U svibnju 2013. godine, u jeku kampanje udruge „U ime obitelji“ da se u Ustav unese odredba o braku kao o zajednici muškarca i žene, pokrenuta je Facebook stranica „Hoću da to uđe u Ustav“ koja vrlo aktivno djeluje i danas.

„Mrziš ljude rođene u drugom mjesecu? Ne voliš patuljke? Zašto bi to zadržao samo za sebe? Angažiraj se, pokreni akciju, ustani i reci: ‘Hoću da to uđe u Ustav!’ jer je tvoj stav bitan!“, apel je koji se koči na njihovoj Facebook stranici. Građani su se spremno odazvali i njihove duhovite opaske svako toliko iskoče u newsfeedu.

Baš kao da želi unijeti upis na tu stranicu, Božo Petrov je u ponedjeljak predložio da se u Ustav unese „zaštita tvrtki koje raspolažu s nacionalnim dobrima, proizvodnim resursima poput voda, šuma i energetike, kako više ne bi bilo mogućnosti da se dogodi ono što se dogodilo s Inom“, zaključujući: „Mislim da nam svima treba biti u cilju napraviti takve izmjene jer je to u interesu svakog građanina“.

Od koga Petrov štiti Inu i HEP?


Ne znamo zna li Petrov da u Ustavu, u članku 52., već stoji zaštita mora, morske obale, zračnog prostora, rudnog blaga i drugih prirodnih bogatstava, zemljišta,šuma, biljnog i životinjskog svijeta te nekretnina i stvari od povijesnog, kulturnog, gospodarskog i ekološkog značenja. U istom članku Ustav predviđa kako se zakonom utvrđuje način iskorištavanja gore navedenih bogatstava.

Možda je nebitno zna li to Petrov s obzirom na to da on ove rečenice i nije govorio zbog voda i šuma, nego zbog HEP-a i Ine – tvrtke zbog koje je pala prošla vlada, a ova se sastavila tek kad su našli spasonosno rješenje da se radi zaštite INA-e od budućih HDZ-ovih posezanja energetika izdvoji iz sastava ministarstva gospodarstva i preseli u ministarstvo zaštite okoliša pod ingerencijom MOST-ovog Slavena Dobrovića. Prije tog mudrog preseljenja, HDZ i MOST su s pregovorima tapkali u mjestu upravo zbog pozicije ministra gospodarstva.

Zašto smo Petrova stavili u kontekst humoristične stranice „Hoću da to uđe u Ustav?“ Zato što je on kao predsjednik Sabora formalno drugi čovjek u državi i zato što je predsjednik stranke koja u koaliciji s HDZ-om upravlja državom. Zar je jedino oružje kojim može zaštiti Inu, HEP i ubuduće neko drugo poduzeće uglavljivanjem njihove zaštite u Ustav? I, pogotovo, od koga ih štiti?

Od političke oporbe svakako ne. Ozbiljno je računao da će SDP podržati njegov prijedlog za izmjenu Ustava, što je Davor Bernardić, gostujući na N1 opovrgnuo. „Ustav se ne može petljati u tržišno natjecanje”, kazao je Bernardić.

Pa od koga onda? Od vlastite vladajuće koalicije? Od svog starijeg partnera HDZ-a s kojim u ovom mandatu tako krasno surađuje? Pa energetika je prebačena u resor zaštite okoliša. Jedini je problem što ministru Dobroviću ona ne spada ni u zonu interesa, niti u zonu ekspertize, pa glavnu riječ oko Ine – radi koje MOST nije želio HDZ-u prvotno prepustiti ministarstvo gospodarstva – sada vodi Martina Dalić,  ministrica gospodarstva i supruga člana Uprave Ine Nike Dalića.

Izmještali energetiku da bi o Ini odlučivala – ministrica gospodarstva


Upravo je njena ideja bila prodaja četvrtine HEP-a, poduzeća koji po podacima Fine posluje s najvećom dobiti od svih javnih poduzeća, a radi kupnje Ine koja po istim podacima generira najveći gubitak, sramežljivo je priznao ministar Dobrović, ne dižući glas protiv HDZ-ova uplitanja u resor za koji se MOST toliko snažno borio.

I još nam je ministrica Dalić objasnila kako će to za HEP biti dobro jer će popraviti upravljanje i smanjiti „uhljebništvo“ u HEP-u (od strane njenih vladajućih valjda), a da nam nije objasnila zašto se uhljebljivanje u Ini ne bi potenciralo povratkom pod državne skute.

A ako MOL ne želi prodavati Inu? Hoćemo li i dalje inzistirati na prodaji dijela HEP-a zbog svih benefita koji za tu tvrtku mogu, prema riječima ministrice Dalić, proizaći, ili ćemo od te ideje onda odustati? HDZ se, podsjetimo, u izbornoj kampanji krajem 2015. protivio privatizaciji HEP-a  koju je zagovarao i pripremao bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Ustav u svom 52. članku propisuje da će se zaštita nacionalnih bogatstava i naročito bitnih gospodarskih subjekata dalje razraditi zakonom. Ako im je to toliko važno zašto MOST-ovci nisu imali nijednu riječ protiv kada je njima najdraži premijer Tihomir Orešković na procjenu radi privatizacije poslao ukupno 54 poduzeća, uključujući gotovo sve strateške firme, među kojima i HEP? Je li tadašnji potpredsjednik Vlade Božo Petrov imao ikakvo potpitanje za sekretaricu koja ga je prošlog proljeća nazvala radi telefonske sjednice Vlade  na kojoj su rađene rošade popisa tvrtki od strateškog i od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i bez čekanja rezultata spomenute procjene ili je sve njihove interese zadovoljilo pozicioniranje INA-e na prvo mjesto liste strateških poduzeća?

I što o svemu misli ministar Goran Marić koji je pod hitno morao u Vladu da bi preuzeo zaštitu državne imovine?

 

faktograf