Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je natječaj u kojem se traže savjetnici za “početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluka o privatizaciji”, čime je i službeno Vlada pokrenula privatizaciju. Međutim, na listu od 54 tvrtke koje su u ponudi, Vlada je stavila čak 15 strateških poduzeća koja se zbog svoje nacionalne važnosti ne bi smjela prodavati, a to priječi i postojeće zakonodavstvo.
Naime, od 21 strateška poduzeća kako ih je propisala Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. a koju je prihvatio Sabor, Vlada je na vrhu svoje liste u ponudu stavila čak njih 15:
1. Hrvatske ceste d.o.o.
2. Hrvatske autoceste d.o.o.
3. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.
4. HŽ Infrastruktura d.o.o.
5. Plovput d.o.o.
6. Odašiljači i veze d.o.o.
7. HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
8. Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
9. Janaf d.d.
10. Hrvatska elektroprivreda d.d.
11. Plinacro d.o.o.
12. Hrvatske šume d.o.o.
13. Hrvatska lutrija d.o.o.
14. Pomorski centar za elektroniku d.o.o.
15. Agencija Alan d.o.o.
Prema postojećoj Strategiji, društvima od strateškog značaja u kojima država sudjeluje u određivanju cijene proizvoda i usluga smatraju se ona u kojima država osim gospodarskih ostvaruje i strateške ciljeve: zakonsko i učinkovito ostvarivanje prenesenih javnih ovlasti, sigurnost, osiguranje zdravlja, važne infrastrukture, neometane opskrbe stanovništva i poslovnih subjekata te osiguranje gospodarskih službi u interesu građana i države.”Za takvim društvima postoji dugoročna društvena potreba. U tu grupu spadaju društva koja isporučuju robe i usluge svim građanima. Država, putem resornog ministarstva zbog jednakopravnog pristupa i veče ekonomske učinkovitosti regulira samostalno i putem agencija uvjete njihova poslovanja, dodjeljuje koncesije te regulira cijene i druge uvjete poslovanja. Zadaća Vlade RH je uskladiti ulaganja u infrastrukturu i energetiku koja mora biti izgrađena pravovremeno, ekonomski učinkovito i uravnoteženo te omogućiti optimalni rast gospodarstva koji će osigurati odgovarajući ekonomski i društveni prinos na uložena sredstva”, navodi se. Za ta se društva Strategijom ne predviđa privatizacije, osim kada se tako zakonom propiše.
Grbin podsjetio na referendum
Na ovaj je potez prvi na svom Facebook profilu upozorio saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin naglasivši: “Dok god je Strategija koju je donio Sabor na snazi, Vlada ne može autonomno odlučivati o privatizaciji tih trgovačkih društava, već mora ili mijenjati Strategiju, a posljedično i Zakon o upravljanju imovinom ili donijeti poseban zakon o privatizaciji navedenih trgovačkih društava. Sve drugo bilo bi protuzakonito postupanje Vlade”.
Grbin je podsjetio kako je namjera prošle vlade da monetizira dug autocesta u javnom vlasništvu izazvala referendumsku inicijativu, da je Ustavni sud odlučio da referendum nije dopušten, ali i da je Vlada prije pokretanja postupka dužna Saboru predložiti zakon kojim bi se koncesija za upravljanje izgrađenim autocestama proglasila strateškim interesom RH.
“U tom bi posebnom zakonu bilo potrebno utvrditi i temeljne ciljeve te ključne parametre planiranog pravnog posla”, zaključio je tada Ustavni sud.
“Ako je takva odluka potrebna za koncesije, jasno je da je takva odluka, posebno imajući u vidu citirane odredbe Strategije, potrebna i za privatizaciju trgovačkih društava od strateškog državnog interesa. Moja je obveza kao zastupnika u Hrvatskom saboru upozoravati Vladu na činjenja koja su suprotna hrvatskom pravnom poretku kao i na posljedice takvog postupanja, jer će svaka privatizacija provedena suprotno citiranim propisima i odlukama biti osporiva pred domaćim sudovima. Što to znači za vjerodostojnost i financijsku stabilnost RH, mislim da ne treba govoriti”, napisao je Grbin.
Neki su komentatori upozorili da se stavljanje na bubanj strateški važnih poduzeća može proglasiti konačnom izdajom Hrvatske.
Zračne luke, Hrvatska pošta, Narodne novine, APIS IT
Osim spornih 15 tvrtki, Vladin se popis nastavlja s trgovačkim društvima od razvojnog značaja u kojima RH ima većinski dio, a za koje je Strategija navela da svojim proizvodnim potencijalom “moraju doprinositi stabilnosti i razvoju pojedinih krajeva, države i regije, a njihova dobit bit će važan prihod države”. Za te je tvrtke bilo i ranije predlagano restrukturiranje, dokapitalizacija ili privatizacija u cijelosti ili u djelu.
Na vladinoj listi našlo se 21 takvo društvo: Brodarski institut, ACI, Croatia Airlines, Jadrolinija, Luka Rijeka, Zračna luka Osijek, Zračna luka Pula, Zračna luka Rijeka, Zračna luka Zadar, Zračna luka Split, Zračna luka Dubrovnik, Zračna luka Zagreb, HŽ Cargo, HP – Hrvatska pošta, Luka Vukovar, Croatia banka d.d., Hrvatska poštanska banka, Petrokemija, APIS IT, Zrakoplovno-tehnički centar i Narodne novine.
Potom na Vladinoj listi slijede trgovačka društva u kojima RH ima ukupno vlasništvo manje od 50 posto: Đuro Đaković Holding, Brijuni Rivijera, Državne nekretnine, 3. MAJ STM, Agroduhan, Borovo, Hoteli Makarska, Jadran, Jadroplov, Knjigovođa, Lipovica, Meiso, Nacionalna veletržnica, Orljava, Pleter usluge, RIZ – odašiljači,Veletržnica Opuzen i Vjesnik.
Podsjetimo kako u izbornim kampanjama nijedna stranka nije najavljivala rasprodaju strateške cestovne i energetske infrastrukture, ni Hrvatskih šuma.
Gostujući na Yammatu, bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ponudu za privatizaciju strateških tvrtki ocijenio je kao “još jedan dokaz da oni ne znaju što rade”. To je lapsus ili velika glupost, rekao je, naglasivši da se na popisu nalaze tvrtke koje na tom popisu ne smiju biti.
