Tomislav Karamarko, u pratnji ostalih sejmena, ukazao se na poluotoku Prevlaci i pokušao obići državne objekte za koje HDZ tvrdi da ih Vlada priprema za prihvat izbjeglica što bi u Hrvatsku mogle početi dolaziti tzv. južnom rutom, odnosno preko Albanije i Crne Gore
U Ujedinjenim nacijama u New Yorku, u toku 70. zasjedanja Opće skupštine, konačno su se, nakon dvije godine i na sat i pol, susreli američki predsjednik Obama i ruski predsjednik Putin. Razgovarali su o mogućnosti združene vojne i političke intervencije protiv Islamske države u Siriji, ali točka razilaženja jest sudbina Bašara al-Asada, sirijskog predsjednika: Amerikanci ne odustaju od njegovog svrgavanja, to je uostalom bio jedan od glavnih razloga pokretanja građanskog rata u Siriji, dok se Rusi zalažu za Asadov ostanak na vlasti, jer ga smatraju garantom kakve-takve stabilnosti u zemlji izmučenoj četverogodišnjim ratom. A dok se istražuju mogućnosti da se Asadu obilno vojno pomogne u borbi protiv ISIL-a, da bi se potom vidjelo što učiniti s istim tim Asadom i sa Sirijom, izbjeglim Sirijcima – a njih je više od četiri milijuna – neizvjesno putovanje prema Europi nameće se kao jedino rješenje.
U Hrvatsku je do srijede, do zaključenja ovoga teksta, a tokom prethodna dva tjedna, ušlo pa ubrzo izišlo u pravcu Mađarske oko 90 hiljada izbjeglica. U utorak je kamp u Opatovcu, u blizini hrvatsko-srpske granice, obišao premijer Milanović: još jednom je ismijao inzistiranje HDZ-a i HDZ-ove marionete na funkciji predsjednice Republike da se granica prema Srbiji zatvori upotrebom vojske, e kako izbjeglice ne bi ulazile u Hrvatsku mimo legalnih graničnih prijelaza. ‘Molim ih kao boga da nam prestanu raditi štetu, jer ovo je pokušaj pravljenja štete pod svaku cijenu u nadi da će sebi napraviti nešto dobro za izbore. Dok mi ovdje radimo posao, Karamarko i njegovi stranački sejmeni, kao u vrijeme turskih ratova, plaše ljude’, kazao je Milanović.
Za to vrijeme predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, u pratnji ostalih sejmena, ukazao se na poluotoku Prevlaci i pokušao obići državne objekte za koje HDZ tvrdi da ih Vlada priprema za prihvat izbjeglica što bi u Hrvatsku mogle početi dolaziti tzv. južnom rutom, odnosno preko Albanije i Crne Gore. Policija je Karamarku i društvu onemogućila pristup tim objektima, a Milanović je demantirao da se na Prevlaci planira zbrinjavanje izbjeglih ljudi. ‘Neće biti ništa od toga. Rekao sam da se ljude ne vodi na tu kalvariju, preko planina i klanaca, i zasad ih se i ne vodi. Na kraju krajeva, mi tu granicu možemo i hoćemo zatvoriti ako se netko usudi to napraviti. Policija je dolje za svaki slučaj. Naša kuća je otvorena, naša vrata su otvorena, ali dajte barem da mi odlučimo koja su to vrata’, izjavio je premijer, ali Karamarka to nije odvratilo od širenja dezinformacije da će izbjeglice stići na dubrovačko primorje i tako uništiti hrvatski turizam.
Traje štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima: osim što se smanjuje broj prosvjetara u štrajku, ništa se suštinski nije promijenilo ni nakon što je Vlada uputila sindikatima pismo namjere u kojem piše da će se, poslije formiranja nove Vlade, ‘u skladu s mogućnostima državnog proračuna, razmotriti prijedlozi modela za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih u sustavu obrazovanja’. Sindikati su pismo namjere doživjeli kao otvorenu uvredu, jer smatraju da se radi o dokumentu koji buduću Vladu, koje god boje ona bila, ne obavezuje ni na što, a oni, sindikalisti, žele upravo to da se aktualna Vlada, u tehničkom mandatu, čvrsto obaveže na povećanja plaća u obrazovanju za četiri posto. ‘Ozbiljno mislimo povećati plaće u sljedećem mandatu, a na ultimatume ne pristajemo’, kazao je ministar Vedran Mornar. Tomislav Karamarko poručio je, naravno, da prosvjetarima odmah treba povećati plaće za traženih četiri posto.
Hrvatski sabor raspušten je u ponedjeljak, a već u utorak Kolinda Grabar-Kitarović iz New Yorka je telefonski razgovarala s premijerom Milanovićem i šefom HDZ-a Karamarkom o datumu parlamentarnih izbora. Milanovićev je stav da nema potrebe da se konzultira s predsjednicom Republike o datumu izbora, jer je to jedna od rijetkih odluka koje predsjednica treba samostalno donijeti, a da njegovoj stranci i koaliciji odgovara svaki od potencijalnih termina – a to su prve četiri nedjelje u studenome – uključujući i 22. studenoga, četiri dana nakon vukovarske komemoracije. Karamarko je vjerojatno bio nešto kooperativniji kad je riječ o konzultacijama s predsjednicom, a njegov je stav da izbori trebaju biti što prije, a to bi značilo, ipak, prije obljetnice u Vukovaru. U skladu s takvim stanjem stvari, najrealnije je očekivati da će hrvatski birači glasati 8. ili 15. studenoga. Predsjedničina konačna odluka bit će poznata u ponedjeljak.
