Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je fascinirana pojmom ”kraljica” i uživjela se u toj ulozi. Nakon što su je lani Majke Srebrenice prozvale ”kraljicom Balkana”, u utorak 9. kolovoza je pohodila grad Solin i hrvatsko prasvetište Gospe od Otoka te čula da je ona svojevrsna hrvatska kraljica!
U Solinu – ”kolijevci kršćanstva u Hrvata” – dobrodošlicu Predsjednici izrazili su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, tamošnji župnik i njegov vikar.
“Drago mi je što ste došli na najsvetije mjesto Lijepe Naše. Doista, nema svetijeg mjesta – ovdje nam je kolijevka i krstionica. Ovdje smo slavili jubilej 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata. Ovdje je sve počelo”, istaknuo je mons. Barišić te gošću upoznao s poviješću nekada Salonitanske biskupije, a danas Splitsko-makarske nadbiskupije.
Bilo je tako govora o svetim solinskim mučenicima, propasti Salone i važnosti solinskog tla za povijest Hrvata.
Razgledajući unutrašnjost crkve, nadbiskup je ukazao na repliku najstarijeg Gospina lika u hrvatskoj umjetnosti nazvanog “Lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta” (original iz 11. st. čuva se u muzeju u Splitu) te na grob hrvatske kraljice Jelene koji je svjetski poznati arheolog don Frane Bulić pronašao 1898. godine. Pronalazak groba ujedinio je čitavu Domovinu, pa su, kada se uspjela sastaviti njena nadgrobna ploča, zvonila sva zvona u Hrvatskoj.
“Zavrjeđuje da predsjednica, svojevrsna nasljednica kraljice Jelene, dođe na ovo sveto tlo koje ima i dimenziju i povijesti i budućnosti jer nigdje u Hrvatskoj nema toliko mladih i djece”, naglasio je nadbiskup Barišić.
Kada je to čula, Predsjedničino je srce zaigralo kao Isus u utrobi Blažene Djevice Marije na pozdrav sestrične Elizabete: ”Blagoslovljena ti među ženama…!”, jer, kud’ ćeš više od toga da te nadbiskup i metropolita potvrdi kao kraljicu!?
Tako osokoljena, blažena Kolinda je krenula u susret kolegice, ”Kraljice mira”. U srijedu 10. kolovoza navečer stigla je u privatni posjet Međugorju, marijanskom hodočasničkom mjestu te je posjetila Podbrdo, mjesto na kojemu se, kažu navodni vidioci i fratri, ukazala Blažena Djevica Marija. Rečeno je da je Grabar-Kitarović tamo otišla na duhovnu okrepu, premda sve ukazuje na to da se tim angažmanom nalazi u predizbornim aktivnostima u korist HDZ-a.
U prijepodnevnim satima u četvrtak, pak, Grabar-Kitarović se u Župnom uredu u Međugorju susrela s tamošnjim franjevcima.
Nakon toga se sa skupinom prijatelja uputila na uzvišenje Podbrdo kod Međugorja, mjesto na kojemu se prvi put navodno 1981. godine ukazala Gospa tada šestorici djece. Neki od njih i dalje tvrde da imaju ukazanja. Ako bi im se vjerovalo, BDM se pokazala jedno 50.000 puta, pa i tako što bi im se pojavila, vrlo često, na putovima i preko mora.
Ostavila je Kolinda, sasvim sigurno, mali prilog fratrima, kao što novac milijuni ostavljaju u tom Međugorju gdje se, mimo zakona, do sada opralo na stotine milijuna eura.
Vjerski turizam u Međugorju, pokrenut nakon navodnog ukazanja Gospe 1981. godine, do danas je izazvao promet od više od jedanaest i pol milijardi eura, a samo tom hercegovačkom gradiću donio je zaradu koja se približava iznosu od tri milijarde eura, dok je mjesna crkva od hodočasnika utržila 290 milijuna eura; podaci su to od prije dvije godine, pa se vi mislite.
Što se mene tiče, potpuno mi je svejedno hoćete li vi ili blažena Predsjednica dati pare međugorskoj gospi ili Braci sa Srebrenjaka. To su vaše pare. Ne zanima me kojim se kultom bavite i kojem se Baalu klanjate. Ja se klanjam bureku i ćevapima s jogurtom i baš me briga za vaše ludorije i fantazije.
