Najmoćniji poslodavci na Summitu 100 najavili nove poteze i zadatke za političare
Najmoćniji poslodavci koji zapošljavaju više od stotine tisuća ljudi, političari, bankari, europski dužnosnici okupili su se u Portorožu oko inicijative Summit 100, kako bi poslali poruku da regija mora raditi zajednički kako bi iskoristila potencijal u investicijskom smislu, ali i kako bi našla svoju poziciju, a ne postala podružnica velikih europskih tvrtki. U zaključcima koji su saželi dva dana intenzivnih razgovora i poslovnih pregovora poduzetnici su političarima dali niz zadataka. U sektoru turizma traže manji PDV i subvencije. Popunjenost hotela u regiji je 40 do 50 posto bez obzira na to radi li se o Ljubljani, Zagrebu ili Beogradu. Zato predlažu obraćanje umirovljenicima za produžetak sezone, razvoj lječilišnog turizma te projekt Balkan. PDV u regiji za turizam iznosi od 7 do 13 posto i trebalo bi ga dodatno smanjiti te tražiti subvencije da bi se osigurala ulaganja, kažu poduzetnici. Energetičari su se koncentrirali na obnovljive izvore. Velike državne kompanije imaju ograničenu mogućnost ulaganja pa drže da treba olakšati kooperaciju. Ciljevi su ujediniti načine poslovanja, izmiriti konflikte između energetike i zaštite okoliša, pojednostaviti i pojeftiniti fluktuaciju energije iz obnovljivih izvora preko granica te osnovati regionalno koordinacijsko tijelo u kojem bi sudjelovala ministarstva, komunalna poduzeća, gospodarske komore te EBRD i druge neutralne međunarodne institucije. Sektor proizvodnje i prodaje hrane i pića, u kojem su Emil Tedeschi, Agrokorovi Damir Kuštrak i Ljerka Puljić te srpski kralj šećera Miodrag Kostić, zagovara krovni brend za prezentaciju – ‘Adria Balkan’ ili ‘Adria’.
– To je nužnost jer količine vina, maslinova ulja, sira s naših prostora svjetski su nerelevantne ako nastupamo s pozicije pojedinog proizvođača. Italija je pozitivan primjer za integriranu prodaju konkurentskih proizvođača u specijaliziranim trgovinama zemlje porijekla, a kako smo mi male zemlje, onda je regija jedino rješenje – kazao je Tedeschi. Traže i da se poreznim tretmanom stimulira spajanje jer ima bolju percepciju među građanima u odnosu na preuzimanje. Grupa koja je raspravljala o razvoju ekonomije bazirane na znanju istaknula je brain-drain kao veliki problem regije jer je s naših područja u inozemstvo otišlo 200.000 ljudi mlađih od 30.
Ideja je poduzetnika da u idućih pet godina dovedu 100.000 stranih studenata u regiju kojima bi se studij naplaćivao. Za to je potreban konzorcij regionalnih lidera u obrazovanju i mogućnost nostrifikacije diploma, kooperacija s međunarodnim sveučilištima i marketing baziran na tome. Treba se obraćati Bliskom i Dalekom Istoku i fokusirati se na medicinu i inženjering. Poduzetnici iz sektora digitalizacije govorili su o digitalnom potpisu i mikroplaćanjima s obzirom na to da za njih ne postoji platforma. Traže ‘digitalni glas odozgo’ odnosno nositelja kojem će se svi obraćati, a to bi bilo neko tijelo unutar države. Digitalnu agendu treba implementirati u političke programe svake stranke, zatražili su. Više od poruka koje su stigle s panela i govornica Summit 100 polučio je poslovne inicijative i susrete koji bi mogli odigrati važnu ulogu u idućim mjesecima. U velikim projektima ulogu bi mogao imati i Junckerov plan. Poznato je da je Zračna luka Dubrovnik odabrana kao prvi projekt za koji će EU jamčiti, a među osam projekata na listi za financiranje jedina je s područja regije.
Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke, rekao je da vjeruje da bi uz pomoć tog poola investicija EU mogla nadoknaditi zaostatak za ostalim tržištima. Investicije u EU pale su za 15 posto, a u odnosu na Aziju i Ameriku u inovacijama EU zaostaje za 1,8 posto BDP-a. U infrastrukturu uz naglasak na transport treba uložiti još 50 milijardi eura, a Hoyer je istaknuo i snažnu potporu koridoru Vc.
– Mogli bismo povećati apsorpciju iz fondova Europske unije isključivo ako ponudimo savjetodavne usluge zemljama i financijsku potporu za podmirivanje sufinanciranja projekata EU – poručio je Hoyer te obećao potporu EIB-a.
>> Emil Tedeschi: Mi smo male zemlje. Regija je jedino rješenje
U idućih pet godina dovesti 100 tisuća stranih studenata
1.Turizam: Tri su smjera u kojima treba ići: obratiti se umirovljenicima koji sve više putuju i tako produljiti sezonu, razvijati lječilišni turizam te ponuditi projekt Balkan za goste s dalekih tržišta. PDV u regiji za turizam i turističke usluge iznosi od 7 do 13 posto i trebalo bi ga dodatno smanjiti te tražiti subvencije da bi se osigurala ulaganja.
2. Energetika: Ujediniti principe i načine poslovanja, izmiriti konflikte između energetike i zaštite okoliša, pojednostaviti i pojeftiniti fluktuaciju energije iz obnovljivih izvora preko granica te osnovati regionalno koordinacijsko tijelo u kojem bi sudjelovala ministarstva, komunalna poduzeća, gospodarske komore te EBRD i druge neutralne međunarodne institucije.
3. Hrana i piće: Pod krovnim brendom za prezentaciju ‘Adria Balkan’ ili ‘Adria’ nuditi proizvode. Primjer za to je Italija koja je nastupala pod oznakom zemlje podrijetla, a kako smo mala tržišta, mi bismo nudili proizvode zemalja regije koju bi trebalo proširiti i izvan zemalja bivše Jugoslavije. Poreznim tretmanom stimulirati spajanje tvrtki u odnosu na akvizicije zbog lakšeg prihvaćanja među građanima.
4. Ekonomija znanja: Iz regije se odselilo 200.000 mladih ljudi. U idućih pet godina dovesti 100.000 stranih studenata u regiju, kojima bi se studij naplaćivao. Za to je potreban konzorcij regionalnih lidera u obrazovanju i mogućnost nostrifikacije diploma, kooperacija s međunarodnim sveučilištima i marketing baziran na toj osnovi. Treba se obraćati Bliskom i Dalekom istoku i fokusirati se na medicinu i inženjering.
5. Digitalne tehnologije: Digitalni potpis i mikroplaćanja sadašnja su potreba, a za njih ne postoji platforma. Traže ‘digitalni glas odozgo’ odnosno nositelja kojem će se svi obraćati, a to bi bilo neko tijelo unutar države. Digitalnu agendu treba implementirati u političke programe svake stranke.
vecernji
