Treba ih rastjerati s HRT-a i krenuti od početka

Hrvatska radio-televizija pokrenula je bizaran sudski spor, protiv vlastitih zaposlenika, odnosno protiv Hrvatskog novinarskog društva. Od Hrvatskog novinarskog društva HRT traži 200 tisuća kuna, zbog priopćenja koji je ogranak HND-a u javnoj informativnoj kući dao u rujnu.

Još 50 tisuća kuna HRT želi naplatiti od svoje zaposlenice, predsjednice HND-ovog ogranka Sanje Mikleušević Pavić, dok od svog suspendiranog zaposlenika Hrvoja Zovka, inače predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, HRT traži 250 tisuća kuna. Hrvoja Zovka HRT tuži zbog javnih istupa, a sve tužbe podnesene su zbog »grubo povrijeđenog ugleda, časti i imena«. Ovakve tužbe u Hrvatskoj nisu zapamćene niti u devedesetima, u vrijeme najžešćeg pritiska politike na slobodu medija.

U rujanskom priopćenju ogranka HND-a na HRT-u, zbog kojeg je vodstvo ove kuće amenovalo spomenute tužbe, članovi novinarskog društva zaposleni na HRT-u ukazali su na cijeli niz situacija i pojava na Prisavlju koje smatraju poraznima, od preprodaje karata za finale Svjetskog prvenstva u nogometu, preko financiranja serije »Je li moglo drugačije«, do – cenzure.

– Ni na koji način ne sudjelujemo u odluci da se serijalima poput »Je li moglo drugačije«, koji opravdavaju grabež, korupciju i bezakonje, dodijeli više od pola milijuna kuna. Neki od nas već godinama kući u kojoj rade nude projekte za dokumentarne filmove čija je cijena upravo simbolična, ali nismo dobili mogućnost da ih proizvedemo, dok se vanjskim suradnicima dubioznih ideja, čije se profesionalne biografije javno propituju, omogućila izdašna zarada. Mi, novinari HRT-a i članovi HND-a, izrazito se protivimo tome da se novac građana, od kojih su mnogi na socijalnom minimumu, ulaže u manipulativne i moralno upitne projekte, stajalo je između ostaloga u priopćenju članova HND-a s javne radio-televizije.

Informacija o tužbama Hrvatskom novinarskom društvu i zaposlenicima HRT-a stigle su dan prije Božića. A sad ćemo se vratiti dvije godine unazad, u svibanj 2016. godine, kad su Hrvatsko novinarsko društvo, ogranak HND-a na HRT-u te Sindikat novinara i medijskih djelatnika na HRT-u javnosti uputili priopćenje u kojem sa zabrinutošću informiraju da se »u v.d. mandatu nove Uprave HRT-a dogodila brza egzekucija i to na svim razinama – od Poslovnih jedinica Program i Produkcija preko Poslovnih jedinica Tehnologija i Poslovanje do mreže regionalnih TV Centara«.

– Prisavska »metla« zahvatila je gotovo 70 rukovoditelja, urednika, novinara, redatelja, snimatelja, inženjera, pravnika. Za smjene za koje nekima trebaju godine, novoj v.d. Upravi trebala su tek nepuna dva mjeseca, stajalo je u priopćenju od prije dvije godine, zbog kojeg nitko nije nikog tužio.
Što se dogodilo u međuvremenu? Je li Hrvatska radio-televizija od priopćenja iz 2016. godine do danas mukotrpno radila na svojoj časti i ugledu, koje sad, lijepo izgrađene i ulaštene, želi zaštititi od svakog ataka?

Ako se gradnjom ugleda i imena može nazvati povijesni revizionizam koji ide do te mjere da falsificira dobro poznate činjenice iz hrvatske prošlosti, onda se može reći da su na HRT-u gradili ugled i ime. Samo u drugom dijelu tekuće godine na HRT-u su emitirali takve svinjarije da bi u pristojnijoj državi od ove čelni čovjek javne radio-televizije Kazimir Bačić odavno bio smijenjen, baš kao i odgovorni urednici televizije koji su u program, recimo, pripustili i takve monstruoznosti poput informacije da je ustaški Dječji logor u Sisku bio dom za ratnu siročad. Da ova vrsta povijesnog revizionizma HRT-u nipošto nije strana, urednici i voditelji pokazali su gosteći Igora Vukića i Romana Leljaka, pri čemu su nekritički reklamirali njihove revizionističke stavove o logoru Jasenovac.

Ako i ostavimo po strani najveće svinjarije HRT-a, pogledajmo što je HRT napravio po pitanju informiranja javnosti. Gdje su istraživačke priče javne radiotelevizije? Koju je to veliku aferu HRT otkrio i gdje mu je istraživački tim koji je prije par godina najavljivan s Prisavlja? Gdje su HRT-u osjetljive informacije koje se na dnevnoj bazi objavljuju na internet portalima, medijima koji u stotinu života neće skupiti budžet od milijardu i nešto kuna, koliko ima HRT? Od čega se, na koncu, sastoje ugled i čast HRT-a? Neka odgovori na ova pitanja tko može, a vjerujemo da će na HRT-u i za to naći načina, ali kakav god on bio, čini se da je recept za javnu radio-televiziju samo jedan: rastjerati sve s Prisavlja i početi iz početka.

 

novilist