Ono što je predmet mog interesa, teološkog, društvenog i politološkog, je nešto drugo, a to su laži i kriminalne radnje koje imaju podršku službenih vjerskih, što će reći, crkvenih institucija. Gospođa Predsjednica, naime, blagoslovila je te nečasne radnje.
Blažena Kolinda (blažena u neznanju) preskače, kao dobra katolkinja i još bolja Hrvatica, stajalište Svete Stolice.
Kongregacija za nauk vjere da podsjeća svakoga da ne treba nazočiti događajima u kojima se promiču takozvani vidioci iz Međugorja. Moli se da se o tome obavijesti vjernike laike. Nijedan takav događaj ne smije biti zakazan, drže u Vatikanu.
Ali Kolinda, kao ni međugorski fratri, ne zarezuje Vatikan.
Kongregacija za nauk vjere je zabranila i klericima i laicima katoličke vjeroispovijesti sudjelovati u bilo čemu što bi se doimalo kao službeno prihvaćanje vjerodostojnosti ”međugorskih fenomena”.
Zabrana je stigla izravno od kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, prefekta Kongregacije za nauk vjere, koji se pak pozvao na zaključke tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije s njezina zadarskog zasjedanja 10. travnja 1991. Ona je tada ocijenila kako u Međugorju ”nisu utvrđene nadnaravne pojave” i kako treba nastaviti pomno istraživati međugorska zbivanja.
Na ”međugorski fenomen” se, znamo, obrušio i papa Franjo spomenuvši u jutarnjoj homiliji u kapeli u domu Sveta Marta ”nekog vidioca, neku vidjelicu koja prima Gospina pisma, Gospine poruke. Ali Gospa je majka, nije šefica poštanskog ureda da šalje poruke svaki dan.”
Komentirajući ulomak Evanđelja po Luki, Papa je povukao razliku između ”znanja” i ”duha radoznalosti”, onoga koji nas navodi ”da ushtjednemo zagospodariti Božjim nakanama, budućnošću, stvarima, spoznati sve, uzeti sve u svoje ruke”. Govoreći, kao i obično, bez napisana teksta, Papa je direktnim rječnikom naglasio da je ”duh radoznalosti svjetovan, on nas vodi u konfuziju”.
Eto, to se događa kada ”nam kažu: poznam nekog vidioca, neku vidjelicu koja prima Gospina pisma, Gospine poruke. Ali Gospa je majka, nije šefica poštanskog ureda da šalje poruke svaki dan”.
S priličnom sigurnošću može se reći da je Papa govorio baš o Međugorju, o međugorskom fenomenu.
U međuvremenu je završen rad Međunarodnoga istražnog povjerenstva o ”međugorskom fenomenu” koje je 2010. osnovao Benedikt XVI. pod predsjedanjem kardinala Camilla Ruinija. Njegova je zadaća bila samo utvrditi činjenice i prenijeti ih Kongregaciji za nauk vjere ne iznoseći ih prethodno u javnost. Kongregacija je proučila izvijest Međunarodnoga istražnog povjerenstva i prenijela svoje zaključke papi Franji. Papa, u svakom slučaju, odlučuje zatim sam što će biti dalje i kada, njega stavovi Kongregacije ne obavezuju.
Smatra li Sveta Stolica da je posrijedi najdulja emisija Bogorodičinih poruka u povijesti ili najkolosalnija prevara?
Prema onomu što je već rekao bivši generalni vikar sarajevske nadbiskupije, poznati bibličar dr. Mato Zovkić, za Crkvu u Međugorju nema čuda, pa ni Gospina ukazanja – ali treba priznati da se tu okupljaju mnogi vjernici, pa to ne treba razbiti, ni izazivati raskol između pobornika i protivnika priznanja čuda.
Napokon, kršćani vjeruju da je i Bog ondje gdje se njegovi vjernici okupljaju u molitvi, pa se ne poriče da je i u Međugorju, sve ako se Marija iz Nazareta ondje i nije ukazala vidjelicama.
