TV rašetanje: Minus i pokoji plus

U svom filmu, HRT, 21. rujna, 20:10

Za prvog gosta u novoj sezoni emisije Tončica Čeljuska izabrala je Miloša Bikovića i napravila dobar posao. Jedna od tri najveće postjugoslavenske filmske zvijezde (uz Sergeja Trifunovića i Gorana Bogdana), Biković je postao poznat po seriji "Montevideo, Bog te video", a poharao kina filmom "Južni vetar". U Pulu je došao na premijeru nastavka "Južnog vetra"; karte su planule sedam dana ranije, a glumac je dočekan dugotrajnim ovacijama. Biković ostavlja dojam ozbiljna čovjeka kojega slava nije uzela. Trenutno igra glavnu ulogu u novom filmu kultnog autora Slobodana Šijana, koji se nakon sedamnaest godina pauze opet prihvatio režije. Biković je u Rusiji snimio dvanaest filmova, imao je, između ostalog, glavnu ulogu u "Slugi", najgledanijem ruskom hitu svih vremena koji je samo u kinima gledalo dvanaest milijuna ljudi. Dobio je rusko državljanstvo i glavnu nagradu Ruske Federacije, koju mu je osobno uručio Putin. Njegovi su se roditelji – ovo zvuči kao filmska priča – dva puta ženili i rastajali, pa su on i njegov stariji brat (koji se zamonašio) rođeni u dva braka istih roditelja; kad se Miloš rodio, bili su po drugi put sretno razvedeni... Čeljuski je rekao ponešto i o dobrosusjedskim odnosima: "Mi nemamo kuda nego da idemo ka kontaktu, i ma koliko to sad zvučalo daleko i naivno, ka ljubavi, jer je na drugoj strani vrlo crna perspektiva, autodestrukcija."

Vijesti, Al Jazeera, 21. rujna, 20:15

Zoran Milanović u New Yorku je izjavio da je predsjednik Hrvata u Bosni i Hercegovini, što je očekivano izazvalo dar-mar, premda su motivi možda bili "kontakt i ljubav", kako bi rekao Biković. Novinar Al Jazeere zamolio ga je da pojasni tu izjavu, pa je Milanović dodao kako je htio reći da je on predsjednik i Hrvata koji ne žive u Hrvatskoj, a imaju pravo glasa jer su hrvatski državljani. Svejedno, ta će izjava, u kojoj se oslonio na Ustav, glede & unatoč pojašnjenju imati dalekosežne posljedice. Je li Aleksandar Vučić predsjednik svih Srba koji imaju srpsko državljanstvo? Ako su Milanović i Vučić predsjednici svih svojih državljana, što su im onda predsjednici država u kojima žive? Je li BiH dvostruku kondominij? Ili – kondemonij? Cijela ta džungla na asfaltu nastala je iz nereguliranog raspada bivše države, iz slijepog nacionalizma koji nas je odveo u slijepu ulicu iz koje više nikad nećemo izaći. Nema sumnje da će Milanovićeva izjava – zapravo, parafraza Tuđmanove ideje o "predsjedniku svih Hrvata" – biti toplo dočekana i rado citirana, kako u "srpskom svetu" tako i u Herceg-Bosni. Ćeraće se oni još.

Provjereno, Nova TV, 23. rujna, 23:29

U devetominutnom prilogu Barbara Majstorović pokazala je pakao koji može zateći ljude koji imaju "pouzdanje u zemljišne knjige", odnosno pouzdanje u "institucije koje rade svoj posao", s kojima je prerano umrli Milan Bandić – okorjeli realist – tjerao šegu do kraja života. Novinarka "Provjerenog" snimila je kafkijansku priču o mladoj Zagrepčanki Ivani Jerković Erak koja je kupila stan, digla kredit i uložila solidan novac u uređenje, da bi joj jednoga dana sa suda stigla obavijest kako stan nije njezin jer je ostavinska rasprava jednog prethodnog vlasnika završila dodjelom stana njegovoj (tj. njezinoj) polusestri koja, usput budi rečeno, živi u Švedskoj i ne želi govoriti za TV. U zemljišnim knjigama nije bilo nikakvih plombi, agencija za nekretnine i banka kreditor provjerili su sve papire (napomeni kako je nekoć bila stavljena primjedba na vlasništvo nitko nije poklonio pažnju, jer nije bilo plombe), a sutkinja je rekla da joj je žao, ali da stan pripada polusestri. Slučaj je na Vrhovnom sudu. To što se dogodilo Ivani Jerković Erak može se dogoditi bilo kome. Pravnici su objasnili kako se svi zahtjevi za plombama ne unose u zemljišne knjige jer bi to paraliziralo kupoprodaju nekretnina (kod rastava braka npr. ishod bi se mogao čekati godinama), no ovako ispada da postoji pravna norma koja se zove "povjerenje u zemljišne knjige", ali država ne jamči za nju, iako može generirati tešku nepravdu. Rješenje? Državni fond za namirenje ovakvih žrtava? Unošenje svih tereta u zemljišne knjige?

Dnevnik, HRT, 25. rujna, 19:00

Dragan Nikolić "Prle" (long time no see) iz Njemačke je u dahu izbiflao kratku, ali sadržajnu analizu četiri mandata odlazeće Mutti. Globtroter Prle zna znanje. Odlazeća državnica – koja će se u njemačku povijest upisati slovima podjednake veličine kao Adenauer, Kohl ili Brandt – iza sebe je ostavila veliko naslijeđe. Kad su njemačke banke uzdrmale rastrošnu grčku ekonomiju (Nijemci su im uvaljivali sve i svašta, bez osobite provjere kreditne sposobnosti), pa je ministar Schäuble htio Grke izbaciti iz eurozone, Merkel ih je spasila. Pozvala je izbjeglice iz Sirije u Njemačku, što je dovelo do strahovitog migrantskog cunamija. Ona ga je zaustavila dogovorom s Erdoganom, kojemu su dane milijarde za prihvat migranata. Odlučila se za euroobveznicu nakon covid-krize, što se pokazalo spasonosnim. Odlučila je prekinuti izgradnju nuklearki. Njemačka autoindustrija okreće se prema struji. Legalizirala je istospolne brakove, odvela demokršćane prema centru. Nijemcima, kažu ankete, neće nedostajati. Nama hoće. Ali dobar je znak da će bilo koji njezin nasljednik, kažu analitičari, njemačku voditi istim putem.

Minus i plus, HRT, 26. rujna, 20:10

U najgledanijem prime timeu tjedna, nedjeljom u osam, HRT je počeo emitirati novu, dvanaestodijelnu seriju "Minus i plus". Autor Ognjen Sviličić – odličan režiser i sjajan pisac scenarija, naročito kad su u kadru likovi iz Zagore – posegnuo je za formulom koja se pokazala uspješnom. Mlada i temperamentna Dalmatinka udaje se za smirenog mladog Zagrepčanina, odvjetnika, nakon samo mjesec dana poznanstva. U prvoj epizodi on uzima klijenta optuženog za seksualno napastovanje, što kod žene izaziva ogorčenje, a završava neočekivanim raspletom... Snimana, očito zbog štednje, u četiri-pet interijera, serija bi morala imati vrhunske, duhovite dijaloge i sjajne glumce da bi opravdala ovakav prime time, no "Minus i plus" startala je lošije od "Stipe u gostima". Glumci prečesto djeluju amaterski, a scenarij nema čak ni prvoloptaških dosjetki. No nije potpuni podbačaj – može se gledati, pa se možemo nadati i da će se popraviti.

portalnovosti