Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump će, navodno, već prvi dan boravka u Bijeloj kući krenuti u preoblikovanje američke trgovinske politike, stoji u memorandumu njegova tranzicijskog tima kojega se domogao CNN. Dokument je sačinjen od planova, prioriteta i rokova u prvih 200 dana Trumpove vladavine.
"Trumpovi trgovinski planovi prekidaju veze s globalističkim krilima Republikanske i Demokratske stranke. Administracija će preokrenuti desetljeća pomirljive trgovinske politike. Ispregovarat će nove trgovinske sporazume koji su prvenstveno u interesu američkih radnika i kompanija", piše u memorandumu.
Naime, nova administracija želi nove pregovore ili povlačenje iz Ugovora o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom (NAFTA). Zaustavit će sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), "nepošteni uvoz", "okončati nepoštene trgovinske prakse" i sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma. Istaknuta je i ideja "zadržavanja i vraćanja radnih mjesta u sektoru proizvodnje", koja se fokusira na snižavanje korporativnog poreza te eliminaciju određenih propisa o poduzetništvu i restrikcija o domaćoj energiji.
SAD i Kina – Nove "crvene linije" za Trumpa ili mogućnost suradnje nakon "smrti" Transpacifičkog sporazuma
Još uvijek nije jasno u kojem će smjeru ići vanjska politika nove Trumpove administracije, posebno vrsta odnosa koje Washington želi uspostaviti s Pekingom. Problem je što su demokrati Trumpu u nasljeđe ostavili strateški plan prodora u azijsko-pacifičku regiju i postavljanje proturaketnog sustava u Južnoj Koreji.
Uzmimo, na primjer, "preporuke" dvostranačkog kongresnog povjerenstva "SAD-Kina – Pregled gospodarske i sigurnosne situacije", koje u godišnjem izvješću Kongresu preporučuje hitnu potrebu za djelovanjem da se obuzdaju kineske kompanije u državnom vlasništvu, koje su "primarni gospodarski alat Komunističke partije u postizanju ciljeva kineske nacionalne sigurnosti".
Prema "preporuci", treba spriječiti da Kina preuzme američke tvrtke i da se promjeni mandat Odbora za inozemna ulaganja u SAD-u, vladine agencije koja nadzire sigurnost stranih ulaganja, kako bi se unaprijed isključile kompanije u vlasništvu kineske države.
Isto tijelo, što je posebno uznemirilo kineske vlasti, osuđuje Peking što se upliće u unutarnje poslove Hong Konga.
Što se tiče sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), sada već možemo govoriti o mrtvom projektu, iako je trebao biti kamen temeljac plana u sprečavanju Kine da u Aziji diktira pravila međunarodne trgovine.
Međutim, ovo su ostaci politike odlazeće administracije i dijela Kongresa koji je podržava, koja u posljednjih nekoliko tjedana nastoji što više otežati provedbu najavljenih promjena, iako je riječ o "preporuci", koju Bijela kuća može, ali i ne mora prihvatiti.
"TPP je mrtav"
Da je sporazum TPP "mrtav" jučer je rekao vijetnamski premijer Nguyen Xuan Phuc, koji je na 8. summitu Kambodža-Laos-Mianmar-Vijetnam izjavio da njegova zemlja u svjetlu promjena u Washingtonu neće ratificirati TPP, prenosi Reuters.
Čak se i Australija, tradicionalni američki saveznik, nada da će se barem ostaviti prostor za novi ugovor o slobodnoj trgovini, poput onog kojeg je Kina predložila 2012. godine, ako koji isključuje Washington, prenosi The Guardian.
Nema sumnje da je Donald Trump unio pravu pomutnju u planove globalističke elite, koja je u Bijeloj kući već vidjela Hillary Clinton, koja je prva u časopisu Foreign Affairs 11. listopada. 2011. iznijela plan o prodoru Amerike u azijsko-pacifičku regiju u 21. stoljeću.
No, hoće li Donald Trump zaista zaratiti s Kinom? Sudeći prema napisima zapadnih mainstream medija - hoće, ali u ekonomskom smislu.
Međutim, gotovo nitko nije prenio sadržaj razgovora Trumpa, Putina i Xi Jinpinga, kao i njihove želje, namjere i neke znakovite izjave.
The Brics Post prije tri dana piše kako predsjednici Kine, Rusije i Amerike razgovarali telefonom i cilj im je poboljšanje odnosa.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak održao telefonske razgovore s ruskim i kineskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom, te se složio oko osobnih susreta na neki kasniji datum.
