Ministarstvo prometa iz Bruxellesa je dobilo potvrdu da je iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj odobreno jedanaest projekata iz područja prometa, koje će EU sufinancirati s 306,9 milijuna eura od ukupno 456 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz te omotnice.




Taj će novac značajno unaprijediti prometnu infrastrukturu Hrvatske, odnosno njezina središnjeg dijela jer je Slavonija ponovno dobila - mrvice, piše Glas Slavonije.

Naime, jedini projekt među jedanaest odobrenih za EU sufinanciranje hrvatski je dio mosta Svilaj preko rijeke Save. Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne vrijednosti 25 milijuna eura, a svaka država daje polovinu sredstava. Od hrvatskih 12,8 milijuna eura EU će sufinancirati 7,1 milijun. Ugovori su već potpisani te bi gradnja trebala početi u kolovozu ove godine, uz rok za završetak od dvije godine. Dakle, od ukupnog iznosa svih projekata koje Europska unija sufinancira s 306,9 milijuna eura Slavonija će dobiti samo 2,3 posto.

Najveći projekt koji će se sufinancirati iz tog fonda je projekt modernizacije i gradnje drugog kolosijeka pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica u duljini od 43,2 kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 297,1 milijun eura, a EU će ga sufinancirati s 241,3 milijuna. S tim koridorom povezan je i drugi projekt, vrijedan 140,5 milijuna eura. Riječ je o kontejnerskom terminalu Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Njega će EU sufinancirati s 26,8 milijuna eura.

Sufinancirat će se i projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu, projekt za zračni promet u zagrebačkoj zračnoj luci, projekt sustava za potrebe Kontrole zračne plovidbe, projekt punionica za električne automobile itd. Iako je također infrastrukturni projekt, Pelješki most nije u okviru CEF-a. Naime, Pelješki most ne povezuje dvije države, nego teritorij unutar jedne države te će se financirati sredstvima regionalnog razvoja.

Jasno, Slavonci i Baranjci takvom raspodjelom novca nisu zadovoljni. A u kritikama središnje vlasti pridružili su im se i Dalmatinci, kojih uopće nema na popisu projekata za sufinanciranje EU sredstvima. Ovo su samo neki od komentara na društvenim mrežama: “Aerodrom Zagreb, luka za Zagreb, ceste za Zagreb, i nakon svega ode lova od turizma u Zagreb, i onda se ovi iz Zagreba pitaju zašto se Dalmatinci ljute. Ma idite u PM, koga vi zaj...te ovdje, da im nije Dalmacije i love od turizma, ne bi imali love ni za ćevape gore”, “Realno i žalosno. Slavonci su u bivšoj Jugi radili za Beograd, a danas u Hrvatskoj rade za Zagreb. Inati se, Slavonijo...”, “Slavonija je bila dobra samo za obranu i glasanje, sad - tko nas je...”, “Slavonija jedino dobije led i poplave”, “Ni jedan projekt u Dalmaciji? Baš čudno. Ali zato imamo na šlepere naših Dalmatinaca u Saboru i Vladi koji prokajkaju nakon mjesec dana u Zagrebu.”