Šest dugih ljeta

Recesija

Europska komisija objavila je da će Hrvatska ove godine, nakon šest dugih ljeta, izaći iz recesije, te da će ovogodišnji rast BDP-a biti mršavih 0,3 posto, no toliko nije dovoljno za ozbiljniji val zapošljavanja, a naročito nije dovoljno za smanjenje proračunskog deficita i za obuzdavanje bujajućeg javnog duga koji se bliži brojci od 90 posto BDP-a. Ispada, eto, da više nadrlja vlast koja zemlju izvede iz recesije nego ona koja recesiju dobrim dijelom proizvede, a u prilog tome može govoriti potpuna javna ravnodušnost na riječi kojima je HDZ-ovac Ivan Šuker, ministar financija u prethodnim HDZ-ovim vladama, komentirao vijesti iz Europske komisije: ‘Čak i malo pozitivnije najave za sljedeću godinu neće biti posljedica rada ove nesposobne Vlade, već će ti pokazatelji biti bolji zahvaljujući nekoj drugoj vladi koja će doći i značajnije promijeniti smjerove u Hrvatskoj.’ Kao da ništa nije bilo i kao da se nitko ničega ne sjeća, što vjerojatno i nije tako daleko od realnosti…

Kamate

Sad se u HDZ-u traži junak koji će biti dovoljno maštovit i dovoljno pozdravljen s vlastitim obrazom – u oštroj konkurenciji su rečeni Šuker, Gordan Jandroković i Željko Reiner; gdje je nestala Ivana Maletić? – da se obruši na Vladu zbog nakane da znatno snizi zatezne kamate za dugovanja među građanima i između građana i pravnih osoba: sa sadašnjih 12,4 posto, zatezne kamate za građane pale bi na 8,14, a za poduzeća na 10,14 posto. Time će se Hrvatska skinuti s EU-trona kad je riječ o visini zateznih kamata. HDZ-ovo obrušavanje zacijelo neće izbjeći ni namjera Vlade da uskoro inicira i smanjivanje maksimalnih bankarskih kamata na stambeno i potrošačko kreditiranje: neslužbeno se najavljuje da bi maksimalna kamata mogla biti smanjena za jedan postotni poen. To obrušavanje, međutim, neće smetati HDZ-u da zdušno podržava borbu Udruge ‘Franak’ ili neku sličnu inicijativu. Radi se o rijetkom političkom fenomenu: HDZ-ova popularnost raste na svakodnevnoj produkciji unutrašnje kontradiktornosti, neuvjerljivosti i lutanja.

Ultimatum

Kad budete čitali ovaj broj Novosti, bit će poznato čime je rezultirao subotnji ultimatum Đure Glogoškog, jednog od vođa braniteljskog prosvjeda u Savskoj, premijeru Zoranu Milanoviću da do četvrtka, 7. svibnja, s njima započne razgovore u prisustvu javnosti, odnosno novinara i kamera, ali prilično je izvjesno da takvog susreta neće biti, nakon što je Glogoški na subotnjem skupu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića pozvao Milanovića i njegovu Vladu da odstupe. ‘Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja’, poručio je tada Glogoški. A što će se dogoditi 30. svibnja, kad je, inače, Dan državnosti samo u glavi Glogoškog i njegovih kompanjona? ‘Vidjet ćemo što ćemo. Uvjerili ste se da smo uvijek ispoštovali ono što smo najavili’, izjavio je vođa prosvjeda, dodajući da sve ima svoj kraj, pa tako i njihovo strpljenje.

Izbori

Zadnjeg aprilskog dana, objavom u Narodnim novinama na snagu su stupile odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama za 31. maj ove godine. Podsjetimo, manjinska vijeća se biraju u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnika pojedine nacionalne manjine ima barem 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, odnosno u općinama i gradovima u kojima živi više od dvjesto pripadnika pojedine nacionalne manjine ili u županijama u kojima ih živi više od petsto. Predstavnici se, pak, biraju u jedinicama samouprave gdje živi najmanje sto pripadnika jedne nacionalne manjine. U općinska vijeća nacionalnih manjina bira se deset članova, u gradska 15, a u županijska i u vijeća grada Zagreba 25 članova. Na prošlim izborima Vlada je raspisala izbore za 312 vijeća, i to 71 u županijama i gradu Zagrebu, 127 u gradovima i 114 u općinama. Službene cifre za ovogodišnje izbore još nisu objavljene, ali će se, po svemu sudeći, kretati u gabaritima s prošlih izbora.Kako su izračunali u SNV-u, koji je i u ranijem sazivu imao najviše vijećnika i predstavnika unutar srpske zajednice, u ovom, četvrtom sazivu Srbi imaju pravo na ukupno 147 vijeća, od toga 19 u županijama i po 64 u gradovima i općinama, s ukupno 2075 vijećnika. Srbi imaju pravo i na ukupno 63 predstavnika, jednog na nivou županije, 21 u gradovima i 41 u općinama. To znači da mogu biti predstavljeni u ukupno 20 županija, 85 gradova i 105 općina, odnosno u 210 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Koliko će od toga biti ostvareno, zavisi od interesa potencijalnih kandidata i agilnosti aktualnih manjinskih vijeća koja svoju funkciju, iako u tehničkom smislu, ostvaruju do konstituiranja novih vijeća. Liste se podnose do 12. maja, a građani pripadnici manjina imaju mogućnost da do 20. maja u svojim sredinama provjere jesu li na spisku i ako treba, zatraže dopunu ili ispravak podataka. (N. J.)