Tijekom razgovora s Putinom su se obje strane dogovorile da će uložiti zajedničke napore za normalizaciju trenutno narušenih veza. Putin je izrazio spremnost Moskve za izgradnju partnerskog dijaloga s novom američkom administracijom na temelju jednakosti, uzajamnog poštovanja i nemiješanja u unutarnje poslove jedni kod drugih, a raspravljalo se i o sirijskoj krizi i dogovoreno je da će Rusija i SAD razmotriti zajedničke napore u borbi protiv "zajedničkog neprijatelja" - međunarodnog terorizma i ekstremizma.
Kineski predsjednik Xi Jinping je Trumpu u ponedjeljak rekao kako je suradnja "jedini ispravan izbor za buduće kinesko-američke odnose".
"Novoizabrani predsjednik Trump je izjavio kako vjeruje da će dvojica čelnika imati jedan od najjačih odnosa na dobrobit obje zemlje", izjavili su iz Trumpovog ureda.
Trumpova predsjednička kampanja je dala naglasak na ekonomski pritisak Kine, a on je rekao i da treba ubirati 45 posto carine na sav kineski izvoz u SAD. Peking nije službeno odgovorio, ali su kineski komentatori izračunali da bi, ako Kina uvede iste carine za američke proizvode, SAD imale puno više štete, nego koristi od takvih mjera. No, najavu ovako viske carine treba uzeti i kao dio predizborne retorike, kao što je bila izgradnja zida na granici s Meksikom, te druge Trumpove izjave.
Dakle, vratimo se u stvarnost. TPP je vjerojatno mrtav, a sličnu sudbinu čekaju i sporazumi NAFTA i TTIP.
Zanimljivost koju nitko nije prenio je poziv Pekinga novoj američkoj administraciji, netom po završetku razgovora između Trumpa i Xi Jinpinga, iako je riječ je o službenoj poruci kineskog vrha Washingtonu.
Amerika je pozvana da se pridruži kineskoj Azijskoj investicijskoj banci (AIIB)
AIIB sada ima 57 članova, uključujući i Kanadu, Australiju, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju, a kineski
glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, Geng Shuang, rekao je novinarima da pozdravlja izglede za ulazak Amerike u Azijsku infrastrukturu investicijsku banka (AIIB).
"Bilo bi dobro kada bi se Sjedinjene Američke Države, najveće svjetsko gospodarstvu, pridružile AIIB-u. To je naš stav od samog početka", rekao je Geng Shuang u odgovoru na pitanje o novoj upravi u Bijeloj kući.
Pitanje je došlo dan nakon što je čelnik AIIB, Jin Liqun, rekao kako ne isključuje mogućnost da se i SAD pridruže banci, sada kada je republikanski kandidat Donald Trump izabran za predsjednika.
Jin Liqun je rekao da je čuo izjave nekih Trumpovih savjetnika da bi novoizabrani predsjednik mogao učiniti taj pomak, iako se Obamina administracija oštro protivila čak i ulasku saveznika u kineski financijski mega-projekt.
Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost James Woolsey je u uvodniku za japanske novine rekao da je protivljenje AIIB-u bila "strateška pogreška".
"U početku je na formiranje AIIB-a Amerika gledala kao na prijetnju sustavu iz Bretton Woodsa, koji upravlja svjetskim gospodarstvom, uključujući Svjetsku banku i MMF. Svi su ovo tijelo vidjeli kao prijetnju njihovoj dominaciji u svjetskom gospodarskom poretku", rekao je Jin Liqun.
Multilateralna investicijska banka, koja ima temeljni kapital od 100 milijardi dolara, planira se pridružiti globalnim projektima čiste energije i ekološkim investicijskim projektima. Banka je formalno osnovana u Pekingu u prosincu prošle godine, a počela je s radom u siječnju.
AIIB će proširiti financijski doseg Kine i neće se natjecati samo sa Svjetskom bankom, nego i Azijskom bankom za razvoj, kojom je u velikoj mjeri dominira Japan. Kina je, međutim, više puta naglasila da je nova banka spremna raditi na zajedničkim projektima sa svim ostalim razvojnim bankama.
Nedavno se AIIB-u pridružila i Kanada, a sada Peking šalje signale Sjedinjenim Državama da bi bilo dobro da se, kao najveće svjetsko gospodarstvu, pridruže AIIB-u, te da je to stav Kine od samog početka. Nema sumnje da nas čeka zanimljiv rasplet događaja, jer je gotovo sigurno da se status quo neće očuvati.