U tom smislu se definitivan sud o tome je li Gospa bila ikada u Međugorju (osim u molitvi) odgađa za neko sljedeće doba. Htjeli-nehtjeli, to bi značilo da ostaje na snazi onaj historijski zaključak već odavno dokinute Biskupske konferencije Jugoslavije.
Ona je na zasjedanju u Zadru 10. travnja 1991. ocijenila kako u Međugorju ”nisu utvrđene nadnaravne pojave” i kako treba nastaviti pomno istraživati međugorska zbivanja.
Nakon što se pentrala na Podbrdo, ”Brdo ukazanja”, uslijedio je i uspon na Križevac, najviši vrh u tome dijelu Hercegovine na kojemu dominira križ, ali i pogled prema broćanskom i ljubuškom kraju. Na oba mjesta, Podbrdu i Križevcu, ”duboko uronjena u misli, molila se za blagoslov obitelji i nacije kojoj je na čelu”. Domaći ljudi su joj vikali i pisali na njenom Facebook zidu: ”Kolindo, ogledalo naše”, i tako dalje i tako slično.
Elem, ugodno su ćakulali ”kraljica Hrvata” i ”kraljica mira”. Nama, običnim smrtnicima koji ne vjerujemo u Gospu Međugorsku, a silno trebamo okrepu, preostaje da padnemo na koljena i zavapimo: ”Kolindo, blažena naša predsjednice, moli za nas!”
autograf
U Solinu – ”kolijevci kršćanstva u Hrvata” – dobrodošlicu Predsjednici izrazili su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, tamošnji župnik i njegov vikar.
“Drago mi je što ste došli na najsvetije mjesto Lijepe Naše. Doista, nema svetijeg mjesta – ovdje nam je kolijevka i krstionica. Ovdje smo slavili jubilej 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata. Ovdje je sve počelo”, istaknuo je mons. Barišić te gošću upoznao s poviješću nekada Salonitanske biskupije, a danas Splitsko-makarske nadbiskupije.
Bilo je tako govora o svetim solinskim mučenicima, propasti Salone i važnosti solinskog tla za povijest Hrvata.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je fascinirana pojmom ”kraljica” i uživjela se u toj ulozi. Nakon što su je lani Majke Srebrenice prozvale ”kraljicom Balkana”, u utorak 9. kolovoza je pohodila grad Solin i hrvatsko prasvetište Gospe od Otoka te čula da je ona svojevrsna hrvatska kraljica!
Razgledajući unutrašnjost crkve, nadbiskup je ukazao na repliku najstarijeg Gospina lika u hrvatskoj umjetnosti nazvanog “Lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta” (original iz 11. st. čuva se u muzeju u Splitu) te na grob hrvatske kraljice Jelene koji je svjetski poznati arheolog don Frane Bulić pronašao 1898. godine. Pronalazak groba ujedinio je čitavu Domovinu, pa su, kada se uspjela sastaviti njena nadgrobna ploča, zvonila sva zvona u Hrvatskoj.
“Zavrjeđuje da predsjednica, svojevrsna nasljednica kraljice Jelene, dođe na ovo sveto tlo koje ima i dimenziju i povijesti i budućnosti jer nigdje u Hrvatskoj nema toliko mladih i djece”, naglasio je nadbiskup Barišić.
Kada je to čula, Predsjedničino je srce zaigralo kao Isus u utrobi Blažene Djevice Marije na pozdrav sestrične Elizabete: ”Blagoslovljena ti među ženama…!”, jer, kud’ ćeš više od toga da te nadbiskup i metropolita potvrdi kao kraljicu!?
Tako osokoljena, blažena Kolinda je krenula u susret kolegice, ”Kraljice mira”. U srijedu 10. kolovoza navečer stigla je u privatni posjet Međugorju, marijanskom hodočasničkom mjestu te je posjetila Podbrdo, mjesto na kojemu se, kažu navodni vidioci i fratri, ukazala Blažena Djevica Marija. Rečeno je da je Grabar-Kitarović tamo otišla na duhovnu okrepu, premda sve ukazuje na to da se tim angažmanom nalazi u predizbornim aktivnostima u korist HDZ-a.
