Povjerenstvo potvrđuje kako su dobili lažni iskaz Vlade. Ili je Vlada priznala da je odlučivala neka neformalna skupina?

„Čitam i vidim jako puno konstrukcija da sam govorio neke laži i neistine. To je lako provjerljivo u konačnici. Pogledajte dobro što me se pitalo i što sam odgovarao. Vidjet ćete i sami da tu nema nikakvih neistina, dapače“, izazvao je ministar financija Zdravko Marić novinare, nakon što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ponovo otvorilo njegov slučaj.

Slučaj je ponovo otvoren nakon što su u javnost procurili transkripti iskaza USKOK-u bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić.

Na pitanje novinara koliko je na kraju bilo sastanaka vezano za Agrokor, Marić je odgovorio: „Ja ih nisam prebrojao“. U Dnevniku HRT-a istog dana ministar se ponovno izvlačio kako sudjeluje na brojnim i različitim sastancima, naglašavajući kako je bitno da on nikakve odluke nije donosio, a s obzirom na to da se izuzeo iz odlučivanja o Agrokoru zbog izbjegavanja mogućeg sukoba interesa.

Samo dan kasnije, Povjerenstvo je danas objavilo svoje Rješenje o obnovi postupka protiv Zdravka Marića u kojem ne samo da potvrđuje kako je u iskazu Martine Dalić objavljenog na N1 pronašlo osnove za obnovu postupka, već zbog pisanja Nacionala namjerava i ponovo provjeriti što je točno Marić govorio na sastanku s Ivicom Todorićem 26. veljače 2017. – tj. provjeriti je li u svom pismenom i usmenom očitovanju Povjerenstvu govorio istinu.

Vlada prevarila Povjerenstvo

No, ono što je u tom rješenju najzanimljivije je detaljna ilustracija kako je Vlada muljala Povjerenstvu o broju i sadržaju sastanaka na temu Agrokora.

„Povjerenstvo je u predmetu koji se protiv dužnosnika Zdravka Marića vodio pod brojem P-188/16, povodom navoda iz zaprimljenih prijava, od Vlade RH, dopisom od 30. ožujka 2017. zatražilo očitovanje je li Vlada RH na nekoj od sjednica Vlade, sjednica Užeg kabineta Vlade ili nekom od radnih tijela Vlade raspravljala ili odlučivala o situaciji vezanoj uz poslovanje Agrokor koncerna te jesu li se predstavnici Agrokor koncerna sastali s članovima Vlade RH te, ukoliko jesu, zatraženo je da se u očitovanju specificira kada je navedeni sastanak/sastanci održani, gdje, što je na istom raspravljano i tko je tom prilikom bio prisutan“, navodi se.

Vlada je Povjerenstvu poslala odgovor tek 24. travnja 2017. u kojem je podsjetila kako je u priopćenju 14. ožujka 2017. izvijestila o održavanju sastanka između predstavnika Vlade RH, Hrvatskog sabora i Agrokora 26. veljače 2017. na kojem su sudjelovali premijer Andrej Plenković, tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov, ministrica Martina Dalić, ministar Zdravko Marić te Ivica Todorić i Ivan Crnjac.

Uz taj, Povjerenstvu je u tom prvom očitovanju Vlada priznala još samo jedan sastanak – održan 26. ožujka 2017., na kojem su se  premijer Plenković, Martina Dalić i Davor Božinović sastali s Ivicom Todorićem.

„U očitovanju je također navedeno kako Vlada nije na sjednici Vlade, Užeg kabineta ili drugog radnog tijela donosila odluke o situaciji vezanoj uz poslovanje koncerna Agrokor“, navodi Povjerenstvo.

Povjerenstvo je moralo dodatno provjeravati informaciju jesu li se 3. ožujka 2017. predstavnici Agrokora sastali s ministrom Marićem te je zatražilo sve informacije o sastancima između predstavnika Agrokora i Vlade na kojima je bio ministar Marić u razdoblju od siječnja 2016. nadalje.

Vlada je odgovorila kako su to ta dva sastanka – 26. veljače i 3. ožujka i na temelju toga je Povjerenstvo i ispitivalo Marića.