AMSI
"Trumpovi trgovinski planovi prekidaju veze s globalističkim krilima Republikanske i Demokratske stranke. Administracija će preokrenuti desetljeća pomirljive trgovinske politike. Ispregovarat će nove trgovinske sporazume koji su prvenstveno u interesu američkih radnika i kompanija", piše u memorandumu.
Naime, nova administracija želi nove pregovore ili povlačenje iz Ugovora o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom (NAFTA). Zaustavit će sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), "nepošteni uvoz", "okončati nepoštene trgovinske prakse" i sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma. Istaknuta je i ideja "zadržavanja i vraćanja radnih mjesta u sektoru proizvodnje", koja se fokusira na snižavanje korporativnog poreza te eliminaciju određenih propisa o poduzetništvu i restrikcija o domaćoj energiji.
SAD i Kina – Nove "crvene linije" za Trumpa ili mogućnost suradnje nakon "smrti" Transpacifičkog sporazuma
Još uvijek nije jasno u kojem će smjeru ići vanjska politika nove Trumpove administracije, posebno vrsta odnosa koje Washington želi uspostaviti s Pekingom. Problem je što su demokrati Trumpu u nasljeđe ostavili strateški plan prodora u azijsko-pacifičku regiju i postavljanje proturaketnog sustava u Južnoj Koreji.
Uzmimo, na primjer, "preporuke" dvostranačkog kongresnog povjerenstva "SAD-Kina – Pregled gospodarske i sigurnosne situacije", koje u godišnjem izvješću Kongresu preporučuje hitnu potrebu za djelovanjem da se obuzdaju kineske kompanije u državnom vlasništvu, koje su "primarni gospodarski alat Komunističke partije u postizanju ciljeva kineske nacionalne sigurnosti".
Prema "preporuci", treba spriječiti da Kina preuzme američke tvrtke i da se promjeni mandat Odbora za inozemna ulaganja u SAD-u, vladine agencije koja nadzire sigurnost stranih ulaganja, kako bi se unaprijed isključile kompanije u vlasništvu kineske države.
Isto tijelo, što je posebno uznemirilo kineske vlasti, osuđuje Peking što se upliće u unutarnje poslove Hong Konga.
Što se tiče sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), sada već možemo govoriti o mrtvom projektu, iako je trebao biti kamen temeljac plana u sprečavanju Kine da u Aziji diktira pravila međunarodne trgovine.
Međutim, ovo su ostaci politike odlazeće administracije i dijela Kongresa koji je podržava, koja u posljednjih nekoliko tjedana nastoji što više otežati provedbu najavljenih promjena, iako je riječ o "preporuci", koju Bijela kuća može, ali i ne mora prihvatiti.
"TPP je mrtav"
Da je sporazum TPP "mrtav" jučer je rekao vijetnamski premijer Nguyen Xuan Phuc, koji je na 8. summitu Kambodža-Laos-Mianmar-Vijetnam izjavio da njegova zemlja u svjetlu promjena u Washingtonu neće ratificirati TPP, prenosi Reuters.
Čak se i Australija, tradicionalni američki saveznik, nada da će se barem ostaviti prostor za novi ugovor o slobodnoj trgovini, poput onog kojeg je Kina predložila 2012. godine, ako koji isključuje Washington, prenosi The Guardian.
Nema sumnje da je Donald Trump unio pravu pomutnju u planove globalističke elite, koja je u Bijeloj kući već vidjela Hillary Clinton, koja je prva u časopisu Foreign Affairs 11. listopada. 2011. iznijela plan o prodoru Amerike u azijsko-pacifičku regiju u 21. stoljeću.
No, hoće li Donald Trump zaista zaratiti s Kinom? Sudeći prema napisima zapadnih mainstream medija - hoće, ali u ekonomskom smislu.
Međutim, gotovo nitko nije prenio sadržaj razgovora Trumpa, Putina i Xi Jinpinga, kao i njihove želje, namjere i neke znakovite izjave.
The Brics Post prije tri dana piše kako predsjednici Kine, Rusije i Amerike razgovarali telefonom i cilj im je poboljšanje odnosa.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak održao telefonske razgovore s ruskim i kineskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom, te se složio oko osobnih susreta na neki kasniji datum.