U prijepodnevnim satima u četvrtak, pak, Grabar-Kitarović se u Župnom uredu u Međugorju susrela s tamošnjim franjevcima.
Nakon toga se sa skupinom prijatelja uputila na uzvišenje Podbrdo kod Međugorja, mjesto na kojemu se prvi put navodno 1981. godine ukazala Gospa tada šestorici djece. Neki od njih i dalje tvrde da imaju ukazanja. Ako bi im se vjerovalo, BDM se pokazala jedno 50.000 puta, pa i tako što bi im se pojavila, vrlo često, na putovima i preko mora.
Ostavila je Kolinda, sasvim sigurno, mali prilog fratrima, kao što novac milijuni ostavljaju u tom Međugorju gdje se, mimo zakona, do sada opralo na stotine milijuna eura.
“Zavrjeđuje da predsjednica, svojevrsna nasljednica kraljice Jelene, dođe na ovo sveto tlo koje ima i dimenziju i povijesti i budućnosti jer nigdje u Hrvatskoj nema toliko mladih i djece”, naglasio je nadbiskup Barišić
Vjerski turizam u Međugorju, pokrenut nakon navodnog ukazanja Gospe 1981. godine, do danas je izazvao promet od više od jedanaest i pol milijardi eura, a samo tom hercegovačkom gradiću donio je zaradu koja se približava iznosu od tri milijarde eura, dok je mjesna crkva od hodočasnika utržila 290 milijuna eura; podaci su to od prije dvije godine, pa se vi mislite.
Što se mene tiče, potpuno mi je svejedno hoćete li vi ili blažena Predsjednica dati pare međugorskoj gospi ili Braci sa Srebrenjaka. To su vaše pare. Ne zanima me kojim se kultom bavite i kojem se Baalu klanjate. Ja se klanjam bureku i ćevapima s jogurtom i baš me briga za vaše ludorije i fantazije.
Ono što je predmet mog interesa, teološkog, društvenog i politološkog, je nešto drugo, a to su laži i kriminalne radnje koje imaju podršku službenih vjerskih, što će reći, crkvenih institucija. Gospođa Predsjednica, naime, blagoslovila je te nečasne radnje.
Blažena Kolinda (blažena u neznanju) preskače, kao dobra katolkinja i još bolja Hrvatica, stajalište Svete Stolice.
Kongregacija za nauk vjere da podsjeća svakoga da ne treba nazočiti događajima u kojima se promiču takozvani vidioci iz Međugorja. Moli se da se o tome obavijesti vjernike laike. Nijedan takav događaj ne smije biti zakazan, drže u Vatikanu.
Ali Kolinda, kao ni međugorski fratri, ne zarezuje Vatikan.
Kongregacija za nauk vjere je zabranila i klericima i laicima katoličke vjeroispovijesti sudjelovati u bilo čemu što bi se doimalo kao službeno prihvaćanje vjerodostojnosti ”međugorskih fenomena”.
Vjerski turizam u Međugorju, pokrenut nakon navodnog ukazanja Gospe 1981. godine, do danas je izazvao promet od više od jedanaest i pol milijardi eura, a samo tom hercegovačkom gradiću donio je zaradu koja se približava iznosu od tri milijarde eura, dok je mjesna crkva od hodočasnika utržila 290 milijuna eura; podaci su to od prije dvije godine, pa se vi mislite
Zabrana je stigla izravno od kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, prefekta Kongregacije za nauk vjere, koji se pak pozvao na zaključke tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije s njezina zadarskog zasjedanja 10. travnja 1991. Ona je tada ocijenila kako u Međugorju ”nisu utvrđene nadnaravne pojave” i kako treba nastaviti pomno istraživati međugorska zbivanja.
Na ”međugorski fenomen” se, znamo, obrušio i papa Franjo spomenuvši u jutarnjoj homiliji u kapeli u domu Sveta Marta ”nekog vidioca, neku vidjelicu koja prima Gospina pisma, Gospine poruke. Ali Gospa je majka, nije šefica poštanskog ureda da šalje poruke svaki dan.”
