Treći put na velikom testu

Ishod sljedećih izbora osim o sudbini pojedine stranke odlučivat će i o budućnosti takozvanog trećeg političkog puta, onog u kojem bi se na sceni konačno pojavila stabilna treća centristička politička snaga koja bi mogla biti protuteža i HDZ-u i SDP-u.

U studenom prošle godine kao glavni kandidat za to pojavio se Most osvojivši čak 19 mandata što je vjerojatno šokiralo i samog Božu Petrova i njegove najbliže suradnike koji su očekivali daleko manju podršku birača. Do tako velikog uspjeha došlo je iz nekoliko razloga. Kao prvo ispuhale su se dvije političke opcije u kojima su birači vidjeli mogućnost za takozvani trećiput, odnosno za političko rješenje koje bi izuzimalo iz vlasti dvije velike stranke. Laburiste je uništio neuspjeh na izborima za Europski parlament 2014. godine na kojima nije osvojen ni jedan mandat nakon čega je predsjednik i osnivač stranke Dragutin Lesar podnio neopozivu ostavku čime je stranku osudio na nepovratan politički pad. Njegovi nasljednici na čelu stranke pokazali su se nedoraslima i laburisti su danas praktički pred propašću. Nakon laburista u prvi je plan kao nositelj protestnih glasova iskočio Orah pod vodstvom Mirele Holy. U jednom je trenutku ova stranka tijekom 2014. godine postala čak druga stranka u zemlji u istraživanjima javnog mnijenja – iza HDZ-a, ali ispred SDP-a. Međutim, podrškom Ivi Josipoviću na predsjedničkim izborima Mirela Holy pozicionirala je Orah na ljevicu što je udaljilo dio birača, a sudbina je stranke potom zakucana lošim kadrovskim rješenjima i nedostatkom unutarstranačke demokracije.

Sve je to skupa jako dobro iskoristio Most. Za stranku su – kao uostalom i za Laburiste i za Orah – mogli glasovati birači inače skloni bilo lijevom bilo desnom centru. Lijevi zbog toga jer je Petrov, kao i neki drugi čelnici Mosta, percipiran kao veliki borac protiv korupcionaških HDZ-ovih ekipa u lokalnoj samoupravi. S druge strane čelnici Mosta bliski su Katoličkoj crkvi, a među viđenijim kandidatima bio je i nekadašnji zamjenik predsjednika HDZ-a Drago Prgomet koji se jedini u vodstvu HDZ-a suprotstavljao politici koju su provodili predsjednik stranke Tomislav Karamarko i njegov prvi suradnik, glavni stranački tajnik Milijan Brkić. I kao rezultat svega toga osvojeno je čak gore spomentih 19 saborskih mandata.

Ponovi li Most ovaj rezultat definitivno bi se pozicionirao kao treća politička opcija u zemlji. Zacementirao bi svoju poziciju borca protiv okamenjenog establišmenta utjelovljenog u dvije velike stranke. Čak i u slučaju da HDZ i SDP naprave veliku koaliciju, što se zasad čini jako malo vjerojatnim, Most bi bio u dobitnoj poziciji za sljedeće dijeljenje političkih karata, makar do njega došlo za četiri godine, u ljeto 2020. godine kada bi se trebali održati sljedeći redoviti parlamentarni izbori.

Međutim, veliko je pitanje kako će Most proći na izborima. S jedne strane pred birače izlaze s velikim zaslugama za sprječavanje nove afere oko INA-e. Bili su jedina politička snaga koja se javno usprotivila pokušaju novog aranžmana s MOL-om kojeg je najavljivao Tomislav Karamarko, ali još više neki njegovi pobočnici. S druge pak strane Most se u šest mjeseci vladanja malo i potrošio.

Osim Mosta kandidaturu za vođu treće političke opcije istaknula je i stranka Pametno koju vodi Marijana Puljak. Riječ je o ultraliberalnoj opciji koja se zauzima za uvođenje efikasnog kapitalizma. Problem je Pametnog što čini se nema previše financijskih sredstava kojima bi potaknuo svoju kampanju mada njihova čelnica definitivno ima potencijal postati zamjetan faktor na domaćoj političkoj sceni. Osim Mosta i Pametno u ovaj se prostor želi ugurati i Živi zid koji je prije izbora zbunio svoje birače ušavši u koaliciju koja se zove »Jedina opcija« u kojoj su mu partneri ražalovani nekadašnji članovi Mosta predvođeni Ivanom Lovrinovićem. Zidovci su cijelo vrijeme marljivo otežavali deložacije tako da je za vjerovati da ih birači neće zaboraviti.

Kao potencijalna treća opcija ponovo se pokušava nametnuti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. On je okupio grupu bivših članova Vlade s kojima pokušava uvjeriti birače da se radi o novoj opciji iako su njeni glavni akteri na političkoj pozornici već duže od 20 godina.

Sve u svemu, predstojeći će izbori, osim što će iznjedriti novu saborsku većinu odlučiti konačno i o tome hoće li Hrvatska otići dalje prema dvostranačju ili će se politički pejzaž promijeniti na način da će se učvrstiti neka treća opcija.

novilist