Prešućen inicijalni sastanak s Todorićem

Na osnovi iskaza Martine Dalić, Povjerenstvo sada zaključuje kako im je prešućen inicijalni sastanak održan u nedjelju 19. veljače 2017., kada su se ministrica Dalić i ministar Marić uputili na sastanak s Ivicom Todorićem, a tom prilikom Marić je od Todorića i preuzeo prezentaciju o stanju društva iz koje su kasnije pripadnici neformalne radne skupine crpili podatke o lošem stanju društva.

Iz iskaza Dalić primijetili su, također, kako je Marić bio prisutan i na sastanku koji je održan 7. travnja 2018., na kojem su bili prisutni premijer Plenković, Gordan Jandroković, Goran Marić, Tomislav Čorić, Davor Božinović, Ante Šprlje, Martina Dalić i Zdravko Marić – iako ni taj sastanak nije na upit prijavljen Povjerenstvu.

Povjerenstvo navodi kako o tim sastancima nije ništa znalo pa o tome Marića nije ni ispitivalo.

Audio snimka dokazuje da je Marić lagao?

Slijedom Marićeva poziva, Faktograf se potrudio pogledati iskaze koje Marić jest dao pred Povjerenstvom o odlučivanju o sukobu interesa. Kao što je poznato, USKOK se zadovoljio s ispitivanjem vrlo uskog kruga ljudi koji nije uključivao Marića.

Povjerenstvo je od Marića dobilo najprije pisanu izjavu, a potom ga je, zajedno s bivšim predsjednikom sabora Božom Petrovim, pozvalo i na usmeno saslušanje na kojem su se postavljala pitanja isključivo o spomenuta dva sastanka s Ivicom Todorićem – o sastanku 26. veljače kojeg su predstavnici Vlade te savjetnici iz neformalne radne skupine održali s Todorićem te o sastanku kojeg je sam Marić imao s Todorićem 3. ožujka, a na kojeg je otišao na zahtjev predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Prema prijašnjem zaključku Povjerenstva na sastanku 26. veljače Marić je obrazlagao opcije kreditiranja preko HBOR-a nakon što mu je o tome pitanje postavio premijer Plenković, a na drugi je sastanak također otišao u svojstvu prenositelja poruka – ni o čemu on na ta dva sastanka nije odlučivao te se, odlučeno je, nije našao u potencijalnom sukobu interesa.

Povjerenstvo u ovoj novoj odluci ipak pod znak sumnje dovodi istinitost Marićeva iskaza o sastanku 26. veljače, navodeći kako iz članka objavljenog u tjedniku Nacional proizlazi kako postoji audio snimka tog sastanka te da iz nje „proizlazi mogućnost da je uloga dužnosnika Zdravka Marića na predmetnom sastanku bila drugačija od one kako je utvrđeno u predmetnom postupku“.

Nacional je u tekstu pod naslovom „Tajne snimke sastanka s Todorićem u Vladi novi su dokazi protiv Zdravka Marića“ ustvrdio kako je preslušavanjem spomenute audio snimke utvrđeno da je Marić „ponudio Todoriću mogućnost da se Agrokoru pomogne“.

„Iz iskaza dužnosnice Martine Dalić također proizlazi i kako je održan niz sastanaka na kojima nisu bili prisutni predstavnici koncerna Agrokor, ali su bili prisutni predstavnici Vlade RH, Hrvatskog sabora, kreditnih institucija i trećih osoba, a među kojima je na sastancima bio prisutan i dužnosnik Zdravko Marić“, navodi Povjerenstvo te pojašnjava kako će se u obnovljenom postupku utvrditi je li održan sastanak 19. veljače, odnosno kakva je bila uloga ministra Marića na tom i na sastanku 26. veljače kao i na drugim sastancima koje u svom iskazu USKOKU spominje bivša potpredsjednica Vlade.

I pod pretpostavkom da je Marić pred Povjerenstvom odgovarao potpuno istinito, učinio je to tek nakon što je Vlada prethodno filtrirala informacije koje će poslati Povjerenstvu, prešućujući mu koliko je i kakvih sve sastanaka bilo na temu Agrokora. Vlada je u svom prvom očitovanju Povjerenstvu priznala samo očito tj. sastanak s Todorićem koji je već ionako izašao u javnost. Vlada je, bez svake sumnje, dala lažni iskaz Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Ili se u svojim očitovanjima Povjerenstvu zapravo vodila podatkom da se o  Agrokoru nije odlučivalo u tijelima Vlade već u kružoku ljudi nedefiniranog statusa?

