Tijekom provjere vjerodostojnosti dokumenta RBA Grupe, od 5. srpnja 2011. godine upućenog austrijskoj FMA agenciji, dakle nadležnoj državnoj agenciji za nadzor financijskog tržišta, obavio sam više provjera s dugogodišnjim izvorima informacija o poslovanju RBA Grupe u Austriji. Nakon demantija RBA Grupe o vjerodostojnosti objavljenog dokumenta, moram napomenuti nekoliko bitnih okolnosti koje su dovele do objave povjerljivih podataka u Aferi RBAleaks.
Dokument sam prije nekog vremena dobio od provjerenog izvora, dugogodišnjeg zviždača iz Austrije, čovjeka koji se duži niz godina bavi istraživanjem poslovanja RBA Grupe i zadruga, te kao takav surađuje i sa austrijskim institucijama. Radi se o izvoru koji mi je više puta dao provjerene, vjerodostojne i istinite informacije, dokumente i podatke. Dakle, nema niti jednog razloga da ne vjerujem u vjerodostojnost i kredibilitet tog izvora. Iako ga još uvijek ne želim javno otkrivati, on je voljan svjedočiti pred sudom i bilo kojom institucijom o ovom dokumentu.Nakon toga provjeravao sam vjerodostojnost dokumenta kod još dvoje neovisnih izvora, također zviždača koji se godinama bave Aferom RBA, koji su mi također u pisanom obliku potvrdili vjerodostojnost dokumenta. Štoviše, jedan od njih proslijedio mi je i druge dokumente, čiji sadržaj se poklapa s objavljenim dokumentom i u cijelosti potvrđuje njegovu vjerodostojnost. Osim navedenog, Agencija za nadzor financijskog tržišta u Austriji (FMA) je na izričiti zathjev da demantira vjerodostojnost ovog dokumenta, odgovorila tako što su se pozvali na zakonsku obvezu čuvanja tajnosti podataka, te nisu niti potvrdili ni demantirali vjerodostojnost dokumenta. Konačno, iz najvećeg saveza oštećenika banaka u Austriji, vrlo kredibilne udruge s mnogobrojnim članstvom, koja ima svoje izvore i iskustvo u Aferi RBA, dobio sam također pisanu potvrdu vjerodostojnosti dokumenta.
Dakle, više neovisnih, kredibilnih izvora potvrdilo mi je vjerodostojnost dokumenta. Na kraju, dobio sam informaciju da je 9. lipnja DORH-u, USKOK-u i Poreznoj upravi na temelju tog dokumenta podnesena i kaznena prijava u Hrvatskoj, te sam nakon toga odlučio objaviti priču o ovom dokumentu i sam dokument. Jedan sam od malobrojnih istraživačkih novinara čija je uža specijalnost istraživanje poslovanja banaka i financijskih institucija, te sam u tom području otkrio veliki broj čak i međunarodnih afera, tako da imam iskustva s načinom provjere ovakvih dokumenata, imam mrežu izvora pogotovo u Austriji, a imam i bazu podataka, dokumenata i informacija o Aferi RBA, koju istražujem od početka 2000-ih godina, a prva velika istraživanja o RBA banci objavio sam još 2006. godine, kad sam također objavio brojne tajne dokumente, koje je banka prvo demantirala, ali su se vremenom potvrdili kao istiniti i točni.
Kao istraživački novinar poduzeo sam sve što je bilo moguće kako bih provjerio vjerodostojnost dokumenta i tek nakon navedenih provjera i prikupljanja izjava o tome porukama i mailovima, odlučio sam se na objavu dokumenta. Pritom sam od pojedinaca s liste u dokumentu, koji su mi bili dostupni zatražio očitovanja, no nitko od onih koje sam tražio očitovanja, kao primjerice Stipe Gabrić Jambo, nisu odgovarali na moje pozive, niti moje sms poruke.
