I četvrto, puno se spekuliralo o tome kako je Most agregat provincijskih, konzervativnih i vrlo religioznih birača, no ovo istraživanje signalizira da su za Most u većem postotku glasali umjereni ljudi čiji su stavovi o kontroverznim pitanjima pobačaja, školskog vjeronauka i shvaćanju demokracije generalno opet bliži Milanovićevoj koaliciji Hrvatska raste
Dva istraživanja, koja se sada predstavljaju široj publici, konačno uspješno atakiraju na nedoumicu koja traje otkako je Božo Petrov šokirao sve i svima pomrsio račune pokupivši 19 mandata na parlamentarnim izborima. Tko je zapravo Most, pitanje je koje visi u zraku svih ovih mjeseci, a na njega se puno točnije može odgovarati sada, kad smo zavirili u prvo poglavlje velikog istraživanja Promocije plus o političkim stavovima u 4. izbornoj jednici. A kao drugi i trenutno kompletniji izvor bitnih podataka treba uzeti postizborno anketno istraživanje koje je za Fakultet političkih znanosti provela agencija Hendal još u prosincu 2015., a čiji se rezultati tek sada daju na uvid javnosti.
Iako ovdje tražimo profil Mosta, recimo za okvir kako je, prema Promociji plus, čak 63 posto svih birača u 4. izbornoj jedinci (teritorij Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije) u ovom momentu toliko razočarano Vladom HDZ-a i Mosta da želi prijevremene izbore najkasnije do konca godine. A što bi bilo s podrškom ekipi Bože Petrova u toj 4. izbornoj jedinici ako bi se izbori uskoro ponovili? E pa Mostu bi ostalo vjerno samo 30 posto građana koji su za njih glasali u studenom, dok bi čak 70 posto listića sada otišlo u druge kutije. Najviše Živom zidu (16 posto), zatim SDP-u (11 posto), zatim HNS-u (5 posto). Petina ne bi izašla na birališta. A samo 1,6 posto simpatizera Mosta probalo bi danas s HDZ-om. To znači da su se Mostovi protestni glasovi doista u puno većem broju sakupili iz svjetonazora lijevog centra i ljevice, nego Karamarkovog HDZ-a i nacionalističke desnice u Domoljubnoj koaliciji. Naravno, za stabilnije zaključke trebaju nam podaci o cijeloj Hrvatskoj, no već je indikativan i ovaj uzorak iz Slavonije, gdje tradicionalno pobjeđuje HDZ.
Daljnje uvide u to »tko je Most« daje i istraživanje napravljeno za FPZ. Prema analizi dr. Gorana Čulara, birači Mosta su, prvo, desetak godina mlađi nego birači Domoljubne i koalicije Hrvatska raste. Drugo, mostovci se slabo identificiraju sa strankama za koje glasaju, nisu tip »vjernih« glasača, a najčešće na nacionalnim i lokalnim izborima biraju različitu ponudu. Treće, 31 posto glasača Mosta sebe smatra liberalima, 24 posto socijaldemokratima, a tek 26 posto demokršćanima. I ovdje su, dakle, ispali u puno većoj mjeri bliži onome što se u Hrvatskoj smatra ljevicom nego desnome, a pogotovo radikalno desnome.
I četvrto, puno se spekuliralo o tome kako je Most agregat provincijskih, konzervativnih i vrlo religioznih birača, no ovo istraživanje signalizira da su za Most u većem postotku glasali umjereni ljudi čiji su stavovi o kontroverznim pitanjima pobačaja, školskog vjeronauka i shvaćanju demokracije generalno opet bliži Milanovićevoj koaliciji Hrvatska raste.
Taj slabo poslušni i slabo ukalupljeni Most, kod kojega ne pali stranačka stega, i koji je na čak četiri različita načina glasao o izvještaju pučke pravobraniteljice Lore Vidović, bit će, dakle, vrlo opasan za Karamarka kad se u saborskim povjerenstvima krene u rasijecanje afere »konzultantica«. Jasno da ni Mostu nije do prijevremenih izbora koje, kako vidimo, zazivaju birači u Slavoniji. Ali zbog lokalnih izbora dogodine, a i zbog parlamentarnih ako ih bude, ipak se bolje svidjeti svom biračkom tijelu. Nego Tomislavu Karamarku.
novilist