Tijekom razgovora s Putinom su se obje strane dogovorile da će uložiti zajedničke napore za normalizaciju trenutno narušenih veza. Putin je izrazio spremnost Moskve za izgradnju partnerskog dijaloga s novom američkom administracijom na temelju jednakosti, uzajamnog poštovanja i nemiješanja u unutarnje poslove jedni kod drugih, a raspravljalo se i o sirijskoj krizi i dogovoreno je da će Rusija i SAD razmotriti zajedničke napore u borbi protiv "zajedničkog neprijatelja" - međunarodnog terorizma i ekstremizma.
Kineski predsjednik Xi Jinping je Trumpu u ponedjeljak rekao kako je suradnja "jedini ispravan izbor za buduće kinesko-američke odnose".
"Novoizabrani predsjednik Trump je izjavio kako vjeruje da će dvojica čelnika imati jedan od najjačih odnosa na dobrobit obje zemlje", izjavili su iz Trumpovog ureda.
Trumpova predsjednička kampanja je dala naglasak na ekonomski pritisak Kine, a on je rekao i da treba ubirati 45 posto carine na sav kineski izvoz u SAD. Peking nije službeno odgovorio, ali su kineski komentatori izračunali da bi, ako Kina uvede iste carine za američke proizvode, SAD imale puno više štete, nego koristi od takvih mjera. No, najavu ovako viske carine treba uzeti i kao dio predizborne retorike, kao što je bila izgradnja zida na granici s Meksikom, te druge Trumpove izjave.
Dakle, vratimo se u stvarnost. TPP je vjerojatno mrtav, a sličnu sudbinu čekaju i sporazumi NAFTA i TTIP.
Zanimljivost koju nitko nije prenio je poziv Pekinga novoj američkoj administraciji, netom po završetku razgovora između Trumpa i Xi Jinpinga, iako je riječ je o službenoj poruci kineskog vrha Washingtonu.
Amerika je pozvana da se pridruži kineskoj Azijskoj investicijskoj banci (AIIB)
AIIB sada ima 57 članova, uključujući i Kanadu, Australiju, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju, a kineski
glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, Geng Shuang, rekao je novinarima da pozdravlja izglede za ulazak Amerike u Azijsku infrastrukturu investicijsku banka (AIIB).
"Bilo bi dobro kada bi se Sjedinjene Američke Države, najveće svjetsko gospodarstvu, pridružile AIIB-u. To je naš stav od samog početka", rekao je Geng Shuang u odgovoru na pitanje o novoj upravi u Bijeloj kući.
Pitanje je došlo dan nakon što je čelnik AIIB, Jin Liqun, rekao kako ne isključuje mogućnost da se i SAD pridruže banci, sada kada je republikanski kandidat Donald Trump izabran za predsjednika.
Jin Liqun je rekao da je čuo izjave nekih Trumpovih savjetnika da bi novoizabrani predsjednik mogao učiniti taj pomak, iako se Obamina administracija oštro protivila čak i ulasku saveznika u kineski financijski mega-projekt.
Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost James Woolsey je u uvodniku za japanske novine rekao da je protivljenje AIIB-u bila "strateška pogreška".
"U početku je na formiranje AIIB-a Amerika gledala kao na prijetnju sustavu iz Bretton Woodsa, koji upravlja svjetskim gospodarstvom, uključujući Svjetsku banku i MMF. Svi su ovo tijelo vidjeli kao prijetnju njihovoj dominaciji u svjetskom gospodarskom poretku", rekao je Jin Liqun.
Multilateralna investicijska banka, koja ima temeljni kapital od 100 milijardi dolara, planira se pridružiti globalnim projektima čiste energije i ekološkim investicijskim projektima. Banka je formalno osnovana u Pekingu u prosincu prošle godine, a počela je s radom u siječnju.
AIIB će proširiti financijski doseg Kine i neće se natjecati samo sa Svjetskom bankom, nego i Azijskom bankom za razvoj, kojom je u velikoj mjeri dominira Japan. Kina je, međutim, više puta naglasila da je nova banka spremna raditi na zajedničkim projektima sa svim ostalim razvojnim bankama.
Nedavno se AIIB-u pridružila i Kanada, a sada Peking šalje signale Sjedinjenim Državama da bi bilo dobro da se, kao najveće svjetsko gospodarstvu, pridruže AIIB-u, te da je to stav Kine od samog početka. Nema sumnje da nas čeka zanimljiv rasplet događaja, jer je gotovo sigurno da se status quo neće očuvati.
AMSI