Marić se izuzeo tek kad su o sastanku javili mediji

Ono što ministar Marić u svojim iskazima stalno naglašava jest da se on izuzeo od odlučivanja o Agrokoru, upravo kako ne bi bilo sumnje u mogući sukob interesa.

Međutim, kako to proizlazi iz iskaza bivše ministrice Martine Dalić, učinio je to tek nakon što je sve dospjelo u medije.

„14. ožujka 2017. N1 je objavio da je u Vladi RH održan sastanak između Ivice Todorića i Vlade RH, a radilo se o sastanku od prije tri tjedna, međutim, objavom navedene televizije, ova stvar je dobila svoj javni život, počeo je rasti interes medija s jedne strane za TD Agrokor, a s druge strane za aktivnosti Vlade. Istog dana održan je sastanak na kojem se artikulralo gdje smo te kakva je situacija. Sljedećeg dana, 15.3.2017. došlo je do daljnjeg pada vrijednosti obveznica Agrokora za 10%, do vrijednosti 65 centi za jedan euro. Nakon ovih objava, Zdravko Marić i Ministarstvo financija su se izuzeli od daljnje komunikacije s ekspertnom skupinom i svake druge aktivnosti i poslova vezanih za Agrokor“, kazala je Dalić USKOK-u, ostavljajući dojam da bi Marić nastavio aktivno sudjelovati na sastancima na kojima se odlučivala sudbina Agrokora te u mail prepisci grupe Borg da su sve aktivnosti prije plasiranja Lexa Agrokor na Vladu  i Sabor ostale pokrivene velom tajne.

Prema iskazu potpredsjednice Dalić, osim inicijalnog sastanka s Todorićem 19. veljače, Marić je tri dana kasnije prisustvovao sastanku na kojem se raspravljalo o osnivanju radne skupine te je uz prijedlog Martine Dalić da se pozovu Tomislav Matić i Ante Ramljak sugerirao Tončija Koronića pa ga je tijekom sastanka čak i kontaktirao. Prvi radni sastanak neformalne radne skupine održan je 23. veljače, uz prisustvo Marića. Potom je 26. veljače, uoči sastanka s Todorićem na kojem je sudjelovao, Marić bio i na pripremnom sastanku članova radne skupine, kao i na sastanku koji je uslijedio poslije susreta s Todorićem iste večeri. Dva dana kasnije održan je sastanak na kojem se okupio vrh vlade, uključujući Marića te pripadnici radne skupine, ojačani odvjetnikom Borisom Šavorićem.

Iskaz Besaka

Dodajmo tome kako je, iako se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne referira na iskaz Zorana Besaka USKOK-u, taj neformalni savjetnik s početka procesa upravo naglasio važnost uloge Marića u početnim koracima odlučivanja.

Na inicijativu Ladislava Turčinovića u ime MOST-a, Besak je pozvan u grupu 22. veljače i istog je dana otišao na sastanak na kojem su bili Tonči Korunić, Tomislav Matić, Ante Ramljak i Branimir Bricelj.

„Uslijedilo je više sastanaka s premijerom te g. Petrovim kao i predsjednikom MOST-a, nadalje, bio je prisutan i g. Božinović kao predstojnik kabineta premijera Plenkovića, ministrica Dalić te ministar financija Marić. Bilo je najmanje 5 do 8 sastanka, ja bih rekao da je to bila jezgra s kojom smo se mi sastajali i razmatrali moguće opcije za nastavak poslovanja TD Agrokor, pri čemu se radilo uglavnom o oralnim prezentacijama, mi smo održavali radionice, razmatrali problem s financijskog aspekta, ali i uvažavajući političke elemente, konotacije i efekte na ukupno gospodarstvo. Kada smo radili na rješavanju problematike TD Agrokor, odnosno na mogućim rješenjima, nisu bili prisutni predstavnici TD Agrokor, međutim, koristili smo se mišljenjem i saznanjima ministra Zdravka Marića, obzirom da je isti bio dugogodišnji zaposlenik TD Agrokor te bi nam on govorio o eventualnim reakcijama Ivice Todorića za naše prijedloge za rješavanje problematike“, svjedočio je Bricelj.

Ako Marić i nije donosio formalne odluke o daljnjim koracima, svakako je nudio glavne elemente za donošenje tih odluka.

 

faktograf