portalnovosti
Susret
U Ujedinjenim nacijama u New Yorku, u toku 70. zasjedanja Opće skupštine, konačno su se, nakon dvije godine i na sat i pol, susreli američki predsjednik Obama i ruski predsjednik Putin. Razgovarali su o mogućnosti združene vojne i političke intervencije protiv Islamske države u Siriji, ali točka razilaženja jest sudbina Bašara al-Asada, sirijskog predsjednika: Amerikanci ne odustaju od njegovog svrgavanja, to je uostalom bio jedan od glavnih razloga pokretanja građanskog rata u Siriji, dok se Rusi zalažu za Asadov ostanak na vlasti, jer ga smatraju garantom kakve-takve stabilnosti u zemlji izmučenoj četverogodišnjim ratom. A dok se istražuju mogućnosti da se Asadu obilno vojno pomogne u borbi protiv ISIL-a, da bi se potom vidjelo što učiniti s istim tim Asadom i sa Sirijom, izbjeglim Sirijcima – a njih je više od četiri milijuna – neizvjesno putovanje prema Europi nameće se kao jedino rješenje.
Opatovac
U Hrvatsku je do srijede, do zaključenja ovoga teksta, a tokom prethodna dva tjedna, ušlo pa ubrzo izišlo u pravcu Mađarske oko 90 hiljada izbjeglica. U utorak je kamp u Opatovcu, u blizini hrvatsko-srpske granice, obišao premijer Milanović: još jednom je ismijao inzistiranje HDZ-a i HDZ-ove marionete na funkciji predsjednice Republike da se granica prema Srbiji zatvori upotrebom vojske, e kako izbjeglice ne bi ulazile u Hrvatsku mimo legalnih graničnih prijelaza. ‘Molim ih kao boga da nam prestanu raditi štetu, jer ovo je pokušaj pravljenja štete pod svaku cijenu u nadi da će sebi napraviti nešto dobro za izbore. Dok mi ovdje radimo posao, Karamarko i njegovi stranački sejmeni, kao u vrijeme turskih ratova, plaše ljude’, kazao je Milanović.
Prevlaka
Za to vrijeme predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, u pratnji ostalih sejmena, ukazao se na poluotoku Prevlaci i pokušao obići državne objekte za koje HDZ tvrdi da ih Vlada priprema za prihvat izbjeglica što bi u Hrvatsku mogle početi dolaziti tzv. južnom rutom, odnosno preko Albanije i Crne Gore. Policija je Karamarku i društvu onemogućila pristup tim objektima, a Milanović je demantirao da se na Prevlaci planira zbrinjavanje izbjeglih ljudi. ‘Neće biti ništa od toga. Rekao sam da se ljude ne vodi na tu kalvariju, preko planina i klanaca, i zasad ih se i ne vodi. Na kraju krajeva, mi tu granicu možemo i hoćemo zatvoriti ako se netko usudi to napraviti. Policija je dolje za svaki slučaj. Naša kuća je otvorena, naša vrata su otvorena, ali dajte barem da mi odlučimo koja su to vrata’, izjavio je premijer, ali Karamarka to nije odvratilo od širenja dezinformacije da će izbjeglice stići na dubrovačko primorje i tako uništiti hrvatski turizam.
Štrajk
Traje štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima: osim što se smanjuje broj prosvjetara u štrajku, ništa se suštinski nije promijenilo ni nakon što je Vlada uputila sindikatima pismo namjere u kojem piše da će se, poslije formiranja nove Vlade, ‘u skladu s mogućnostima državnog proračuna, razmotriti prijedlozi modela za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih u sustavu obrazovanja’. Sindikati su pismo namjere doživjeli kao otvorenu uvredu, jer smatraju da se radi o dokumentu koji buduću Vladu, koje god boje ona bila, ne obavezuje ni na što, a oni, sindikalisti, žele upravo to da se aktualna Vlada, u tehničkom mandatu, čvrsto obaveže na povećanja plaća u obrazovanju za četiri posto. ‘Ozbiljno mislimo povećati plaće u sljedećem mandatu, a na ultimatume ne pristajemo’, kazao je ministar Vedran Mornar. Tomislav Karamarko poručio je, naravno, da prosvjetarima odmah treba povećati plaće za traženih četiri posto.
Izbori
Hrvatski sabor raspušten je u ponedjeljak, a već u utorak Kolinda Grabar-Kitarović iz New Yorka je telefonski razgovarala s premijerom Milanovićem i šefom HDZ-a Karamarkom o datumu parlamentarnih izbora. Milanovićev je stav da nema potrebe da se konzultira s predsjednicom Republike o datumu izbora, jer je to jedna od rijetkih odluka koje predsjednica treba samostalno donijeti, a da njegovoj stranci i koaliciji odgovara svaki od potencijalnih termina – a to su prve četiri nedjelje u studenome – uključujući i 22. studenoga, četiri dana nakon vukovarske komemoracije. Karamarko je vjerojatno bio nešto kooperativniji kad je riječ o konzultacijama s predsjednicom, a njegov je stav da izbori trebaju biti što prije, a to bi značilo, ipak, prije obljetnice u Vukovaru. U skladu s takvim stanjem stvari, najrealnije je očekivati da će hrvatski birači glasati 8. ili 15. studenoga. Predsjedničina konačna odluka bit će poznata u ponedjeljak.
portalnovosti