Konačno, potvrdu dokumenta dobio sam u intervjuu s predstavnikom jedne od najvećih organizacija oštećenika banaka u Austriji, "KOV" (Kreditopferverein), Reinholda Mannsbergera, koji je potvrdio vjerodostojnost dokumenta kojeg sam objavio u kolumni na SEEbizu, ali je u prilogu svojih odgovora elektronskom poštom poslao još jedan dokument iz istrage austrijskog tužiteljstva, koji u cijelosti potvrđuje vjerodostojnost već objavljenog dokumenta, ali na popis osoba sa štednim računima kod RBA Grupe dodaje i druge osobe.
SEEbiz: Prema Vašim izvorima i informacijama, je li dokument o štednim računima političara i javnih osoba kod RBA Grupe autentičan?
Mannsberger: Vjerujemo da je lista štednih računa građana Hrvatske (informacija RBA Grupe agenciji FMA, dokument od 5. srpnja 2011. godine) autentičan. Nemamo informacija koji bi govorile drugačije.
SEEbiz: Što je FMA učinila ili poduzimala nakon što su zaprimili ovaj dokument RBA Grupe?
Mannsberger: Koliko je nama poznato, FMA nije učinila ništa. Prema našim saznanjima FMA uglavnom štiti banke, umjesto da istražuje njihov kriminal. Znate i sami da niti u Hrvatskoj nije ništa drugačije.
SEEbiz: Imate li informacije da je bilo koja druga institucija u Austriji poduzimala neke daljnje istrage o ovim tokovima novca politički istaknutih i javnih osoba iz Hrvatske?
Mannsberger: Nemam takvih informacija da bi bilo koja od tih institucija pokrenula istrage na temelju ovih informacija.
SEEbiz: Koja bi mogla biti povezanost ove afere sa slučajem RBA kreditnih zadruga?
Mannsberger: Očito se radi o operaciji pranja novca.
SEEbiz: Jesu li istinite informacije da je, primjerice, i bivši slovenski premijer Janez Janša imao tajni štedni račun kod RBA Grupe?
Mannsberger: Šaljem Vam u prilogu još jedan dokument istrage iz austrijskog tužiteljstva, u kojem je među vlasnicima računa i Janšino ime. Moram napomenuti da je ovaj dokument koji Vam ustupan za objavu u istražnim fajlovima austrijskog tužiteljstva, vezano za Aferu RBA.
SEEbiz: Mislite li da institucije u Hrvatskoj i Sloveniji nisu istraživale Aferu RBA upravo zbog povezanosti političara i javnih osoba, te osoba iz pravosuđa s aferom, odnosno zbog toga što su mnogi od njih navodno imali tajne račune kod RBA?
Mannsberger: Svakome je jasno da iz dostupnih dokumenata uopće nije teško tako nešto zaključiti.
U dokumentu iz austrijskog istražnog spisa u Tužiteljstvu, vezano za Aferu RBA, kojeg mi je ustupio Reinhold Mannsberger, doista se nalaze sljedeća imena: Davor Šuker, Pavle Gaži, Vladimir Zagorec, Zvonko Zubak, Plinio Cuccurin, Jadranko Prlić, Suad Rizvanbegović, D. Slišković, Javor Novak, Marija Vidaček, Igor Benzon, Goran Štrok, Srećko Ferenčak, Goran Gazivoda, Borislav Škegro, Milorad Pupovac, Tomo Horvatinčić, Smiljan Reljić, Milan Carić, Neven Barać, Željko Malnar, Siniša Varga, Dragutin Plahutar, Božo Čulo, Janez Janša, Hrvoje Vojvoda, Zvonimir Sunara, Ljubo Ćesić, Slobodan Mikac, Ante Žoni Maksan, Ivić Pašalić, Dubravko Ranilović, Bruno Orešar, Ante Dželalija, Narcis Mujkić, Ševko Omerbašić, Luka Denona, Husein hasanefendić, Robert Ježić, Zoran Gobac, Dragica Zgrebec, Nevenka Tuđman, S. Karadžić, Fredi Fiorentini, Šima Krasić, Šime Lučin, Dragutin Lesar, Ante Gotovac, Hrvoje Gašparinac, I. Čehok, Miroslav Blažević, Budimir Lončar, Jozo Previšić, Veljko Miškulin, Vinko Janjak, Nenad Porges, Stjepan Fiolić, Vlasta Pavić, Jasenko Houra, Bianca Matković, Željka Antunović, Nadan Vidošević, Radimir Čačić, Anto Đapić, Luka Bebić, Jacob Eltz, Miroslav Kutle, Ferdinand Jukić, Marija Šola, Dejan Košutin I Pusić.
