi ovrhu nad mirovinom. Time će se, navodi resorno ministarstvo, poslodavci administrativno rasteretiti. Pritom se predlaže novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (FINA) koja „ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti“. Tako će poslodavcima ostati samo obaveza uplate na račun iznosa plaće izuzetog od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e.
Primanja izuzeta od ovrhe
Sindikatima je, pak, uvažen zahtjev za proširenjem primanja koja su izuzeta od ovrhe te se više neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.
Kako navodi resorno ministarstvo, uvodi se i pravilo „da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa“.
Postojeći dužnici, a prema zadnjim podacima FINE, u blokadi je gotovo 270 tisuća građana s ukupnim dugom koji je dosegnuo 25,4 milijarde kuna (glavnica i kamate), od novog ovršnog zakona neće imati koristi.
Naime, svi otvoreni postupci, kao i oni koji će se otvarati tijekom ove godine, vodit će se po postojećem zakonu, što znači da će i poslodavci dio ovrha i dalje provoditi.
Većina ovršnog postupa ubuduće se voditi elektronskim putem, a za razvoj nove aplikacije ministarstvo pravosuđa osiguralo je nešto više od milijun kuna za ovu i naredne dvije godine.
faktograf