Komentirajući ulomak Evanđelja po Luki, Papa je povukao razliku između ”znanja” i ”duha radoznalosti”, onoga koji nas navodi ”da ushtjednemo zagospodariti Božjim nakanama, budućnošću, stvarima, spoznati sve, uzeti sve u svoje ruke”. Govoreći, kao i obično, bez napisana teksta, Papa je direktnim rječnikom naglasio da je ”duh radoznalosti svjetovan, on nas vodi u konfuziju”.
Eto, to se događa kada ”nam kažu: poznam nekog vidioca, neku vidjelicu koja prima Gospina pisma, Gospine poruke. Ali Gospa je majka, nije šefica poštanskog ureda da šalje poruke svaki dan”.
S priličnom sigurnošću može se reći da je Papa govorio baš o Međugorju, o međugorskom fenomenu.
U međuvremenu je završen rad Međunarodnoga istražnog povjerenstva o ”međugorskom fenomenu” koje je 2010. osnovao Benedikt XVI. pod predsjedanjem kardinala Camilla Ruinija. Njegova je zadaća bila samo utvrditi činjenice i prenijeti ih Kongregaciji za nauk vjere ne iznoseći ih prethodno u javnost. Kongregacija je proučila izvijest Međunarodnoga istražnog povjerenstva i prenijela svoje zaključke papi Franji. Papa, u svakom slučaju, odlučuje zatim sam što će biti dalje i kada, njega stavovi Kongregacije ne obavezuju.
Smatra li Sveta Stolica da je posrijedi najdulja emisija Bogorodičinih poruka u povijesti ili najkolosalnija prevara?
Prema onomu što je već rekao bivši generalni vikar sarajevske nadbiskupije, poznati bibličar dr. Mato Zovkić, za Crkvu u Međugorju nema čuda, pa ni Gospina ukazanja – ali treba priznati da se tu okupljaju mnogi vjernici, pa to ne treba razbiti, ni izazivati raskol između pobornika i protivnika priznanja čuda.
Napokon, kršćani vjeruju da je i Bog ondje gdje se njegovi vjernici okupljaju u molitvi, pa se ne poriče da je i u Međugorju, sve ako se Marija iz Nazareta ondje i nije ukazala vidjelicama.
Nakon što se pentrala na Podbrdo, ”Brdo ukazanja”, uslijedio je i uspon na Križevac, najviši vrh u tome dijelu Hercegovine na kojemu dominira križ, ali i pogled prema broćanskom i ljubuškom kraju. Na oba mjesta, Podbrdu i Križevcu, ”duboko uronjena u misli, molila se za blagoslov obitelji i nacije kojoj je na čelu”. Domaći ljudi su joj vikali i pisali na njenom Facebook zidu: ”Kolindo, ogledalo naše”, i tako dalje i tako slično
U tom smislu se definitivan sud o tome je li Gospa bila ikada u Međugorju (osim u molitvi) odgađa za neko sljedeće doba. Htjeli-nehtjeli, to bi značilo da ostaje na snazi onaj historijski zaključak već odavno dokinute Biskupske konferencije Jugoslavije.
Ona je na zasjedanju u Zadru 10. travnja 1991. ocijenila kako u Međugorju ”nisu utvrđene nadnaravne pojave” i kako treba nastaviti pomno istraživati međugorska zbivanja.
Nakon što se pentrala na Podbrdo, ”Brdo ukazanja”, uslijedio je i uspon na Križevac, najviši vrh u tome dijelu Hercegovine na kojemu dominira križ, ali i pogled prema broćanskom i ljubuškom kraju. Na oba mjesta, Podbrdu i Križevcu, ”duboko uronjena u misli, molila se za blagoslov obitelji i nacije kojoj je na čelu”. Domaći ljudi su joj vikali i pisali na njenom Facebook zidu: ”Kolindo, ogledalo naše”, i tako dalje i tako slično.
Elem, ugodno su ćakulali ”kraljica Hrvata” i ”kraljica mira”. Nama, običnim smrtnicima koji ne vjerujemo u Gospu Međugorsku, a silno trebamo okrepu, preostaje da padnemo na koljena i zavapimo: ”Kolindo, blažena naša predsjednice, moli za nas!”
autograf