Mannsberger, dakle, otkriva kako se dokument iz austrijske istrage Afere RBA kojeg posjeduje i čiju vjerodostojnost ima potvrđenu iz austrijskog tužiteljstva, praktički u cijelosti poklapa s podacima iz već objavljenog dokumenta kojeg je RBA Grupa uputila FMA Agenciji, uz neka nova imena, koja se nisu nalazila u ranijem dokumentu. Pritom treba naglasiti kako je KOV čiji je Mannsberger predstavnik vrlo kredibilna organizacija osoba koje se smatraju oštećenicima banaka u Austriji, te kako s državnim institucijama Austrije surađuju na istragama Afere RBA, pa se u novinarskom smislu mogu smatrati kredibilnim izvorom informacija.
Dakle, više neovisnih, kredibilnih izvora potvrdilo mi je vjerodostojnost dokumenta. Na kraju, dobio sam informaciju da je 9. lipnja DORH-u, USKOK-u i Poreznoj upravi na temelju tog dokumenta podnesena i kaznena prijava u Hrvatskoj, te sam nakon toga odlučio objaviti priču o ovom dokumentu i sam dokument. Jedan sam od malobrojnih istraživačkih novinara čija je uža specijalnost istraživanje poslovanja banaka i financijskih institucija, te sam u tom području otkrio veliki broj čak i međunarodnih afera, tako da imam iskustva s načinom provjere ovakvih dokumenata, imam mrežu izvora pogotovo u Austriji, a imam i bazu podataka, dokumenata i informacija o Aferi RBA, koju istražujem od početka 2000-ih godina, a prva velika istraživanja o RBA banci objavio sam još 2006. godine, kad sam također objavio brojne tajne dokumente, koje je banka prvo demantirala, ali su se vremenom potvrdili kao istiniti i točni.
Kao istraživački novinar poduzeo sam sve što je bilo moguće kako bih provjerio vjerodostojnost dokumenta i tek nakon navedenih provjera i prikupljanja izjava o tome porukama i mailovima, odlučio sam se na objavu dokumenta. Pritom sam od pojedinaca s liste u dokumentu, koji su mi bili dostupni zatražio očitovanja, no nitko od onih koje sam tražio očitovanja, kao primjerice Stipe Gabrić Jambo, nisu odgovarali na moje pozive, niti moje sms poruke.
Konačno, potvrdu dokumenta dobio sam u intervjuu s predstavnikom jedne od najvećih organizacija oštećenika banaka u Austriji, "KOV" (Kreditopferverein), Reinholda Mannsbergera, koji je potvrdio vjerodostojnost dokumenta kojeg sam objavio u kolumni na SEEbizu, ali je u prilogu svojih odgovora elektronskom poštom poslao još jedan dokument iz istrage austrijskog tužiteljstva, koji u cijelosti potvrđuje vjerodostojnost već objavljenog dokumenta, ali na popis osoba sa štednim računima kod RBA Grupe dodaje i druge osobe.
SEEbiz: Prema Vašim izvorima i informacijama, je li dokument o štednim računima političara i javnih osoba kod RBA Grupe autentičan?
Mannsberger: Vjerujemo da je lista štednih računa građana Hrvatske (informacija RBA Grupe agenciji FMA, dokument od 5. srpnja 2011. godine) autentičan. Nemamo informacija koji bi govorile drugačije.
SEEbiz: Što je FMA učinila ili poduzimala nakon što su zaprimili ovaj dokument RBA Grupe?
Mannsberger: Koliko je nama poznato, FMA nije učinila ništa. Prema našim saznanjima FMA uglavnom štiti banke, umjesto da istražuje njihov kriminal. Znate i sami da niti u Hrvatskoj nije ništa drugačije.
