Kada ste se posljednji put smijali do suza, toliko da vas danima kasnije bole trbušni mišići?
Istraživanje koje je provela Američka udruga psihologa, pokazalo je da je 76 posto ispitanika toliko pod stresom da ne mogu normalno funkcionirati.
Kao izvor stresa ispitanici navode inflaciju, politiku i rasno nasilje, a isti im izaziva glavobolje, umor, depresiju, iscrpljenost i anksioznost, stoji u izvješću koje je Udruga objavila na svojoj stranici apa.org.
Na pitanje s početka teksta, oni bi vjerojatno odgovorili s “ne znam” ili “ne sjećam se”, kao i mnogi koji nisu sudjelovali u spomenutoj studiji.
Jedno od rješenja za stres koji nas toliko opterećuje da ne možemo normalno funkcionirati, nalazi se u smijehu i zabavi. Onoj u kojoj zaboravljamo na sve brige. Smijeh je lijek i to nije floskula.
U knjizi “The Fun Habit: How The Disciplined Pursuit of Joy And Wonder Can Change Your Life“, psiholog Mike Rucker navodi da je sreća stanje uma i hoćemo li se zabaviti ili ne, ovisi prvenstveno o nama samima.
“Zabava znači manje misliti, a više činiti. Dostupna je svima u gotovo bilo koje vrijeme i osigurava izravan neurološki put do poboljšanja našeg blagostanja.
Ne mora to biti nešto spektakularno niti jako uzbudljivo. Tihe aktivnosti koje nam pružaju ravnotežu i regeneraciju – poput vrtlarstva, meditacije ili čitanja – smatraju se zabavom“, objašnjava autor knjige za CNN.
“Studije sugeriraju da su ljudi koji su si osigurali vrijeme za zabavu i bavljenje stvarima i aktivnostima koje ih vesele, najproduktivniji ljudi. Osim toga, ljudi koji se ne zabavljaju traže ne baš najsretnije oblike bijega od stvarnosti”, dodaje Rucker.
Catherine Price, novinarka koja prati područje znanosti i autorica knjige “The Power of Fun”, objavljene 2021., ima sličan stav.
“Zaista trivijaliziramo zabavu i tako smo nemarni u tome kako koristimo tu riječ. Zabava je važna za našu sreću i zdravlje”, piše ona u svojoj knjizi.
Smijeh kao lijek
“Bori se ili bježi” naša je prirodna reakcija na stres i trebala bi trajati kratko, no današnji tempo života nam to ne dozvoljava. Stres s kojim mnogi žive iz dana u dan neprestano je pokreće.
Mentalitet borbe ili bijega djelo je simpatičkog živčanog sustav zbog kojeg dolazi do pojačanog lučenja kortizola, plitkog disanja, lupanja srca i širenja zjenica. Neprestano funkcioniranje u ovom modu ima ozbiljne implikacije na zdravlje, poput povećanog rizika od pretilosti, bolesti srca, raka i raznih drugih bolesti.
Na suprotnoj strani jednadžbe je parasimpatički živčani sustav koji obnavlja organizam. On aktivira mod “odmori se i probavi” ili “nahrani i uzgajaj”. Kada živimo na vibracijama parasimpatičkog živčanog sustava, tijelo usporava svoje kretanje, srce usporava otkucaje, a dah se produbljuje.
Parasimpatički živčani sustav aktivira se kada mozak zna da nam ne prijeti nikakva opasnost. Tu na scenu stupa smijeh. Pomaže živcima da se smire, opuste i obnove te nam osigurava prijeko potreban predah od stanja “bori se ili bježi” u kojem smo gotovo neprestano.
Stoga, kada vam se idući put ukaže prilika za zabavu, zgrabite je objeručke. Još bolje – sami je stvorite već danas. Uživajte!