SEEbiz: Imate li informacije da je bilo koja druga institucija u Austriji poduzimala neke daljnje istrage o ovim tokovima novca politički istaknutih i javnih osoba iz Hrvatske?
Mannsberger: Nemam takvih informacija da bi bilo koja od tih institucija pokrenula istrage na temelju ovih informacija.
SEEbiz: Koja bi mogla biti povezanost ove afere sa slučajem RBA kreditnih zadruga?
Mannsberger: Očito se radi o operaciji pranja novca.
SEEbiz: Jesu li istinite informacije da je, primjerice, i bivši slovenski premijer Janez Janša imao tajni štedni račun kod RBA Grupe?
Mannsberger: Šaljem Vam u prilogu još jedan dokument istrage iz austrijskog tužiteljstva, u kojem je među vlasnicima računa i Janšino ime. Moram napomenuti da je ovaj dokument koji Vam ustupan za objavu u istražnim fajlovima austrijskog tužiteljstva, vezano za Aferu RBA.
SEEbiz: Mislite li da institucije u Hrvatskoj i Sloveniji nisu istraživale Aferu RBA upravo zbog povezanosti političara i javnih osoba, te osoba iz pravosuđa s aferom, odnosno zbog toga što su mnogi od njih navodno imali tajne račune kod RBA?
Mannsberger: Svakome je jasno da iz dostupnih dokumenata uopće nije teško tako nešto zaključiti.
U dokumentu iz austrijskog istražnog spisa u Tužiteljstvu, vezano za Aferu RBA, kojeg mi je ustupio Reinhold Mannsberger, doista se nalaze sljedeća imena: Davor Šuker, Pavle Gaži, Vladimir Zagorec, Zvonko Zubak, Plinio Cuccurin, Jadranko Prlić, Suad Rizvanbegović, D. Slišković, Javor Novak, Marija Vidaček, Igor Benzon, Goran Štrok, Srećko Ferenčak, Goran Gazivoda, Borislav Škegro, Milorad Pupovac, Tomo Horvatinčić, Smiljan Reljić, Milan Carić, Neven Barać, Željko Malnar, Siniša Varga, Dragutin Plahutar, Božo Čulo, Janez Janša, Hrvoje Vojvoda, Zvonimir Sunara, Ljubo Ćesić, Slobodan Mikac, Ante Žoni Maksan, Ivić Pašalić, Dubravko Ranilović, Bruno Orešar, Ante Dželalija, Narcis Mujkić, Ševko Omerbašić, Luka Denona, Husein hasanefendić, Robert Ježić, Zoran Gobac, Dragica Zgrebec, Nevenka Tuđman, S. Karadžić, Fredi Fiorentini, Šima Krasić, Šime Lučin, Dragutin Lesar, Ante Gotovac, Hrvoje Gašparinac, I. Čehok, Miroslav Blažević, Budimir Lončar, Jozo Previšić, Veljko Miškulin, Vinko Janjak, Nenad Porges, Stjepan Fiolić, Vlasta Pavić, Jasenko Houra, Bianca Matković, Željka Antunović, Nadan Vidošević, Radimir Čačić, Anto Đapić, Luka Bebić, Jacob Eltz, Miroslav Kutle, Ferdinand Jukić, Marija Šola, Dejan Košutin I Pusić.
Mannsberger, dakle, otkriva kako se dokument iz austrijske istrage Afere RBA kojeg posjeduje i čiju vjerodostojnost ima potvrđenu iz austrijskog tužiteljstva, praktički u cijelosti poklapa s podacima iz već objavljenog dokumenta kojeg je RBA Grupa uputila FMA Agenciji, uz neka nova imena, koja se nisu nalazila u ranijem dokumentu. Pritom treba naglasiti kako je KOV čiji je Mannsberger predstavnik vrlo kredibilna organizacija osoba koje se smatraju oštećenicima banaka u Austriji, te kako s državnim institucijama Austrije surađuju na istragama Afere RBA, pa se u novinarskom smislu mogu smatrati kredibilnim izvorom informacija.
